{"id":266902,"date":"2019-05-28T05:59:27","date_gmt":"2019-05-28T03:59:27","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=266902"},"modified":"2019-05-28T05:59:27","modified_gmt":"2019-05-28T03:59:27","slug":"drzava-je-poput-ljepenke-sastavljena-struktura","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2019\/05\/28\/drzava-je-poput-ljepenke-sastavljena-struktura\/","title":{"rendered":"Dr\u017eava je poput ljepenke sastavljena struktura"},"content":{"rendered":"

\"\"Autor: Rastko Mo\u010dnik\u00a0\u00a0\u00a0<\/strong><\/p>\n

Na okruglom stolu s ciljem strate\u0161kog pozicioniranja rasprave o naprednim politikama i alternativnom dru\u0161tvenom razvoju u Sloveniji i \u0161ire, Mo\u010dnik je u izlaganju ukazao na ograni\u010denja koja stoje pred parlamentarnom strankom u poku\u0161aju vo\u0111enja lijeve politike, kako u odnosu na dr\u017eavu, tako i s obzirom na europske institucije, odnosno aparate pojedinih frakcija globalnog kapitala.<\/p>\n

Ukratko \u0107u ukazati kakve bi morale biti i kakve su nu\u017eno koordinate lijeve politike. Ne\u0107u predlagati recepte, ve\u0107 ukazati na koordinate unutar kojih se lijeva politika kre\u0107e po nekoj povijesnoj nu\u017enosti, pod materijalnim pritiskom povijesti.<\/p>\n

Evropske ustanove, tj. EU i ekonomsko-nov\u010dana unija, drugim rije\u010dima, ustanove evrozone, Evropska banka \u2013 sve su to krletke unutar kojih postoji vrlo malo prostora za lijevu politiku. Drugim rije\u010dima, nije mogu\u0107e u\u010diniti neke ve\u0107e iskorake bez ulaska u konflikt sa sada\u0161njom strukturom evropskih integracija. Pokazat \u0107u da nije mogu\u0107e u\u010diniti niti male korake, a da prije ili kasnije, uglavnom prije, ne do\u0111emo u sukob s organizacijskom strukturom evropskih integracija.<\/p>\n

Uzmimo primjer Slovenije \u2013 nedavno je stranci Ljevica (Levica) u parlamentu uspjelo da podigne minimalnu pla\u0107u. Kapital je, dok je to jo\u0161 bio samo prijedlog, pokrenuo veliku propagandnu kampanju, koju su mediji vjerno pratili i prenosili, prijete\u0107i seljenjem proizvodnih pogona i prestankom novih investiranja, jer je dizanje minimalne pla\u0107e ne\u0161to katastrofalno za kapital. Dakle, podigli su paniku zbog ne\u010dega \u0161to ne ugro\u017eava logiku kapitalisti\u010dkog sistema \u2013 sindikalne borbe za podizanje egzistencijalnog minimuma, najlegitimnije borbe radni\u0161tva protiv siroma\u0161tva i pauperizacije.<\/p>\n

Zamislimo sada \u0161to bi se dogodilo kada bi kapital, prema najavama, najesen zapo\u010deo ostvarivati svoje prijetnje. Kako bi se lijeva vlada branila od njegovih manevara? Kako se obraniti od preseljenja odre\u0111enih proizvodnih pogona u inozemstvo? Podru\u0161tvljenjem tih pogona kako bi mogli djelovati relativno neovisno na podru\u010dju Slovenije. \u0160to je podru\u0161tvljenje? To nije isto \u0161to i podr\u017eavljenje. U nekada\u0161njem socijalisti\u010dkom \u017eargonu podru\u0161tvljenjem se nazivalo davanje vlasti radnicima nad poduze\u0107ima. Kako sprije\u010diti bijeg kapitala? Dru\u0161tvenim nadzorom nad financijskim ustanovama, posebice nad bankama, fondovima i \u0161tedionicama. Kako se oduprijeti bojkotu investicija me\u0111unarodnog kapitala? Govori se da on tu vi\u0161e ne\u0107e htjeti investirati jer su uvjeti za kapital grozni. Oduprijeti se mo\u017ee tako da dr\u017eava nastupi kao investitor. Sve ove obrambene mjere vode u neposredan sukob s ustanovama evropskih integracija. Skromna mjera pove\u0107anja egzistencijalnog minimuma vodi u eskalaciju, koja zahtijeva obrambene mjere, a ve\u0107 one same ugro\u017eavaju kapitalisti\u010dki sistem.<\/p>\n

