{"id":267041,"date":"2019-05-29T17:35:19","date_gmt":"2019-05-29T15:35:19","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=267041"},"modified":"2019-05-29T17:35:19","modified_gmt":"2019-05-29T15:35:19","slug":"kljucni-nalazi-izvjestaja-ek-o-napretku-crne-gore-iz-2019","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2019\/05\/29\/kljucni-nalazi-izvjestaja-ek-o-napretku-crne-gore-iz-2019\/","title":{"rendered":"Klju\u010dni nalazi Izvje\u0161taja EK o napretku Crne Gore iz 2019."},"content":{"rendered":"

\"\"(Prevod zvani\u010dnog dokumenta. Prevod: EU info centar, Podgorica)<\/a><\/p>\n

Politi\u010dki kriterijumi<\/strong><\/p>\n

Izvje\u0161tajni period i dalje karakteri\u0161e nizak stepen povjerenja prema izbornom okviru, koji je neophodno revidirati na sveobuhvatan i inkluzivan na\u010din. Privremeni skup\u0161tinski odbor za reformu izbornog i drugog zakonodavstva uspostavljen je u jesen 2018. godine, izme\u0111u ostalog, upravo s tim ciljem. Ipak, od njega se tek o\u010dekuje da ispuni svoj ambiciozni mandat. Tokom izvje\u0161tajnog perioda odr\u017eani su predsjedni\u010dki i lokalni izbori u 11 op\u0161tina i jednoj gradskoj op\u0161tini. Lokalni izbori se i dalje ne odvijaju istog dana u cijeloj zemlju, ve\u0107 u kontinuitetu\u00a0 \u0161to posmatranje izbora \u010dini komplikovanim, \u010dime se ostavlja dovoljno prostora za tvrdnje o nepravilnostima koje se ne mogu nezavisno ocijeniti.<\/p>\n

Politi\u010dka scena i dalje je fragmentisana, polarizovana i karakteri\u0161e je nedostatak iskrenog politi\u010dkog dijaloga. Ostvaren je ograni\u010den napredak u ponovnom uspostavljanju politi\u010dkog dijaloga u Skup\u0161tini tokom 2018. godine, uz privremeni i djelimi\u010dni povratak ve\u0107ine opozicionih stranaka u istu i uspostavljanje pomenutog privremenog skup\u0161tinskog odbora. Me\u0111utim, nakon zatvaranja jednog opozicionog poslanika krajem 2018. godine i navoda o korupciji i nezakonitom finansiranju politi\u010dkih stranaka (\u00abAfera koverta\u00bb) po\u010detkom 2019. godine, opozicija se u velikoj mjeri vratila na bojkot parlamenta. Pomenuti navodi su, tako\u0111e, doveli do mobilizacije gra\u0111ana u vidu redovnih uli\u010dnih protesta, poku\u0161aja uspostavljanja vanparlamentarnog politi\u010dkog dijaloga i zahtjeva opozicije za formiranje tehni\u010dke vlade.<\/p>\n

Povratak politi\u010dkog dijaloga u Skup\u0161tinu odgovornost je svih politi\u010dkih aktera. Neophodno je aktivno i konstruktivno u\u010de\u0161\u0107e svih strana kako bi se oja\u010dala odgovornost Skup\u0161tine, vr\u0161io nadzor izvr\u0161ne vlasti, uspostavila demokratska kontrola i bolji kvalitet zakonodavstva. Nije bilo novih pomaka u politi\u010dkom i pravosudnom pra\u0107enju navodne zloupotrebe javnih sredstava u politi\u010dke svrhe iz 2012. godine. \u0160to se ti\u010de nedavnih navoda, tu\u017eila\u0161tvo je pokrenulo istrage u vezi s odre\u0111enim navodima, a Agencija za spre\u010davanje korupcije nov\u010dano je kaznila politi\u010dku pariju za koju je otkriveno da je primila nezakonitu donaciju u gotovini. Ovi navodi zahtijevaju kredibilan, nezavisan i djelotvoran odgovor institucija.<\/p>\n

