{"id":267070,"date":"2019-05-30T06:26:56","date_gmt":"2019-05-30T04:26:56","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=267070"},"modified":"2019-05-30T06:38:16","modified_gmt":"2019-05-30T04:38:16","slug":"john-bolton-tretira-iran-kao-svoju-nestasnu-drzavu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2019\/05\/30\/john-bolton-tretira-iran-kao-svoju-nestasnu-drzavu\/","title":{"rendered":"John Bolton tretira Iran kao svoju ‘nesta\u0161nu dr\u017eavu’"},"content":{"rendered":"

\"\"Autor: Branko Mar\u010deti\u0107<\/strong><\/p>\n

S obzirom na trenutnu situaciju u kojoj je Trump sve bli\u017ee ratu s Iranom, ameri\u010dki je predsjednik uspio dokazati jednu stvar, a to je da svaka zemlja koja se ne sla\u017ee s politikom SAD mora razviti svoju nuklearnu za\u0161titu.<\/p>\n

S obzirom na to da Trump juri prema ratu s Iranom, po\u017eeljno je da se postavimo na iransku poziciju i zamislimo obrnute uloge aktera ove politike.<\/p>\n

Zamislimo na sekundu da je Iran najve\u0107a vojna sila na svijetu s bud\u017eetom ve\u0107im otprilike trideset sedam puta od SAD. Zatim, zamislimo da je Iran doslovno nadma\u0161io SAD u broju vojnog osoblja, koje uklju\u010duje zra\u010dne i kopnene snage.<\/p>\n

Zamislimo da je Iran bliski saveznik s nekoliko neprijateljski nastrojenih zemlja u Sjevernoj Americi, \u010diji vojni bud\u017eeti tako\u0111er prema\u0161uju onaj SAD. Tako\u0111er, zamislimo da SAD nema nuklearno oru\u017eje kao sredstvo zastra\u0161ivanja. Zapravo, zamislimo da Iran ima najve\u0107i broj nuklearnih bojnih glava te da je ujedno jedina dr\u017eava u povijesti, koja je koristila ovo oru\u017eje na civilima. I zamislimo jo\u0161 da jedan iranski saveznik, recimo Venecuela, potajice gomila negdje izme\u0111u osam i tri stotina nuklearnih bombi.<\/p>\n

Zamislite da je SAD okru\u017een iranskim vojnim bazama, smje\u0161tenim u gotovo svim susjednim zemljama. Zamislite isto tako da Iran ima na desetke tisu\u0107a trupa, smje\u0161tenih oko Meksi\u010dkog zaljeva, istovremeno sura\u0111uju\u0107i s glavnim ameri\u010dkim savjetnicima, s planom zapo\u010dinjanja genocidnog rata na ameri\u010dkom kontinentu.<\/p>\n

Onda zamislite, da Iran ima duboko ukorijenjenu povijest mije\u0161anja u ameri\u010dku unutarnju politiku. Zamislite da je iranska vlada bila uklju\u010dena u dr\u017eavni udar u SAD 1960-ih godina s ciljem svrgavanja predsjednika Dwighta Eisenhowera, kako bi ga zamijenila s despotskim monarhom, koji je blizak s iranskom poslovnom elitom, te koji se deklarira kao predstavnik svoga naroda. Ili zamisliste da je desetlje\u0107ima kasnije, podupro Meksikance u ratu protiv SAD, zanemaruju\u0107i pri tome \u010dinjenicu da meksi\u010dka vlada protiv Amerikanaca koristi plin kao kemijsko oru\u017eje.<\/p>\n

Tako\u0111er zamislite da \u010delnici iranske vlade po\u010dnu djelovati na prili\u010dno nepredvidljive i zastra\u0161uju\u0107e na\u010dine. Zamislite da se po\u010dnu jednostrano povla\u010diti iz svih ugovora o kontroli naoru\u017eanja te da odbijaju sve oblike me\u0111unarodne suradnje, od onih koji se odnose na klimatskih promjena i ratne zlo\u010dine do zabrane bombardiranja kazetnim bombama.<\/p>\n

Zatim, zamislite da se ta zemlje okrene Meksiku i pokrene ne jedan, nego dva rata protiv te zemlje, te na kraju zamijeni trenutnu meksi\u010dku vladu s vodstvom koje je vi\u0161e naklonjeno iranskoj vladi. Zamislite da je taj drugi rat pokrenut s la\u017enom namjerom, dok su mu se otvoreno suprotstavile ve\u0107ina svjetskih vlada, te da je pokrenut nakon dugogodi\u0161njeg pritiska da se Meksiko razoru\u017ea, \u0161to je na naposljetku meksi\u010dka vlada i u\u010dinila. U jednom trenutku vlada SAD bi vjerojatno odlu\u010dila kako je u njezinom interesu da ipak napokon po\u010dne razvijati svoj nuklearni program.<\/p>\n

