{"id":267153,"date":"2019-05-31T07:13:24","date_gmt":"2019-05-31T05:13:24","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=267153"},"modified":"2019-05-30T22:16:15","modified_gmt":"2019-05-30T20:16:15","slug":"boze-cuvaj-heretike","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2019\/05\/31\/boze-cuvaj-heretike\/","title":{"rendered":"Bo\u017ee, \u010duvaj heretike!"},"content":{"rendered":"

\"\"Autor: Drago Boji\u0107 <\/strong><\/p>\n

Od trenutka kad je izabran, papa Franjo nailazi na otpore u Crkvi, i kod njezinog institucionalnog dijela (biskupa i sve\u0107enika), i kod teologa i vjernika. Tisu\u0107e konzervativnih teologa i sve\u0107enika diljem svijeta potpisuju peticiju u kojoj od biskupa tra\u017ee da papu Franju proglase heretikom. Kardinali i biskupi uglavnom \u0161ute, ali njihova \u0161utnja govori da ni mnogima od njih ne odgovara papa Franjo i da \u010dekaju da njegov mandat \u0161to prije zavr\u0161i, jer papa Franjo u svojoj kritici ne \u0161tedi ni njih ni vatikansku kuriju koju je prije nekoliko godina bespo\u0161tedno kritizirao \u0161to je izazvalo \u0161ok, razo\u010daranost i bijes.<\/p>\n

\u010cinjenica da papa Franjo kao vrhovni poglavar Katoli\u010dke crkve dopu\u0161ta kritiku, otpore, pa i pobunu u vlastitim redovima, govori u prilog tom \u010dovjeku, koji za razliku od svojih prethodnika, ne pose\u017ee za sankcijama i ka\u017enjavanjem onih koji se ne sla\u017eu s njegovim stavovima. Papa Franjo ne pose\u017ee za nasilnim metodama, a njegova blagost i strpljivost s onima koji ga mrze i preziru doista je u duhu Isusa iz Nazareta i Franje Asi\u0161kog \u010dije je ime i uzeo kad je izabran za papu.<\/p>\n

Za vrijeme njegovih prethodnika pape Ivana Pavla II. i pape Benedikta XVI. nije bilo preporu\u010dljivo kriti\u010dki govoriti i pisati o njihovim potezima, o \u010demu svjedo\u010de sudbine katoli\u010dkih teologa koje su ova dvojica papa zbog njihovih stavova \u0161ibali bi\u010devima pravovjernosti i poslu\u0161nosti. Tu dvojicu papa se naprosto obo\u017eavalo u Crkvi, posvuda ih se citiralo, na propovijedima, javnim nastupima, u biskupskim poslanicama. To ni izbliza nije slu\u010daj s papom Franjom, \u010dije se kriti\u010dke rije\u010di uglavnom ignoriraju i ispu\u0161taju, a citira se ono \u0161to je nemogu\u0107e izbje\u0107i, ili \u0161to je bezazleno i ne uznemiruje.<\/p>\n

Jedan od teologa koji je na vlastitoj ko\u017ei osjetio \u201ebratsku ljubav\u201c dvojice prethodnih papa, Leonardo Boff, u svojoj knjizi o sada\u0161njem papi ka\u017ee izme\u0111u ostalog da papa Franjo raskida s tradicionalnim i konzervativnim razumijevanjem uloge Crkve, odustaje od patrijarhalizma, tradicionalizma, klerikalizma i neprijateljstva prema spolnosti i \u017eenama, a sve su to obilje\u017eja ostarjele, zakr\u017eljale i za\u010dahurene hijerarhijske Crkve koja zbog toga gubi \u010dlanove, ali gubi i ugled u suvremenom svijetu koji sna\u017eno inzistira na otvorenosti, slobodama i ljudskim pravima.<\/p>\n

Podijeljeni stavovi o papinom djelovanju nisu po sebi ni\u0161ta novo, jer je toga bilo i u pro\u0161losti Katoli\u010dke crkve. Sli\u010dno je bilo, primjerice, i kad je papa Ivan XXIII. po\u010detkom \u0161ezdesetih godina inicirao Drugi vatikanski koncil (1962.-1965.) \u010dije je zaklju\u010dke tradicionalni dio Crkve sa strepnjom i\u0161\u010dekivao. Malo je poznato, a o tome su pisali teolozi koji su sudjelovali na koncilu, da su nakon smrti Ivana XXIII. (papa od 1958. do 1963. godine) mnogi dokumenti koncila do\u017eivjeli izmjene i ubla\u017eavanja kako bi se udobrovoljilo biskupima i teolozima koji nisu podr\u017eavali reforme. Unato\u010d i tome, dokumenti Drugog vatikanskog koncila su u mnogim pitanjima izmijenili stavove Crkve, ponajprije u odnosu prema suvremenom svijetu, drugim vjerama i onima koji ne vjeruju, ali to nije sna\u017enije za\u017eivjelo u Katoli\u010dkoj crkvi, pogotovo ne na na\u0161im prostorima.<\/p>\n