Kada je rije\u010d o upravljanju, postoji potreba za ja\u010danjem transparentnosti, u\u010de\u0161\u0107a zainteresovanih strana i kapaciteta vlade za sprovo\u0111enje reformi. Novi pravni okvir i metodologija strate\u0161kog planiranja trebalo bi da dovedu do kvalitetnijeg strate\u0161kog planiranja, kao i boljeg pra\u0107enja i izvr\u0161enja. Pravno, institucionalno i finansijsko okru\u017eenje, u okviru koga djeluju organizacije civilnog dru\u0161tva, sveukupno je pobolj\u0161ano. Me\u0111utim ono \u0161to ostaje da se u praksi osigura istinsko uklju\u010divanje organizacija civilnog dru\u0161tva u proces dono\u0161enja politika.<\/p>\n

Crna Gora je umjereno spremna kada je rije\u010d o reformi javne uprave. Ukupno gledano, ostvaren je dobar napredak. Postignut je dobar napredak, posebno u vezi sa srednjoro\u010dnim okvirom za planiranje politike, zapo\u0161ljavanjem zasnovanim na zaslugama i racionalizacijom organizacije dr\u017eavne uprave. Ipak, jo\u0161 uvijek je potrebna jaka politi\u010dka volja da se na efikasan na\u010din rije\u0161e pitanja depolitizacije javnog servisa i optimizacije dr\u017eavne uprave, razvoja politika koje su inkluzivne i zasnovane na dokazima, delegiranja u procesu dono\u0161enja odluka i odgovornosti rukovodilaca.<\/p>\n

Pravosudni sistem Crne Gore umjereno je pripremljen i ostvaren je odre\u0111eni napredak. Zakonodavni okvir koji ima za cilj pove\u0107anje stepena nezavisnosti i profesionalizma pravosudnih organa tek treba da bude implementiran u potpunosti. Institucionalni kapaciteti su oja\u010dani.<\/p>\n

Crna Gora je postigla odre\u0111eni nivo pripreme u borbi protiv korupcije. Tokom izvje\u0161tajnog perioda ostvaren je ograni\u010den napredak. Ipak, korupcija je prisutna u brojnim oblastima i dalje predstavlja razlog za zabrinutost. Operativni kapacitet institucija je pobolj\u0161an; ipak, sve institucije bi trebalo da demonstriraju proaktivniji stav. I dalje je potrebno rije\u0161iti izazove koji se odnose na kredibilitet, nezavisnost i odre\u0111ivanje prioriteta u radu Agencije za spre\u010davanje korupcije. Finansijske istrage, kao i zapljenu i oduzimanje imovine i dalje treba pobolj\u0161avati. Postoji inicijalni bilans ostvarenih rezultata u pogledu istrage, krivi\u010dnog gonjenja i pravosna\u017enih presuda u slu\u010dajevima korupcije na visokom nivou, ali odgovor krivi\u010dnog pravosu\u0111a na korupciju na visokom nivou i dalje ostaje isuvi\u0161e ograni\u010den. Dalje unapre\u0111enje u ovom pogledu bi\u0107e mogu\u0107e samo u uslovima gdje su nezavisne institucije za\u0161ti\u0107ene od bilo kakvog neprimjerenog uticaja i podstaknute da u potpunosti iskoriste svoja ovla\u0161\u0107enja.<\/p>\n

U borbi protiv organizovanog kriminala, Crna Gora ostaje umjereno pripremljena. Odre\u0111en napredak u\u010dinjen je u pogledu saradnje pravosudnih organa i u odre\u0111enim oblastima borbe protiv organizovanog kriminala. Postoji inicijalni bilans ostvarenih rezultata u krivi\u010dnom gonjenju u borbi protiv pranja novca, finansijskih istraga i privremenog oduzimanja sredstava ste\u010denih putem kriminalnih aktivnosti. Unaprije\u0111ena saradnja policije na me\u0111unarodnom nivou daje rezultate, \u0161to je vidljivo iz niza me\u0111unarodnih operacija visokog profila, hap\u0161enja i zaplijene narkotika. Ipak, dodatni rezultati moraju biti vidljivi kako bi se obezbijedio ubjedljiv bilans rezultata u vezi sa slo\u017eenijim oblicima organizovanog kriminala, gdje su lokalni interesu u pitanju, uklju\u010duju\u0107i i slu\u010dajeve pranja novca, trgovine ljudima i krijum\u010darenja duvanskih proizvoda, kao i zaplijene imovine ste\u010dene putem kriminalnih aktivnosti.<\/p>\n