Tako\u0111er zamislite da je samo osam godina nakon ovoga rata stvoren vrtlog kaosa u Sjevernoj Americi, u kojemu je Iran napao jo\u0161 jednu dr\u017eavu u regiji, svrgavaju\u0107i njezinu vlast, te postavljaju\u0107i na njezino mjesto razularenu masu. I to sve u isto vrijeme, dok iranski politi\u010dari u medijima i vladi, zveckaju oru\u017ejem, nagovje\u0161tavaju\u0107i da su Amerikanci sljede\u0107i na redu.<\/p>\n

Zamislite da Iran sa svojim saveznikom, Venecuelom, tako\u0111er nuklearnom silom, kreira nove vojne prijetnje protiv SAD, ka\u017enjavaju\u0107i tako ameri\u010dko politi\u010dko vodstvo za vo\u0111enje potencijalnog nuklearnog programa, namataju\u0107i im sve stro\u017ee sankcije, koje \u017eivot obi\u010dnih Amerikanaca, koji nu\u017eno ne podupiru politiku svoje vlade, pretvaraju u pravi pakao. Zamislite da nezaposlenost u SAD tone sve dublje te da se mjeri dvostrukim ciframa dok polako nestaje hrane i medicinskih potreb\u0161tina, a ono malo \u0161to je preostalo, postaje je sve skuplje. Pretpostavite tako\u0111er da zbog nametnutih sankcija, prijatelji i ro\u0111aci iz inozemstva te humanitarne organizacije ne mogu poslati novac ili bilo kakvu pomo\u0107 ameri\u010dkom narodu i da je blokiran put onim Amerikancima, koji iz zdravstvenih razloga moraju odlaziti na lije\u010denje u inozemstvo.<\/p>\n

Onda zamislite da se sve promijeni. Ameri\u010dki narod glasa za vo\u0111e koje su manje agresivne te vi\u0161e otvorene dijalog s Iranom i njegovim saveznicima, nakon \u010dega Iran ubla\u017ei politiku prema SAD-u. Dvije zemlje postignu povijesni sporazum, koji uklju\u010duje ukidanje sankcije SAD-u, ukoliko ta zemlja poka\u017ee spremnost da napusti svoj nuklearni program. Nakon toga su se obje zemlje uskladile u njegovoj provedbi.<\/p>\n

Sada ubrzajmo nekoliko godina unaprijed. U me\u0111uvremenu iranski narod, neovisno od politike prema SAD-u, izabire opasnog, hekti\u010dkog demagoga, koji obe\u0107a razvrgnuti sporazum te drugim zemljama otvoreno prijeti vojnom silom. Taj novi vo\u0111a u vladu je postavio ljude koji se otvoreno zala\u017eu za rat s SAD-om. Jedan od njih je i mo\u017eda najve\u0107i ratni hu\u0161ka\u010d na svjetskoj diplomatskoj sceni, koji je u jednim od najpopularnijih ameri\u010dkim novinama napisao uvodnik pod naslovom \u201eDa zaustavimo ameri\u010dke bome, trebamo bombardirati Ameriku\u201c, i to ba\u0161 u trenutku kada mirovni pregovori dose\u017eu kulminaciju.<\/p>\n

Taj zastra\u0161uju\u0107i novi iranski vo\u0111a, odmah kr\u0161i sve uvjete sporazuma koje je njegova zemlja prethodno potpisala. On zatim ponovno uvodi sankcije, koje su ve\u0107 uni\u0161tile ameri\u010dku ekonomiju, u trenutku kada se ona po\u010dela oporavljati, nakon \u010dega neutemeljeno optu\u017euje SAD za kra\u0161enje sporazuma, kojega je ranije prihvatila. Unato\u010d tomu, vodstvo SAD se i dalje pridr\u017eava dogovora, i nakon \u0161to se Iran i slu\u017ebeno povukao iz sporazuma te nastavio s ekonomskim pritiskom na SAD, \u010dije se strpljenje polako topi.<\/p>\n

Iznenada, zajedno s poku\u0161ajem izazivanja dr\u017eavnog udara protiv regionalnog oponenta, iranska vlada krene SAD prozivati za predstavljanje opasnost za iransku prisutnost na kontinentu. Njegovi slu\u017ebenici po\u010dnu neutemeljeno prozivati SAD za napade na medije, bez konkretnih dokaza. Nakon toga iranske vlasti krenu s evakuacijom svoga osobalja u susjednim zemljama, istovremeno \u0161alju\u0107i vojne zrakoplove i ostalu vojnu opremu u Meksi\u010dki zaljev. Neke od iranskih tvrdnji su otvoreno pobijene satelitskim snimkama, \u010dak i iranskih saveznika, koji su upozorili Iran da prestane s ovom strategijom koja bi mogla rezultirati ratom. Me\u0111utim, \u010dini se kako je to upravo i cilj.<\/p>\n

