{"id":266771,"date":"2019-05-26T09:00:07","date_gmt":"2019-05-26T07:00:07","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=266771"},"modified":"2019-05-26T09:00:07","modified_gmt":"2019-05-26T07:00:07","slug":"hrvatska-u-evropi-ma-dajte-molim-vas","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2019\/05\/26\/hrvatska-u-evropi-ma-dajte-molim-vas\/","title":{"rendered":"Hrvatska u Evropi? Ma, dajte, molim vas"},"content":{"rendered":"

\"\"Pi\u0161e: Tomislav Jaki\u0107<\/strong><\/p>\n

U nedjelju, 19. svibnja 2019., tjedan dana uo\u010di izbora za Evropski parlament, u nekoliko velikih njema\u010dkih gradova demonstriralo je vi\u0161e od 150.000 ljudi. Svi pod dvije parole: ‘Jedna Evropa za sve\u2019 i \u2018Protiv nacionalizma!’.<\/p>\n

A samo dan prije toga, u subotu 18. svibnja godine Gospodnje 2019. u Zagrebu, metropoli \u2013 kako vole re\u0107i \u2013 svih Hrvata, u istom je kontekstu, dakle u sklopu predizborne kampanje uo\u010di euroizbora, odr\u017ean veliki skup \u010delne stranke vladaju\u0107e koalicije, pobjedni\u010dke stranke, kako se nije propustio samopohvaliti njezin prvi \u010dovjek.<\/p>\n

No, poruke s toga skupa kojemu su, kao nekim \u010dudnim slu\u010dajem, prisustvovali (jo\u0161) njema\u010dka kancelarka Angela Merkel i klju\u010dni kandidat njezine stranke (CDU) na tim izborima, Manfred Weber, bile su bitno druga\u010dije. Na ulicama njema\u010dkih gradova govorila je Evropa sutra\u0161njice, slobodarska, tolerantna, otvorena, dok je u Zagrebu, uz pratnju pjesme notornog pjeva\u010da kojemu su zabranjivani nastupi u vi\u0161e zapadnoevropskih zemalja, uklju\u010duju\u0107i i Njema\u010dku, progovarala Hrvatska duboko uronjena u pro\u0161lost, predana upravo onome \u010dime se iz te pro\u0161losti nikako ne bi trebala hvaliti.<\/p>\n

Njema\u010dka, a s njom i dobar dio demokratske Evrope sve je otvorenije i nagla\u0161enije protiv nacionalizma u kojemu prepoznaje izvor svih zala (‘Nacionalizam prethodi svim ratovima’ re\u0107i \u0107e jedan demonstrant u Koelnu), dok je Hrvatska \u2013 o\u010dito \u2013 na\u0161la uto\u010di\u0161te i upori\u0161te upravo u nacionalizmu, ne shva\u0107aju\u0107i ili odbijaju\u0107i da shvati kako je time bacila rukavicu u lice onoj Evropi u koju se licemjerno i prijetvorno danomice kune.<\/p>\n

I kako se, stvarno, mada ne i formalno, iz te Evrope ‘ispisala’.<\/p>\n

Ni\u0161ta na tome ne mijenja \u010dinjenica \u0161to \u0107e hrvatska ministrica vanjskih i evropskih poslova vrlo vjerojatno oti\u0107i na jedno od presti\u017enih mjesta u Uniji, kao ni to da aktualna vlada svoje uspjehe gotovo isklju\u010divo mjeri koli\u010dinom eura \u0161to ih uspije povu\u0107i iz fondova EU. \u010cak ni to \u0161to nam ponekada kurtoazno ka\u017eu kako igramo vrlo aktivnu i zapa\u017eenu ulogu u evropskoj integraciji.<\/p>\n

Komplimenti su jedno, stvarnost je drugo. A u stvarnosti Hrvatska je zahvaljuju\u0107i svojoj vanjskoj politici koje prakti\u010dno nema (paradiranja na skupovima, pjevanje s pripadnicima dijaspore, izjave bez ikakvog sadr\u017eaja, to nije politika) stekla reputaciju prirepka Bruxellesa i jo\u0161 vi\u0161e i revnije \u2013 Washingtona. Povu\u010de li Trumpova Amerika neki dubiozni potez i slijedi li evropska administracija bez mnogo razmi\u0161ljanja s onu stranu Atlantika zadani kurs, me\u0111u prvima koji \u0107e, po\u017ertvovno i ne vode\u0107i ni malo ra\u010duna o vlastitim dugoro\u010dnim interesima, pohrliti u izvr\u0161avanje dobivenih zadataka bit \u0107e \u2013 pa naravno, Hrvatska. Od zatvaranja o\u010diju pred stvarnom prirodom onoga \u0161to je reklamirano kao ‘Arapsko prolje\u0107e’, a \u0161to se pretvorilo u zimski kaos, preko prekida odnosa s re\u017eimom sirijskog predsjednika Assada i napu\u0161tanja bogatih nalazi\u0161ta plina u Siriji, pa do uvo\u0111enja sankcija Rusiji i slanja hrvatskih vojnika na rusku granicu.<\/p>\n

