![\"\"](\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/11\/zaboravnost-300x225.jpg\")
Studija koju je proveo Univerzitet u Torontu tvrdi da dobra sposobnost pam\u0107enja predstavlja precijenjenu intelektualnu imovinu i zaklju\u010duje da bi zaboravnost zapravo mogla biti od koristi za inteligenciju.<\/p>\nStudija koju je proveo Univerzitet u Torontu tvrdi da dobra sposobnost pam\u0107enja predstavlja precijenjenu intelektualnu imovinu i zaklju\u010duje da bi zaboravnost zapravo mogla biti od koristi za inteligenciju.<\/p>\n
Biti zaboravan je, u ve\u0107ini slu\u010dajeva, obi\u010dno i\u0161lo ruku pod ruku s umanjenom inteligencijom, barem je to ono \u0161to mediji obi\u010dno poku\u0161avaju prikazati.<\/p>\n
No, studija koju je proveo Univerzitet u Torontu tvrdi da je sposobnost pam\u0107enja precijenjena i da bi zaboravnost mogla biti od koristi za inteligenciju.<\/p>\n
“Va\u017eno je da mozak zaboravlja irelevantne detalje i umjesto toga se fokusira na stvari koje \u0107e pomo\u0107i u dono\u0161enju odluka u stvarnom svijetu. Znamo da pam\u0107enje pove\u0107ava broj neurona u hipokampusu, ali zbog onih detalja iz va\u0161eg \u017eivota koji zapravo nisu bitni, to vas mo\u017eda spre\u010dava da donosite dobre odluke”, kazao je Blake Richland, jedan od autora studije.<\/p>\n
Profesor Richards i Paul Frankland predlo\u017eili su da se memorija koristi kako bi se optimiziralo dono\u0161enje odluka zadr\u017eavanjem vrijednih informacija i zaboravljanjem drugih, neva\u017enih stvari, u su\u0161tini stvaranjem prostora za stvari koje su va\u017ene. Nau\u010dnici ka\u017eu da je upravo ovaj aspekt zaborava vi\u0161e prednost za nas nego \u0161to je mana.<\/p>\n
Me\u0111utim, ako na\u0161 mozak zaboravlja odre\u0111ene detalje o doga\u0111aju koji je pro\u0161ao, ali ipak u pam\u0107enju ostaje \u0161iri kontekst doga\u0111aja, istra\u017eiva\u010di vjeruju da nam to omogu\u0107uje da bolje generaliziramo prethodna iskustva za razliku od nekoga ko mo\u017ee zapamtiti vi\u0161e detalja o datom doga\u0111aju.<\/p>\n
Studija tvrdi da je zaboravljanje detalja svaki put znak zdravog sistema memorije koji radi upravo onako kako je i zami\u0161ljeno.<\/p>\n
“Jedna od stvari koja razlikuje okru\u017eenje u kojem \u017eelite da zapamtite stvari u odnosu na okru\u017eenje u kojem \u017eelite da zaboravite stvari je pitanje koliko je okru\u017eenje konzistentno i koliko je vjerovatno da \u0107ete opet pro\u017eivjeti isti ili sli\u010dan doga\u0111aj”, dodao je Richards.<\/p>\n
Dobar primjer za okru\u017eenje u kojem \u017eelite da zaboravite stvari bi bio, recimo, radnik u supermarketu koji se svakodnevno susre\u0107e s velikim brojem ljudi, dok bi se osoba koja radi u malom lokalnom kafi\u0107u po\u010dela sje\u0107ati mje\u0161tana.<\/p>\n
Kako napominje Richards, najbolja stvar za \u010duvanje uspomena je ne zapamtiti apsolutno sve detalje vezane za dati doga\u0111aj. Ukoliko se poku\u0161avate sjetiti nekog detalja, to \u0107e biti nemogu\u0107e u\u010diniti ako je va\u0161 mozak neprestano bombardiran beskorisnim informacijama.<\/p>\n
Independent\/klix.ba<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Studija koju je proveo Univerzitet u Torontu tvrdi da dobra sposobnost pam\u0107enja predstavlja precijenjenu intelektualnu imovinu i zaklju\u010duje da bi zaboravnost zapravo mogla biti od koristi za inteligenciju. Biti zaboravan je, u ve\u0107ini slu\u010dajeva, obi\u010dno i\u0161lo ruku pod ruku s umanjenom inteligencijom, barem je to ono \u0161to mediji obi\u010dno poku\u0161avaju prikazati. No, studija koju je […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-266719","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/266719","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=266719"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/266719\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=266719"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=266719"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=266719"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}