NVO Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za gra\u0111ansko obrazovanje (CGO) i Centar za \u017eensko i mirovno obrazovanje ANIMA organizuju memorijalno okupljanje.<\/p>\n
\u201cPozivamo vas da nam se pridru\u017eite u obilje\u017eavanju ove tu\u017ene godi\u0161njice. Do\u0111ite da se zajedno prisjetimo \u017ertava i njihovih porodica koje su uto\u010di\u0161te od rata potra\u017eile u Crnoj Gori, a koje su bile iznevjerene na najstra\u0161niji na\u010din. Do\u0111ite da poka\u017eemo da taj zlo\u010din osu\u0111ujemo, da o\u010dekujemo ka\u017enjavanje odgovornih, da se ponovo zalo\u017eimo za podizanje spomenika \u017ertvama i progla\u0161enje dana sje\u0107anja, i tako poku\u0161amo da obezbijedimo da se ratni zlo\u010dini vi\u0161e ne ponove\u201c, poru\u010dili su organizatori.<\/p>\n
Oni su najavili da \u0107e danas, po prvi put, na memorijalnom okupljanju biti i jedan od nekolicine pre\u017eivjelih \u017ertava deportacije 25. maja 1992, koji je uspio da se spasi iz logora u Fo\u010di.<\/p>\n
Organizatori skupa podsje\u0107aju na to da je cnogorska policija u maju 1992. \u201cnezakonito uhapsila najmanje 66 civila starosti od 18 do 66 godina, koji su u Crnu Goru izbjegli od rata koji je ve\u0107 buktao u Bosni i Hercegovini\u201c i \u201ckao taoce\u201c ih predala paravojnim snagama bosanskih Srba \u201cda im poslu\u017ee za razmjenu ratnih zarobljenika\u201c. \u201cO ovoj \u010dinjenici svjedo\u010de pisana dokumenta\u201c, podsje\u0107aju organizaorisi sjutra\u0161njem memorijalnog okupljanja.<\/p>\n
\u201cSvi izru\u010deni iz Herceg-Novog 27. maja 1992. su neposredno nakon toga ubijeni, dok je druga grupa 25. maja 1992. upu\u0107ena u koncentracioni logor u Fo\u010du (KPD), i od njih je samo nekolicina pre\u017eivjela. Jo\u0161 uvijek nisu prona\u0111ena tijela svih \u017ertava deportovanih iz Herceg-Novog 27. maja 1992. godine, niti se pouzdano zna mjesto na kome su stradali\u201c, navode organizatori\u00a0 skupa.<\/p>\n
U najavi skupa se, dalje, navodi:<\/p>\n
\u201c\u017drtve ovog zlo\u010dina su nesporne, Crna Gora je njihovim porodicama posle \u010detvorogodi\u0161njeg su\u0111enja na osnovu poravnanja platila naknadu \u0161tete zbog nezakonitog djelovanja crnogorske policije koje je dovelo do tragi\u010dnih posljedica. Da su nezakonito uhap\u0161eni i izru\u010deni kao taoci utvr\u0111eno je i pravosna\u017enom krivi\u010dnom presudom u Crnoj Gori, kao i presudom Ha\u0161kog tribunala u predmetu Krnojelac (upravnik logora u Fo\u010di).<\/p>\n
Me\u0111utim, sporno je to \u0161to sudovi u Crnoj Gori nisu smogli snage da prepoznaju ratni zlo\u010din i da ga kazne. Presudom Vi\u0161eg suda u Podgorici (pravosna\u017ena od 17. maja 2013, kada ju je potvrdio Apelacioni sud Crne Gore) devetorica optu\u017eenih biv\u0161ih slu\u017ebenika policije, MUP-a i Dr\u017eavne bezbjednosti oslobo\u0111eni su optu\u017ebe za ratni zlo\u010din protiv civilnog stanovni\u0161tva, jer navodno nisu imali status ‘pripadnika strane u sukobu u BiH’, pa \u010dak ni onih ‘koji su bili u slu\u017ebi strane u sukobu u BiH’, a koji im je prema pogre\u0161nom tuma\u010denju crnogorskih sudova navodno bio neophodan da bi se moglo smatrati da su izvr\u0161ili ratni zlo\u010din.<\/p>\n