\u0160to slijedi iz hipoteti\u010dke skice koju sam upravo ocrtao? Kao prvo, za lijevu politiku ne vrijede razgrani\u010denja koja su karakteristi\u010dna za kapitalisti\u010dku klasnu politiku i za kapitalisti\u010dki sistem. A to su granice izme\u0111u unutra\u0161nje i vanjske politike dr\u017eava i razgrani\u010denje izme\u0111u ekonomske i politi\u010dke sfere. Prema neoliberalnoj dogmi (iako ne i prema svim kapitalisti\u010dkim ideologijama), ekonomija je nedodirljiva, tr\u017ei\u0161te mora djelovati slobodno, a konkurencija mora biti zdrava. No to je mit, koji je prvi puta raskrinkan 1867. godine, kada je objavljen prvi tom Kapitala, ali i u tre\u0107em tomu, devedesetih godina 19. stolje\u0107a, a kasnije i u knjizi Karla Polanyija Velika transformacija, objavljenoj 1944. godine.<\/p>\n

Lijeva politika dovodi do sukoba s aparatima onoga \u0161to Marx naziva cjelokupnim kapitalom (Gesamtkapital). Danas je taj cjelokupni kapital globalni kapital. Mi svojim lijevim politikama dolazimo u sukob s aparatima odre\u0111enih frakcija tog kapitala, kao \u0161to su Evropska komisija, Evropska centralna banka, evropska monetarna unija, Svjetska banka, Svjetska trgovinska organizacija itd. Rije\u010d je o heterogenim institucijama, \u0161to treba respektirati, no to nije od pomo\u0107i, jer su sve od reda na strani kapitala. Stoga se u taj sukob mogu\u0107e upustiti samo pomo\u0107u internacionalisti\u010dke politike, koja \u0107e povezati politiku lijeve vlade s dru\u0161tvenim pokretima i mogu\u0107im naprednim vladama drugdje po svijetu, a pogotovo u Evropi. Naravno, prije ili kasnije bit \u0107e potrebna internacionalna koordinacija masovnih naprednih pokreta.<\/p>\n

Drugo razgrani\u010denje je mo\u017eda i zanimljivije, jer ga nije lako ostvariti, ali je neizbje\u017eno. Radi se o razlikovanju izme\u0111u ekonomije i politike. Podru\u0161tvimo li banke i odre\u0111ena poduze\u0107a, liberali \u0107e re\u0107i da je dr\u017eava slab vlasnik i upravlja\u010d. Zanimljivo je da ti isti ljudi, koji govore da nema druge demokracije osim bur\u017eoaske, ujedno tvrde i da dr\u017eava nije dobar kapitalist. Me\u0111utim, lijeva politika ne podr\u017eavljuje banke i odre\u0111ena poduze\u0107a, ve\u0107 ih podru\u0161tvljuje, \u0161to zna\u010di da u poduze\u0107ima vlast preuzimaju radni\u010dki savjeti. Oni ujedno postaju ekonomska uprava i politi\u010dka vlast \u2013 vlast radni\u010dke klase koja proizvodi i stvara bogatstvo, upotrebne vrijednosti, a potencijalno i razmjenske vrijednosti. A to zna\u010di da ve\u0107 sada, prije nego \u0161to ljevica preuzme vladu, treba stvarati institucionalne zametke koji \u0107e dovesti do preuzimanja konkretne vlasti u poduze\u0107ima i bankama: radni\u010dke savjete, radni\u010dku kontrolu i sl. Dakle, ne uspostavlja se samo institucionalni kostur budu\u0107eg preuzimanja, nego se i ljudi, dok stvaraju te male zametke radni\u010dke vlasti, osposobljavaju za njezino vr\u0161enje. Drugim rije\u010dima, radni\u0161tvo se \u2013 iz radne snage na tr\u017ei\u0161tu ili u procesu eksploatacije na radnom mjestu \u2013 pretvara u radni\u010dku klasu, tj. u mase koje su organizirane za ekonomsku i politi\u010dku borbu. Samopreobrazba radnih ljudi u politi\u010dku klasu je stvar politi\u010dkog rada, samoorganizacije, i naravno, organizacije radnih ljudi u sindikatima, politi\u010dkim strankama, udru\u017eenjima itd. U stvarnosti je svjetska tradicija na tom polju vrlo bogata i ne vidim tu posebnih problema.<\/p>\n

No, pitanje je kako preobraziti trenutno postoje\u0107u dr\u017eavu iz aparata kapitala u aparat radnih ljudi. Ja predla\u017eem da dr\u017eavu zami\u0161ljamo kao ljepenku sastavljenu od struktura razli\u010ditih i raznorodnih aparata. Na okupu je dr\u017ee razli\u010diti procesi i u ovom je trenutku vrlo nestabilna, \u0161to se i vidi. \u010citate li novine izme\u0111u redaka, primijetit \u0107ete da su ove postnacionalne dr\u017eave, koje su usto i nejasno profilirane, vrlo nestabilne i da ih razdiru unutarnje proturje\u010dnosti. Ukratko, \u0161to dr\u017ei na okupu tu ljepenku razli\u010ditih aparata koju nazivamo dr\u017eavom? Zajedno je dr\u017ee unutarnje borbe pojedinih aparata, a pogotovo vanjski pritisci, me\u0111u kojima su va\u017ena dva tipa. Jedan je pritisak ljudstva koje odr\u017eava cijelu konstrukciju. Drugi je pritisak bur\u017eoaskih politi\u010dkih aparata, odnosno bur\u017eoaskog parlamentarizma. To su pak kontradiktorni, antagonisti\u010dki pritisci. S jedne strane ljudstvo, s druge strane parlament i bur\u017eoaski aparati, stranke, tajni lobiji itd.<\/p>\n