Treba li se ratni\u010dki i ‘pobjedni\u010dki’ postaviti, Hrvatska je tu. Mo\u017eda se nekome od usta\u0161onostalgi\u010dara koji i danas vode \u2013 za njih definitivno izgubljeni – Drugi svjetski rat i kri\u017earsku vojnu protiv bolj\u0161evizma, ovla\u017ee o\u010di pri gledanju snimki hrvatskih vojnika na granici s Rusijom. Sjete se, na primjer, Legije na Azovskom moru, ili svih onih uludo \u017ertvovanih na fronti kod Staljingrada. Jer, za njih to su heroji, a taj rat u kojemu je alijansa slobodnog svijeta, ruku pod ruku sa Staljinovim Sovjetskim Savezom, izvojevala pobjedu protiv naci-fa\u0161izma, za njih je i dalje rat u kojemu su oni bili na pravoj strani, a svi antifa\u0161isti, komunisti pogotovo \u2013 na krivoj. Mo\u017eda neki od \u010delnika pobjedni\u010dke stranke vide ve\u0107 i neke, jo\u0161 nekupljene nove hrvatske borbene zrakoplove u sjajnim borbenim misijama protiv neprijatelja kr\u0161\u0107anske civilizacije. Mo\u017eda. No, to nisu, ili bolje re\u0107i: to ne bi smjeli biti ljudi koji predstavljaju Hrvatsku, koji govore i rade u ime Hrvatske (ali malo ili nikako za Hrvatsku).<\/p>\n

Takvi su ljudi, naime, u stanju po tko zna koji puta Hrvatsku kompromitirati. U stanju su dovesti \u010delnoga kandidata (novohrvatski to se ka\u017ee: \u0161picenkandidata) njema\u010dkih Kr\u0161\u0107anskih demokrata i kancelarku na odlasku na manifestaciju koja je takva da \u0107e dan nakon toga njema\u010dki mediji izvijestiti da su ‘nacionalisti\u010dki tonovi bacili u sjenu nastup Angele Merkel’ (koja je, sasvim usput re\u010deno, decidirano govorila protiv nacionalizma), a da je nositelj liste HDZ-a na evropskim izborima ‘no\u0161en ovacijama publike umjesto da govori o budu\u0107nosti Evrope, radije pri\u010dao o ‘najve\u0107oj tragediji hrvatskog naroda’ u austrijskom Bleiburgu.’<\/p>\n

I sve je to bilo za\u010dinjeno pjesmom pjeva\u010da Strojnice koja \u2013 upozoravano je na to ve\u0107 vi\u0161e puta \u2013 svojata dio susjedne me\u0111unarodno priznate dr\u017eave. I to bi htjela biti Hrvatska koja je dio Evrope, koja se te\u0161kom mukom, nakon \u2018vi\u0161edesetljetne komunisti\u010dke okupacije i strahovlade\u2019 dokopala \u017eu\u0111enih evropskih obala. Ba\u0161 kao \u0161to bi evropska i kr\u0161\u0107anska Hrvatska htjela biti ona koja \u2013 dodu\u0161e jo\u0161 ne i slu\u017ebeno – ne\u0161tedimice, ne biraju\u0107i izraze, napada poglavara Rimokatoli\u010dke crkve zbog otezanja s beatifikacijom kardinala Stepinca, pri \u010demu se crkvena hijerarhija u Hrvatskoj upadljivo pribli\u017eava ostvarenju cilja kojega se la\u017eno podme\u0107e Titu \u2013 odvajanju \u2018Crkve u Hrvata\u2019 od univerzalne Katoli\u010dke crkve.<\/p>\n

Vrh Crkve u ‘Lijepoj na\u0161oj’ kao da je zaboravio da ne postoje nacionalne katoli\u010dke crkve (poput pravoslavnih autokefalnih) i pona\u0161a se u odnosu na Vatikan sve vi\u0161e kao da Papa nije jedan i jedini, Kristov namjesnik na Zemlji, Petrov nasljednik. Ne, u ovome Papi biskupi i kardinal na Kaptolu vide mrskog reformatora, filokomunistu, nekoga tko pojma nema o Hrvatskoj (Argentina je daleko, re\u0107i \u0107e jedan, ina\u010de dobro obavije\u0161teni i znanjem potkovani novinar, \u2018zaboravljaju\u0107i\u2019 dana\u0161nja sredstva masovnog komuniciranja), poku\u0161avaju\u0107i ‘opravdati’ Papine poteze koji se ne svi\u0111aju svjetovno-crkvenoj sprezi u Zagrebu.<\/p>\n