Kada je rije\u010d o temeljnim pravima, Crna Gora je nastavila sa uskla\u0111ivanjem svog zakonodavstva sa standardima EU. Rad institucije Za\u0161titnika ljudskih prava i sloboda (Ombudsmana) i Nacionalnog preventivnog mehanizma je pobolj\u0161an, ali su i dalje neophodni ve\u0107i napori u osna\u017eivanju institucionalnog okvira i efektivne za\u0161tite ljudskih prava. Crna Gora sada mora obezbijediti postojanje odgovaraju\u0107ih institucionalnih mehanizama za za\u0161titu ugro\u017eenih grupa od diskriminacije. Sprovo\u0111enje ove zakonske regulative i dalje je slabo i neophodno je pove\u0107ati institucionalne kapacitete u oblasti za\u0161tite ljudskih prava. Romska i egip\u0107anska manjina ostaje najugro\u017eenija i najdiskriminisanija zajednica. Rodno-zasnovano nasilje i nasilje nad djecom ostaju ozbiljni razlozi za brigu u zemlji.<\/p>\n

Crna Gora je postigla odre\u0111eni nivo pripreme u pogledu slobode izra\u017eavanja, ali u izvje\u0161tajnom periodu nije ostvaren napredak. U istragama u vezi sa slu\u010dajevima nasilja nad novinarima zabilje\u017een je veoma ograni\u010den pomak. Nedavno politi\u010dko mije\u0161anje u rad Savjeta nacionalnog javnog servisa i Agencije za elektronske medije predstavlja razlog za ozbiljnu brigu. Medijska scena ostaje veoma polarizovana, a izazovi u razumijevanju uloge slobodnih medija i dalje postoje. Mehanizmi samoregulacije ostaju slabi.<\/p>\n

Kada je rije\u010d o dobrosusjedskim odnosima i regionalnoj saradnji, Crna Gora ostaje konstruktivno posve\u0107ena bilateralnim odnosima sa drugim zemljama u procesu pro\u0161irenja i susjednim zemljama koje su \u010dlanice EU i ostaje aktivna u\u010desnica u regionalnoj saradnji.<\/p>\n

Iako je Crna Gora do sada ostala van glavne rute migracija koja preko Zapadnog Balkana vodi ka EU, ona ipak bilje\u017ei porast broja migranata\/tra\u017eilaca azila koji ulaze na njenu teritoriju i stoga mora oja\u010dati svoje kapacitete da se nosi sa naglim pove\u0107anjem pritiska u vezi sa migracijama. Crna Gora je ostvarila dodatni napredak u oblasti pravnog okvira koji se ti\u010de migracija. Iako je kapacitet Crne Gore za rje\u0161avanje zahtjeva za azil do sada bio dovoljan, sada bi se mogao na\u0107i pred izazovima usljed: (i) sve ve\u0107eg broja tra\u017eilaca azila i produ\u017eenim trajanjem njihovog boravka, ponekad zbog dugog trajanja postupka; i (ii) uvo\u0111enja zahtjevnijih procedura za dobijanje azila, u skladu sa standardima EU. Crna Gora treba da otvori dodatne objekte za prijem koji zadovoljavaju tra\u017eene standarde i pobolj\u0161a upravljanje svim objektima. Kada je rije\u010d o vizama, nakon usvajanja \u0160engenskog akcionog plana u februaru 2017. godine, Crna Gora je nastavila sa uskla\u0111ivanjem svog zakonodavstva sa pravnom tekovinom EU.<\/p>\n