Ovaj antagonizam upozorava na proturje\u010dni polo\u017eaj lijeve parlamentarne stranke \u2013 s jedne strane, ona se nu\u017eno profilira prema kroju bur\u017eoaskih stranaka, dakle, u sebi nosi crva dekadencije. S druge strane, djeluje u bur\u017eoaskom parlamentu, koji je i uspostavljen kako bi je blokirao. Lenjin je u poznatoj otzovisti\u010dkoj[*] diskusiji ustvrdio da je lijeva parlamentarna stranka odred proletarijata koji djeluje na neprijateljskom teritoriju. Danas mo\u017eemo dodati da je ona odred proletarijata koji postaje zarobljenikom neprijatelja, ako ne djeluje kao gerilac, partizan na neprijateljskom teritoriju. Ukratko, metoda partizanske borbe mogu\u0107a je upravo zato \u0161to nema fronta. Dr\u017eava nije jedinstvena, ve\u0107 je sastavljena od razli\u010ditih aparata.<\/p>\n

Zavr\u0161it \u0107u na primjeru koji mi je blizak \u2013 ideolo\u0161kim dr\u017eavnim aparatima. U aktualnoj bur\u017eoaskoj podjeli oni funkcioniraju kao kultura, znanost i obrazovanje. Uzmite znanost. \u0160to je danas znanost? Znanost je polje u kojem se sukobljavaju cehovske mafije. To se najbolje vidi pratite li konkurse i tko dobiva dr\u017eavne novce, a tko ne itd. Cehovske mafije bore se za taj javni, dr\u017eavni novac. Me\u0111utim, sve te cehovske mafije spaja \u010dinjenica da su u stvarnosti kompradorska birokracija \u2013 birokracija, a ne bur\u017eoazija. Drugim rije\u010dima, sve one slu\u017ee nekom vi\u0161em interesu; u na\u0161em slu\u010daju, interesu angloameri\u010dkog institucionalnog znanstvenog i akademskog aparata. Svako malo postavi se pitanje trebamo li na univerzitetu predavati na engleskom jeziku. Istra\u017eiva\u010di moraju objavljivati na engleskom. Ne na francuskom, srpsko-hrvatskom, njema\u010dkom ili ruskom, \u0161to su velike akademske tradicije, nego u glupavim ameri\u010dkim revijama, kojima upravlja neki azijski fond. A te revije imaju bizarne zahtjeve o tome kako morate pisati fusnote, kako morate navoditi literaturu itd., \u0161to sve postaje va\u017enije od onoga o \u010demu pi\u0161ete. Na\u010din modernog pisanja diktiraju veliki profesori ameri\u010dkih, ponekad i javnih, univerziteta.<\/p>\n

Ukratko, nalazimo se u srednjovjekovnoj cehovskoj situaciji, koju na okupu dr\u017ei globalisti\u010dki kompradorski horizont. Unutar toga se surovo iskori\u0161tava one koji uistinu rade u znanosti i \u0161kolstvu. Na djelu je nevjerojatna cenzura s obzirom na teme koje se istra\u017euju i o kojima se predaje, te na\u010din na koji se to \u010dini. Privatizacijske su tendencije sve mo\u0107nije i sve manje prikrivene \u2013 drugim rije\u010dima, javna znanstvena i akademska sfera u stvarnosti je samo paravan za privatno prisvajanje javnog novca. Pogledate li novi prijedlog zakona o znanstvenoj i inovativnoj djelatnosti, vidjet \u0107ete da ide u smjeru razbijanja javnih aparata znanosti i visokog obrazovanja, na na\u010din koji je vrlo sli\u010dan razbijanju javnog zdravstva.<\/p>\n

Bilje\u0161ke:<\/p>\n

[*] Otzovisti su bili \u010dlanovi radikalne bolj\u0161evi\u010dke grupe koja je, usprkos imenu \u201eopozovitelja\u201c, odbijala svaki oblik sudjelovanja s ruskom vla\u0161\u0107u, a osobito se protivila ideji \u010dlanstva u parlamentu \u2013 Dumi, \u0161to je postalo mogu\u0107e sredinom 1907. godine. Porazila ih je Lenjinova frakcija, koja je bila za ulazak u Dumu (op. prev.).<\/p>\n

Slobodni filozofski<\/a><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Evropske ustanove, tj. EU i ekonomsko-nov\u010dana unija, drugim rije\u010dima, ustanove evrozone, Evropska banka \u2013 sve su to krletke unutar kojih postoji vrlo malo prostora za lijevu politiku<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-266902","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/266902","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=266902"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/266902\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=266902"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=266902"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=266902"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}