Iako ih dijeli vremenska distanca od pet stolje\u0107a, javni nastupi pape Franje, njegovi poku\u0161aji da probudi pozaspale, zahr\u0111ale i umrtvljene savjesti u Crkvi, podsje\u0107aju dijelom na o\u010dajni\u010dke poku\u0161aje Erazma Roterdamskog (1466.-1536.) da u svome vremenu promijeni stanje duha u Crkvi. Rije\u010d je o prvoj polovici turbulentnog \u0161esnaestog stolje\u0107a, u kojem Katoli\u010dku crkvu razdiru nemiri, \u017eelja za oslobo\u0111enjem od tiranije crkvenih dostojanstvenika i zemaljskih gospodara, \u0161to \u0107e u kona\u010dnici rezultirati unutarnjim podjelama, \u010diji je zajedni\u010dki nazivnik reformacija.<\/p>\n

Malo se zna o tome \u0161to je tada sve prolazio po mnogima najumniji i najobrazovaniji \u010dovjek svoga vremena Erazmo Roterdamski koji se na\u0161ao na udaru oba tabora: katoli\u010dkog koji mu je prigovarao da ne po\u0161tuje papinstvo i crkvenu hijerarhiju, da \u0161iri antikatoli\u010dki nauk i remeti crkvenu disciplinu, i protestantskog koji ga je \u017eestoko napadao nakon \u0161to se nije htio pridru\u017eiti fanati\u010dnim i \u010desto nasilnim reformatorima. Budu\u0107i da se nije htio prikloniti ni jednoj strani, i jedni i drugi su ga smatrali heretikom i antikristom, a me\u0111u najo\u0161trijima je bio upravo Martin Luther koji ga je u svojim pamfletima nazivao svetogrdnikom i ateistom. I jedni i drugi su rigali vatru na Erazma, osu\u0111en je kao neprijatelj Crkve, i pravo je \u010dudo da ga nisu spalili ili ubili. No, te sre\u0107e nije bio prevoditelj njegovih djela Louis Berquin, koji je spaljen na loma\u010di.<\/p>\n

Erazmo je, zapisuje Miroslav Krle\u017ea u briljantnom eseju o ovom humanistu, govorio da Krist nije stradao \u017eivotom da bi crkveni knezovi gomilali zemaljsko blago napla\u0107ivanjem opro\u0161tenja grijeha. Vjernike, isticao je Erazmo, ne treba goniti da vjeruju prijetnjom ili tiranijom, nego jednostavnim rije\u010dima evan\u0111eoske ljubavi, a sve\u0107enici ne bi trebali biti razbojnici koji plja\u010dkaju svoje stado, nego pastiri koji \u0107e se brinuti za to stado. Onda\u0161nje monarhisti\u010dko pona\u0161anje rimskog pastira je smatrao kugom za kr\u0161\u0107anstvo.<\/p>\n

Pet stolje\u0107a poslije, sli\u010dno govori i papa Franjo kojemu se suprotstavljaju crkveni konzervativci s ciljem da se zaustave reforme koje je otpo\u010deo i da zadr\u017ee dosada\u0161nje crkvene i dru\u0161tvene povlastice. Sna\u017ean otpor prema papi Franji postoji i u Katoli\u010dkoj crkvi na ovim prostorima, ne samo kad je rije\u010d o \u201eslu\u010daju Stepinac\u201c, nego i kad je rije\u010d o drugim papinim stavovima koji se ti\u010du odnosa prema vlasti, bogatstvu, seksualnosti, \u017eenama, rastavljenima, homoseksualcima, migrantima, ljudskim pravima i slobodama.<\/p>\n

Uvredljive i vulgarne reakcije desni\u010darskih medija, politi\u010dara i klerikalaca u Hrvatskoj zbog nedavne izjave pape Franje o Stepincu nisu tek incident i izraz trenutne povrije\u0111enosti i ljutnje, ve\u0107 su pokazatelj mentalnog stanja u toj Crkvi i tome dru\u0161tvu, koje je posljedica vi\u0161edecenijskog ispiranja mozgova, nacionalisti\u010dke opijenosti i duhovnog siroma\u0161tva.<\/p>\n

Tko god se opire takvoj duhovnoj i rodoljubnoj atmosferi, tko god ne dijeli crkveno i dru\u0161tveno nametnute i po\u017eeljne stavove, riskira da bude progla\u0161en \u201eheretikom i antikristom\u201c, izru\u010den virtualnim i stvarnim \u201ehodaju\u0107im\u201c hajka\u010dima, svakodnevnim uvredama, prijetnjama, pa i fizi\u010dkim napadima. Ali bez \u201eheretika i antikrista\u201c koji se suprotstavljaju tiraniji ve\u0107ine, hrvatsko dru\u0161tvo i dru\u0161tva na ovim prostorima, pretvorila bi se u zatvore s loma\u010dama za nepodobne i neposlu\u0161ne. Bo\u017ee, \u010duvaj heretike!<\/p>\n

Ta\u010dno.net<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Uvredljive i vulgarne reakcije desni\u010darskih medija, politi\u010dara i klerikalaca u Hrvatskoj zbog nedavne izjave pape Franje o Stepincu nisu tek incident i izraz trenutne povrije\u0111enosti i ljutnje, ve\u0107 su pokazatelj mentalnog stanja u toj Crkvi i tome dru\u0161tvu, koje je posljedica vi\u0161edecenijskog ispiranja mozgova, nacionalisti\u010dke opijenosti i duhovnog siroma\u0161tva<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-267153","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/267153","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=267153"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/267153\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=267153"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=267153"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=267153"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}