Evropska Hrvatska htjela bi biti i ona koja \u2013 kroz usta ministrice vanjskih i evropskih poslova \u2013 u aferi zbog koje Austrija ide na prijevremene parlamentarne izbore kao sporno i spomena vrijedno vidi samo to da je doju\u010dera\u0161nji vicekancelar ru\u017eno govorio o Hrvatskoj. Na stranu sada to da se od \u010dovjeka \u2018pod gasom\u2019 i u dru\u0161tvu privla\u010dne ‘animir dame’ ne mo\u017ee o\u010dekivati da biranim rije\u010dima govori o bilo \u010demu. Pa za\u0161to bi onda pazio na izraze kada govori o Hrvatskoj? Mada bi se ipak valjalo zapitati: a za\u0161to je tako govorio ba\u0161 o Hrvatskoj?<\/p>\n

Problem je, me\u0111utim, u tome \u0161to vajna ministrica kao sporno u aferi koja je razgolitila desnu stranku (po mnogome blisku onoj ministri\u010dinoj) vidi samo ru\u017ean izraz, prilijepljen uz Hrvatsku, a ne vidi, ili barem propu\u0161ta re\u0107i da vidi, sunovrat politi\u010dkog morala i nepo\u0161tivanje bira\u010da (o \u010demu npr. govori austrijski predsjednik). Mo\u017eda i zato \u0161to je vizija posrnulog vicekancelara o tome kako se dobivaju financijske injekcije u zamjenu za obe\u0107anje unosnih dr\u017eavnih poslova, kako se ‘ispod \u017eita’ kupuju utjecajne novine da bi se preko njih mijenjao pogled javnosti na do tada gotovo proskribiranu stranku (a zbog otvoreno neofa\u0161isti\u010dkih stanovi\u0161ta) bliska ne\u010demu \u0161to smo u Hrvatskoj ve\u0107 vidjeli i \u010demu svjedo\u010dimo iz dana u dan? Mo\u017eda.<\/p>\n

Ako se pak vratimo spomenutim demonstrantima u Njema\u010dkoj, ponovimo: vi\u0161e od 150.000 i njihovoj paroli ‘Jedna Evropa za sve’, pa to usporedimo s Hrvatskom koja se hvali uspje\u0161nim zatvaranjem granica pred nevoljnicima koji tra\u017ee u Evropi (a neki, mada rijetki, i u Hrvatskoj) spas od bijede i rata, Hrvatskom koja mimo svih zakona vra\u0107a u skupinama izbjeglice sa svojeg podru\u010dja u susjednu dr\u017eavu, ali to \u2013 usprkos snimcima koji govore vi\u0161e od rije\u010di \u2013 opovrgava (ba\u0161 kao i sistematsko uni\u0161tavanje mobitela izbjeglicama i primjenu sile prema njima), onda \u010dovjek na tvrdnju da je dana\u0161nja Hrvatska u Evropi, mo\u017ee samo odmahnuti rukom i sa\u017ealno re\u0107i: ‘Ma dajte, molim vas \u2026’.<\/p>\n

Jest, Hrvatska je formalno u Evropi i tako \u0107e i ostati. Formalno. No, gleda li se politi\u010dki mentalitet, gledaju li se naglasci koji daju ton i cjelokupnoj hrvatskoj politi\u010dkoj sceni, ali i kampanji uo\u010di izbora za Evropski parlament, Hrvatska je od Evrope udaljenija vi\u0161e, no \u0161to je ikada bila u posljednjih pola stolje\u0107a. Po ambicijama, po dosezima, po otvorenosti prema novome i druga\u010dijem, po stupnju (ne)tolerancije (o \u010demu najrje\u010ditije govori sudbina plakata SDSS), po prevladavaju\u0107oj atmosferi u dru\u0161tvu, dana\u0161nja Hrvatska niti je u Evropi, niti zaslu\u017euje u njoj biti \u2013 barem tako dugo, dok \u0107e to biti Evropa \u0161to \u0107e se zasnivati na klju\u010dnim vrijednostima demokracije, a s osnovnim ciljem sprje\u010davanja novoga rata i otvaranja granica za ljude, robu i ideje. Ideje pogotovo. Sve bi to trebalo imati na umu prilikom odlu\u010divanja na euroizborima sljede\u0107e nedjelje. Njihovi \u0107e rezultati pokazati do koje je mjere uspjelo indoktriniranje u protekla gotovo tri desetlje\u0107a, u kojoj je mjeru povijesni revizionizam uhvatio korijena i u kojoj je mjeri kod bira\u010dkog tijela u Hrvatskoj prisutna svijest o tome da Evropa mo\u017ee biti samo jedna, otvorena za sve i temeljena na odbacivanju svakog nacionalizma.<\/p>\n

Rezultat izbora za Evropski parlament pokazat \u0107e je li Hrvatska u Evropi. Ne samo formalno. Ili je ono ‘ma dajte, molim vas’ ipak utemeljeno.<\/p>\n

Portal Novosti<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Na ulicama njema\u010dkih gradova govorila je Evropa sutra\u0161njice, dok je u Zagrebu uz pratnju pjesme notornog pjeva\u010da kojemu su zabranjivani nastupi u vi\u0161e zapadnoevropskih zemalja, uklju\u010duju\u0107i i Njema\u010dku, progovarala Hrvatska duboko uronjena u pro\u0161lost<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-266771","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/266771","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=266771"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/266771\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=266771"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=266771"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=266771"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}