Ova usporedba ne ocrtava stvarno stanje u ameri\u010dko-iranskim odnosima. Za to je potrebno da se pretvaramo da je Iran globalna super sila, a SAD, mala, te prili\u010dno slaba regionalna sila Tako\u0111er trebali bismo zanemariti \u010dinjenicu da je SAD, za razliku od Irana, zbog svog geografskog polo\u017eaja, ne mo\u017ee biti okru\u017een, kao Iran. Ova usporedba tako\u0111er ne uzima u obzir i odre\u0111ene provokacije s iranske strane, koje ionako blijede u usporedbi s onim \u0161to \u010dini SAD.<\/p>\n

Ipak, ovakvo je postavljanje stvari prili\u010dno korisno. Ameri\u010dki mediji nikada ne\u0107e predstaviti povijest ameri\u010dko-iranskih odnosa, nego \u0107e sve predstaviti iz ameri\u010dkoga rakursa, koje serviraju ameri\u010dki du\u017enosnici. Tako je\u00a0 New York Times, nedavno negativno predstavio \u201ezabrinjavaju\u0107u mobilizaciju iranske vojske\u201c, koje je \u201eugrozila ameri\u010dke brodove, vojne baze kao i civilna plovila\u201c. Na tom tragu svatko se mo\u017ee pitati, bi li u gore navedenoj hipotetskoj situaciji, ameri\u010dki novine smatrale jednako \u201ezabrinjavaju\u0107om\u201c, ameri\u010dku vojnu mobilizaciju u Meksi\u010dkom zaljevu, kao odgovor na dugogodi\u0161nje prijetnje i provokacije iz Irana.<\/p>\n

Promatraju\u0107i povijest s iranskog gledi\u0161ta, mo\u017eemo otkriti tri stvari. Prva \u2013 za Iran, kao u ostalom i svaku vladu koja nema prijateljski odnos s SAD-om, mo\u017ee se \u010diniti sasvim logi\u010dnim da je nuklearno oru\u017eje jednini na\u010din pre\u017eivljavanja. Naime, samo u ovom stolje\u0107u, SAD je dva puta promijenio dvije vlade u iranskom susjedstvu, koje su odbijale slijediti upute o razoru\u017eanju dok sli\u010dan scenarij ve\u0107 desetlje\u0107ima prijeti Iranu.<\/p>\n

Drugo \u2013 sasvim je smije\u0161na teza o tome da Iran predstavlja sigurnosnu prijetnju SAD. I dok se tvrdnja da Iran predstavlja prijetnju SAD, koje zbog trebaju biti na oprezu, redovito i nekriti\u010dki provla\u010di kroz mainstream medije, to je bajka, koja ima jako malo veze sa stvarno\u0161\u0107u.<\/p>\n

Naposljetku, ameri\u010dka politika, posebno pod Trumpom je ne\u010duvena i zastra\u0161uju\u0107a. Sporazum s Iranom je funkcionirao, sve dok se Trump nije bezumno povukao iz njega, i to zbog razloga koji vi\u0161e imaju vezu s unutarnjom politikom, no \u0161to imaju veze s iskrenom brigom za iransko nuklearno napredovanje, istovremeno stvaraju\u0107i pritisak na Iran, bez opravdanog razloga. Kako se \u010dini, sada njegova vlada otvoreno medijima servira la\u017ene informacije s ciljem stvaranja opravdanja za mogu\u0107i rad, \u010dak i poja\u010davaju\u0107i ameri\u010dku prisutnost u Perzijskom zaljevu, u\u00a0 nadi da \u0107e Iran reagirati \u2013 svemu se tome otvoreno protiv ostatak svijeta.<\/p>\n

Trump se konstantno kaje, okrivljuju\u0107i Johna Boltona i Mikea Popea, za uvla\u010denje u potencijalni rat. Zastra\u0161uju\u0107a je pomisao da trebamo ovisiti o Donaldu Trumpu i njegovoj odgovornosti kako bi izbjegli horor na Srednjem istoku.<\/p>\n

Ako se rat i izbjegne, za to ne trebamo zahvaljivati Trumpu. Naime, \u0161to je on mislio da \u0107e se dogoditi, kada je imenovao neke ljude, posebno Boltona? \u0160to je mislio koja \u0107e biti posljedica povla\u010denja iz sporazuma te izazivanja ekonomskog uru\u0161avanja Irana? Ili ratnog hu\u0161kanja, koje bez prestanka traje ve\u0107 dvije i pol godine. Trump je dobro znao \u0161to \u010dini; povla\u010denje u zadnji tren, ne li\u0161ava ga odgovornosti.<\/p>\n

Novi plamen<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Samo u ovom stolje\u0107u, SAD je dva puta promijenio dvije vlade u iranskom susjedstvu, koje su odbijale slijediti upute o razoru\u017eanju dok sli\u010dan scenarij ve\u0107 desetlje\u0107ima prijeti Iranu<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-267070","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/267070","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=267070"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/267070\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=267070"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=267070"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=267070"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}