U oblasti migracija, Crna Gora je pogo\u0111ena o\u0161trim porastom nelegalnih migracija usljed djelimi\u010dnog pomjeranja regionalnog toka migracija ka takozvanoj \u00abobalnoj ruti\u00bb koja vodi kroz Albaniju, Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu. Crnogorske vlasti su privele 4753 nelegalna migranta (\u0161to predstavlja pove\u0107anje od 460% u odnosu na 2017. godinu), \u0161to je dovelo do sna\u017enog pritiska na kapacitete kojima ova zemlja raspola\u017ee u pogledu prihvata i administrativnih radnji. Zakonski okvir dodatno oja\u010dan stupanjem na snagu va\u017enog paketa zakona o migracijama i azilu, dok su preduzete i odre\u0111ene mjere kako bi se pove\u0107ali kapaciteti za prihvat i operativne djelatnosti. Va\u017eni sporazumi o pograni\u010dnoj saradnji sa susjednim zemljama su potpisani, a na snagu je stupio i Sporazum sa EU o statusu Evropske grani\u010dne i obalne stra\u017ee. U narednom izvje\u0161tajnom periodu, Crna Gora bi trebalo da dodatno oja\u010dati kapacitete za bavljenje pitanjima mje\u0161ovitih migracijskih tokova i integracije izbjeglica; da nastaviti da pove\u0107ava ljudske i materijalne resurse posve\u0107ene upravljanju granicama i sistemu registracije migranata.<\/p>\n

Ekonomski kriterijumi<\/strong><\/p>\n

Crna Gora je ostvarila odre\u0111eni napredak i umjereno je spremna u oblasti razvijanja funkcionalne tr\u017ei\u0161ne ekonomije. Privreda nastavlja da se razvija postojanim korakom, \u010dime se pobolj\u0161avaju ishodi u pogledu tr\u017ei\u0161ta rada iako stopa nezaposlenosti ostaje visoka. Uprkos pozitivnoj dinamici u pogledu izvoza, trenutni deficit teku\u0107eg ra\u010duna koji podsti\u010de sna\u017ena doma\u0107a potra\u017enja, ostaje na visokom nivou\u00a0 i samo se dijelom finansira iz neto prihoda iz direktnih inostranih ulaganja. Odnos solventnosti i likvidnosti sektora finansija pobolj\u0161an je, ali pristup finansiranju kada je rije\u010d o malim kompanijama ostaje optere\u0107en zahtjevnim uslovima u pogledu kreditiranja. Napori u pogledu fiskalne konsolidacije nastavljeni su i tokom 2018. godine, ali cilj u pogledu bud\u017eetskog deficita nije ostvaren kako je javni dug dostigao novi rekordni nivo, dijelom zbog finansijskih obaveza prema velikom projektu auto-puta, koji se finansira iz sredstava obezbije\u0111enih kroz kineski kredit. Razvoj privatnog sektora ostaje ograni\u010den slabostima poslovnog ambijenta, pravosu\u0111em, i visokim stepenom neformalnog pristupa, \u0161to reflektuje slab kapacitet klju\u010dnih dr\u017eavnih institucija koje su odgovorne za sprovo\u0111enje principa vladavine prava i tr\u017ei\u0161ne konkurentnosti.<\/p>\n

Crna Gora ostvarila je odre\u0111eni napredak i umjereno je pripremljena u pogledu kapaciteta za suo\u010davanje sa konkurentskim pritiskom i tr\u017ei\u0161nim snagama unutar Unije. Razvojem infrastrukture u brojnim oblastima postepeno se uspostavljaju preduslovi za unapre\u0111enje konkurentnosti. Ipak, neophodno je ulo\u017eiti dodatne napore kako bi se unaprijedila oblast unapre\u0111ivanja ljudskog potencijala i kako bi se umanjilo nesaglasje izme\u0111u ishoda obrazovanja i potreba tr\u017ei\u0161ta rada. Lokalne kompanije moraju da rastu i da osna\u017ee svoje napore u pogledu unapre\u0111ivanja svoje konkurentnosti na me\u0111unarodnom nivou.<\/p>\n

