{"id":266981,"date":"2019-05-29T07:00:59","date_gmt":"2019-05-29T05:00:59","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=266981"},"modified":"2019-05-28T21:29:22","modified_gmt":"2019-05-28T19:29:22","slug":"nista-od-trilogije-brexit-trump-kraj-unije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2019\/05\/29\/nista-od-trilogije-brexit-trump-kraj-unije\/","title":{"rendered":"Ni\u0161ta od trilogije: Brexit, Trump, kraj Unije"},"content":{"rendered":"

\"\"Pi\u0161e: Marko Kostani\u0107 \u00a0<\/strong><\/p>\n

Europa ipak mo\u017ee odahnuti, slo\u017eni su mejnstrim komentatori u svojim ocjenama izbora za Europski parlament diljem kontinenta. Ovi su izbori predstavljani kao klju\u010dni za budu\u0107nost Europe i zapravo potencijalni kraj trilogije: Brexit, Trump i kraj Unije. Me\u0111utim, takav rasplet po kojem bi ve\u0107inu u europarlamentu \u010dinile snage koje se protive njegovu postojanju nismo vidjeli. Ni blizu.<\/p>\n

Glavna vijest je zapravo rekordna izlaznost. No, to vrijedi samo za zapadne zemlje i starije \u010dlanice Unije dok je na Istoku situacija u pogledu izlaznosti i dalje mizerna. \u0160to nije ni \u010dudno ako znamo kolika je \u201cizlaznost\u201d u obliku migracija s Istoka prema Zapadu kontinenta. Visoka izlaznost na Zapadu uglavnom se tuma\u010di kao kona\u010dno \u201ceuropsko sazrijevanje\u201d tamo\u0161njih bira\u010da. Za\u0161to se to \u201csazrijevanje\u201d dogodila ba\u0161 u ovom periodu, zasad se ne obja\u0161njava detaljno. Tuma\u010di ga se ili kao strah od desnice ili kao povjerenje u desnicu.<\/p>\n

Ovi su izbori prikladni za raznolika tuma\u010denja. Zbog svog obima i specifi\u010dnosti pojedinih zemalja trpe razli\u010dite analiti\u010dke naglaske. Trendovi se, dakako, na europskoj razini mogu ocrtati, ali i dalje rezultati proizlaze iz specifi\u010dnih nacionalnih dinamika. Kao \u0161to i te nacionalne dinamike polu\u010duje razli\u010dite rezultate u odnosu na nacionalne izbore. Tako da svaka zemlja zasebno zaslu\u017euje zasebnu analizu. No, poneki op\u0107i uvidi se mogu iznijeti, iako s dozom opreza.<\/p>\n

Prepoznatljivi trendovi<\/strong><\/p>\n

Pored rekordne izlaznosti, kao klju\u010dan rezultat se name\u0107e razmjerni kolaps stranaka desnog i lijevog centra, pu\u010dana i socijalista. Ti rezultati su na tragu onih koje su te stranke do\u017eivljavale u nizu europskih zemalja. Ipak, valja naglasiti, na osnovi upozorenja koja smo iznijeli ranije, da se ne radi o trendovima prisutnima u svakoj zemlji i da se ne odvijaju po istom obrascu. Na primjer, ovim su izborima u \u0160panjolskoj politi\u010dkom scenom opet \u201czagospodarile\u201d politi\u010dke snage centra. Bez obzira na specifi\u010dnosti, jasno je da desni i lijevi centar vi\u0161e nemaju zajedno ve\u0107inu u europarlamentu. No, \u010dini se da njihovi glasovi nisu oti\u0161li tzv. populisti\u010dkoj desnici.<\/p>\n

Veliki iskorak na izborima u broju mandata su ostvarili liberali i zeleni. Opet, za svaku zemlju bi trebalo odraditi posebnu analizu, ali prema svemu sude\u0107i radi se o bira\u010dima centra koji su izgubili povjerenje u dominantne stranke. Rast liberala je u najve\u0107oj mjeri uvjetovan pojavom Macrona i njegovim mandatima u Francuskoj. Mnogi kao klju\u010dan faktor uspjeh zelenih isti\u010du rast ekolo\u0161ke svijesti i sve ve\u0107u ulogu koju klimatske promjene igraju kao politi\u010dko pitanje. U tome zasigurno ima ne\u0161to istine, ali ne smiju se zanemariti specifi\u010dnosti kriza stranaka desnog i lijevog centra u pojedinim zemljama. Kao na primjer u Njema\u010dkoj gdje su zeleni osvojili 20% glasova i \u010diji je rast u posljednje dvije godine uvjetovan razo\u010daranjem urbanih srednjih klasa u antiimigrantski zaokret demokr\u0161\u0107ana i lutanjem socijaldemokrata.<\/p>\n

Ljevica u raskoraku<\/strong><\/p>\n

Ekstremna desnica je ostvarila zamjetan uspjeh, ali i dalje daleko od toga da predstavljaju klju\u010dan faktor. Najve\u0107i pobjednik je Matteo Salvini, a i to puno vi\u0161e govori o talijanskoj politi\u010dkoj sceni nego o \u201cpoliti\u010dkom duhu\u201d Europe. Oni su zasad podijeljeni u tri kluba i tek treba vidjeti ho\u0107e li do\u0107i do nekog tipa ujedinjenja i kome \u0107e se priklju\u010diti ma\u0111arski Fidesz nakon \u0161to su ih pu\u010dani suspendirali. Viktor Orban je najavio suradnju sa Salvinijem i novim klubom nacionalista. Ipak, me\u0111u svom tom takozvanom populisti\u010dkom desnicom postoje znatne razlike koje ipak prije\u010de zna\u010dajnije ujedinjavanje. Kao dva klju\u010dna faktora mogu se istaknuti odnosi prema Rusiji i Putinu te ekonomske politike. Na primjer, poljski nacionalisti nisu ba\u0161 naklonjeni Putinu, dok se recimo AfD i Marine Le Pen, barem retori\u010dki, ne sla\u017eu ba\u0161 oko po\u017eeljnog stupnja slobode tr\u017ei\u0161ta.<\/p>\n

Za kraj ostaje ljevica koja je opala u snazi izgubiv\u0161i trinaest mandata. No, pored razo\u010daravaju\u0107eg rezultata, vi\u0161e pla\u0161i prili\u010dan izostanak politi\u010dke imaginacije. Ljevica je naprosto ostala u raskoraku. Jedno krilo se zaglavilo izme\u0111u kritike Europske unije i \u201ckoalicije\u201d s establi\u0161mentom u obrani EU od desnih snaga. Takva pozicija naprosto paralizira i ne uspijeva gotovo nikoga mobilizirati van postoje\u0107e baze. A drugo nastoji opona\u0161ati \u201cpopulisti\u010dku\u201d desnicu pa se prodaje kao neki tip lijevog \u201csuverenizma\u201d koji \u010desto koketira s nacionalizmom. Ova pak pozicija ostaje podlo\u017ena trendovima i oscilacijama ovisno o \u201cprotestnoj\u201d konkurenciji. Ni jedno ni drugo krilo ne predstavljaju uvjerljivu po\u010detnu to\u010dku za rast europske ljevice. A hitno ju trebamo.<\/p>\n

Bilten<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pored rekordne izlaznosti, kao klju\u010dan rezultat se name\u0107e razmjerni kolaps stranaka desnog i lijevog centra, pu\u010dana i socijalista<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-266981","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/266981","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=266981"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/266981\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=266981"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=266981"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=266981"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}