{"id":266553,"date":"2019-05-22T08:18:38","date_gmt":"2019-05-22T06:18:38","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=266553"},"modified":"2019-05-22T08:18:38","modified_gmt":"2019-05-22T06:18:38","slug":"kako-su-ljudi-nekad-pravili-mirise","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2019\/05\/22\/kako-su-ljudi-nekad-pravili-mirise\/","title":{"rendered":"Kako su ljudi nekad pravili mirise"},"content":{"rendered":"<p><strong><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"size-full wp-image-157658 alignleft\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2014\/09\/znojenje.jpg\" alt=\"\" width=\"283\" height=\"261\" \/>Nojeva jaja<\/strong><\/p>\n<p>Osim \u0161to su pravili parfeme i mentol bombone, stari Egip\u0107ani su me\u0111u prvima koji su koristili dezodorans. Njihovi recepti za dezodoranse bili su sli\u010dni njihovim parfemima, ali umjesto stvaranja rasko\u0161nih mirisa, glavna svrha dezodoransa bila je da se prikrije miris znoja. Jedna formula je sadr\u017eala nojeva jaja, ora\u0161aste plodove, tamariks i pastu od kornja\u010dinog oklopa. U pitanju je bila smje\u0161a bez mirisa koju su nanosili na tijela kako bi se borili isklju\u010divo protiv znoja.<\/p>\n<p><strong>Ka\u0161e od tamjana<\/strong><\/p>\n<p>U drevnom Egiptu su pravili i loptice od ka\u0161e sa tamjanom koje su potom dr\u017eali ispod pazuha.<\/p>\n<p><strong>Roga\u010d<\/strong><\/p>\n<p>Stari Egip\u0107ani su roga\u010d koristili kao dezodorans. Bogati Egip\u0107ani su slamali mahune i trljali ih po tijelima kako bi ubla\u017eili svoj prirodan miris.<\/p>\n<p><strong>Maslinovo ulje<\/strong><\/p>\n<p>Masline su bile sastavni dio \u017eivota u staroj Gr\u010dkoj i Rimu. Proizvo\u0111a\u010di parfema bi dodavali razne sastojke, poput li\u0161\u0107a, korijenja i cvije\u0107a u maslinovo ulje koje bi potom nanosili na ko\u017eu.<\/p>\n<p><strong>Mirisne kupke<\/strong><\/p>\n<p>Neki ljudi iz vi\u0161ih slojeva srtarogr\u010dkog dru\u0161tva su koristili mirisne kupke prije nano\u0161enja parfema ispod pazuha (praksa koju su preuzeli od Egip\u0107ana). U to doba, nije bilo neobi\u010dno kupati se jednom dnevno, za razliku od Srednjeg veka kada se potpuno nago kupanje smatralo ne\u010distim.<\/p>\n<p><strong>Sivi \u0107ilibar ili ambra<\/strong><\/p>\n<p>Jedan najpoznatijih sastojaka mnogih parfema ve\u0107 vjekovima je ambra ili sivi \u0107ilibar, zahvaljuju\u0107i kome je parfem postojaniji na ko\u017ei. Malo ljudi zna da je ambra zapravo \u017eu\u010dni sekret koji proizvodi ulje\u0161ura ili &#8220;spermasti&#8221; kit. Kada ova vrsta kita pojede ne\u0161to o\u0161tro, kao \u0161to su \u0161koljke, on lu\u010di ljepljivu sluz koja \u0161titi stomak od povreda. Onda, kao i kod ma\u010daka i njihovih kuglica dlaka, ulje\u0161ura \u2013 da bi izbacila te o\u0161tre materije \u2013 povrati u okean, gde dolazi do hemijske reakcije usljed susreta sa solju, kiseonikom i svjetlo\u0161\u0107u. Ta izlu\u010devina se pretvara u \u010dvrst kamen, sli\u010dan vosku, a ljudi to kamenje skupljaju kako bi ih prodali parfimerijama koje od njih izra\u0111uju ambru i stavljaju je u preskupe parfeme.<\/p>\n<p><strong>Mo\u0161us<\/strong><\/p>\n<p>Mo\u0161us &#8211; rije\u010d koja je i danas povezana sa mirisima &#8211; prvi put je privukao pa\u017enju parfimera u srednjem vijeku. Dolazi iz male vre\u0107ice koja visi ispred genitalija mu\u0161katnog jelena i miri\u0161e na mokra\u0107u kada je jelen izlu\u010duje. Da bi se postigla \u017eeljena aroma &#8211; slatka, zemljana i senzualna &#8211; \u017elijezda mora da se skine i da se osu\u0161i. Supstanca je bila toliko popularan parfemski sastojak da su mu\u0161katni jeleni bili stavljeni na listu ugro\u017eenih \u017eivotinja tokom sedamdesetih godina pro\u0161log vijeka. Danas parfemi sa mo\u0161usnim mirisom koriste sinteti\u010dke sastojke. <em>(Izvor: nacionalna geografija)<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U drevnom Egiptu su pravili i loptice od ka\u0161e sa tamjanom koje su potom dr\u017eali ispod pazuha<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-266553","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/266553","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=266553"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/266553\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=266553"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=266553"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=266553"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}