Zakonodavstvo EU<\/strong><\/p>\n

U ve\u0107ini oblasti obavljen je va\u017ean posao na usagla\u0161avanju i pripremi za implementaciju pravne tekovine EU. Crna Gora dostigla je dobar nivo pripremljenosti u oblastima kao \u0161to su privredno pravo, intelektualno pravo, politika konkurentnost, energija, i vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika. Umjereno je pripremljena u pogledu brojnih poglavlja, kao \u0161to su slobodno kretanje roba, politika konkurentnosti,\u00a0 poljoprivreda, bezbjednost hrane, veterinarstvo i fitosanitarna politika, kao i u industrijskoj politici i preduzetni\u0161tvu. Crna Gora je na odre\u0111enom nivou pripremljenosti u oblasti \u017eivotne sredine i klimatskih promjena, socijalne politike i zapo\u0161ljavanja. Dobar napredak postignut je u oblastima prava na poslovno nastanjivanje i slobodu pru\u017eanja usluga, intelektualnog prava, poljoprivrede i ruralnog razvoja, bezbjednosti hrane, veterinarstva i fitosanitarne politike. U budu\u0107nosti, Crna Gora treba posebno da se fokusira na politiku konkurentnosti, \u017eivotnu sredinu i klimatske promjene i javne nabavke. Ja\u010danje administrativnih kapaciteta za osiguranje primjene pravne tekovine EU ostaje zna\u010dajan izazov za Crnu Goru. Crna Gora nastavlja usagla\u0161avanje sa svim stavovima i deklaracijama zajedni\u010dke vanjske i bezbjednosne politike EU.<\/p>\n

Klju\u010dni datumi<\/strong><\/p>\n

Jun 2003: Na SamituEU-Zapadni Balkan u Solunu potvr\u0111ena je evropska perspektiva za Zapadni Balkan.<\/p>\n

Jun 2006: EU donosi odluku da uspostavi odnose sa Crnom Gorom kao suverenom i nezavisnom dr\u017eavom.<\/p>\n

Oktobar 2007: Crna Gora potpisuje Sporazum o stabilizaciji i pridru\u017eivanjusa EU.<\/p>\n

Decembar 2008: Crna Gora podnosi zahtjev za \u010dlanstvo u EU.<\/p>\n

Decembar 2009: Odobren bezvizni re\u017eim putovanja u zemlje \u0160engen zone za gra\u0111ane Crne Gore.<\/p>\n

Maj 2010: Sporazum o stabilizaciji i pridru\u017eivanju stupa na snagu.<\/p>\n

Novembar 2010: Evropska komisija objavila je Mi\u0161ljenje o prijavi Crne Gore za \u010dlanstvo u EU.<\/p>\n

Decembar 2010: Evropski savjet dodijelio je Crnoj Gori status kandidata za \u010dlanstvo u EU.<\/p>\n

Jun 2012: Pregovori o pristupanju zvani\u010dno su otvoreni na prvoj Me\u0111uvladinoj konferenciji.<\/p>\n

Jun 2013: Okon\u010dani skrining sastanci.<\/p>\n

Decembar 2013: Poglavlja 23 i 24, koja se odnose na vladavinu prava,otvorena su, uz jo\u0161 tri poglavlja.<\/p>\n

Februar 2018: Evropska komisija usvaja strategiju pod nazivom\u201eKredibilna perspektiva pro\u0161irenja i poja\u010dan anga\u017eman EU sa Zapadnim Balkanom\u201c.<\/p>\n

Maj 2018: Na Samitu EU-Zapadni Balkan u Sofiji potvr\u0111ena je evropska perspektiva regiona i izlo\u017een niz konkretnih akcija kojima \u0107e se osna\u017eiti saradnja u oblasti povezivanja, bezbjednosti i vladavine prava.<\/p>\n

Do maja 2019: otvoreno je32 od ukupno 35 poglavlja, od \u010dega su tri i privremeno zatvorena.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Crna Gora je postigla odre\u0111eni nivo pripreme u pogledu slobode izra\u017eavanja, ali u izvje\u0161tajnom periodu nije ostvaren napredak<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14,12],"tags":[],"class_list":["post-267041","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/267041","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=267041"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/267041\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=267041"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=267041"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=267041"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}