Naknadno je ekspert Evropske unije, italijanski tu\u017eilac i me\u0111unarodni sudija Maurizio Salustro, u svom izvje\u0161taju o procesuiranju ratnih zlo\u010dina u Crnoj Gori istakao da je takvo tuma\u010denje pogre\u0161no, nepoznato u me\u0111unarodnom humanitarnom pravu i praksi. Grupa majki, \u0107erki i sestara stradalih \u017ertava je podnijela predstavku Evropskom sudu za ljudska prava zbog toga \u0161to Crna Gora nije obezbijedila krivi\u010dnu pravdu u ovom slu\u010daju i po\u0161tovala ljudsko pravo na \u017eivot i zabranu mu\u010denja\u201c.<\/p>\n
HRA, CGO i ANIMA i predsjednik Savjeta za gra\u0111ansku kontrolu rada policije Aleksandar Sa\u0161a Zekovi\u0107 su, prije osam godina, uputili tri inicijative od kojih nijedna ije do danas prihva\u0107ena.<\/p>\n
Inicijative su bile: da se proglasi Dan sje\u0107anja na \u017ertve zlo\u010dina deportacije izbjeglica 1992; da se podigne spomen obilje\u017eje \u017ertvama deportacije izbjeglica 1992. godine ispred objekta Uprave policije u Herceg Novom, podr\u017eavaju\u0107i tako i \u017eelju porodica deportovanih \u017ertava; da crnogorska policija uputi izvinjenje zbog nezakonitog postupanja prilikom hap\u0161enja i izru\u010divanja izbjeglica njima neprijateljskoj vojsci u Srpsku Republiku BiH.<\/p>\n
Inicijative su bile upu\u0107ene tada\u0161njem predsjedniku Skup\u0161tine Crne Gore Ranku Krivokapi\u0107u i svim \u0161efovima poslani\u010dkih klubova, tada\u0161njem prmijeru Igoru Luk\u0161i\u0107u, tada\u0161njem ministru unutra\u0161njih poslova Ivanu Brajovi\u0107u, tada\u0161njem ministru kulture Branislavu Mi\u0107unovi\u0107u i tada\u0161njem predsjedniku SO Herceg-Novi Dejanu Mandi\u0107u.<\/p>\n
Inicijativa za podizanje spomen-obilje\u017eja ponovljena je Dana 10. septembra 2018. predsjedniku Vlade, ministrima kulture i unutra\u0161njih poslova, predsjedniku SO Herceg Novi i svim odbornicima i odbornicama u SO Herceg Novi.<\/p>\n
\u201cOdgovorilo nam je samo Ministarstvo kulture, koje nas je rje\u0161enjem br. 01-3376\/2 od 21.9.2018, obavijestilo da je Zakonom o spomen obilje\u017ejima ‘propisano da program podizanja spomen obilje\u017eja donosi skup\u0161tina op\u0161tine, glavnog grada i prijestonice, uz prethodnu saglasnost Ministarstva kulture’, kao i da ‘ukoliko bi Op\u0161tina Herceg Novi ovakvu inicijativu ocijenila opravdanom i uvrstila u svoj program podizanja spomen obilje\u017eja, kao i dostavila prijedlog Ministartvu kulture, oni bi takav prijedlog razmotrili i donijeli odgovaraju\u0107i akt'\u201d.<\/p>\n
Organizatori su najavili da \u0107e u ponedjeljak, 27. maja 2019. u Podgorici, u 12.00 sati u EU info centru organizovati panel diskusiju o pravu na reparacije za \u017ertve zlo\u010dina.<\/p>\n
U vrijeme deportacije izbjeglica iz BiH, predsjednik Crne Gore je bio Momir Bulatovi\u0107, premijer Milo \u0110ukanovi\u0107 (aktuleni predsjednik Crne Gore), ministar unutra\u0161njih poslova Pavle Bulatovi\u0107, predsjednik Skup\u0161tine Crne Gore Risto Vuk\u010devi\u0107, dr\u017eavni tu\u017eilac Vlado \u0160u\u0161ovi\u0107.<\/p>\n
Momir Bulatovi\u0107 \u017eivi u Beogradu i nema politi\u010dkih funkcija, Pavle Bulatovi\u0107 je ubijen u Beogradu<\/a> kada je obna\u0161ao du\u017enost ministra odbrane u Vladi SR Jugoslavije, Risto Vuk\u010devi\u0107 je pokojni, a Vlado \u0160u\u0161ovi\u0107 je penzioner.<\/p>\n