{"id":266477,"date":"2019-05-21T07:00:22","date_gmt":"2019-05-21T05:00:22","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=266477"},"modified":"2019-05-21T07:04:35","modified_gmt":"2019-05-21T05:04:35","slug":"potreba-za-akcijom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2019\/05\/21\/potreba-za-akcijom\/","title":{"rendered":"Potreba za akcijom"},"content":{"rendered":"

Deklaracija za odr\u017eivu Europu za sve njene gra\u0111ane i gra\u0111anke<\/strong><\/p>\n

\"\"Temelj na kojem je nastala Europska unija jedan je od najimpresivnijih mirovnih projekata u modernoj povijesti. Stvorena je regija koja je proglasila ljudsko dostojanstvo, po\u0161tivanje ljudskih prava, slobodu, demokraciju, ravnopravnost i vladavinu prava kao svoje temeljne vrijednosti.<\/p>\n

Uz odr\u017eavanje trajnog mira me\u0111u svojim \u010dlanicama, EU je tako\u0111er donijela \u010di\u0161\u0107e rijeke, za\u0161titu od zaga\u0111enja kemikalijama, roditeljski dopust, kvalitetno obrazovanje i slobodu kretanja unutar podru\u010dja Schengena.<\/p>\n

Unato\u010d velikom naslje\u0111u i misiji Europske unije, odgovor europskih donositelja odluka na financijsku krizu, mjere protiv klimatskih promjena i okoli\u0161ne degradacije, zaustavljanje rastu\u0107e nejednakosti i potkopavanja \u017eenskih prava, na skandale kao one u prehrambenom sustavu i tzv. Dieselgate te na rastu\u0107e migracije zatvaranjem granica pred onima u potrebi, na\u017ealost je suprotan temeljnim vrijednostima EU-a te su vra\u0107eni unatrag neki povijesni dobitci za koje smo se izborili.<\/p>\n

Ljudi smatraju kako ekonomski i financijski interesi bogatih prevladavaju nad zajedni\u010dkim dobrom.<\/p>\n

Suo\u010deni_e smo s posljedicama mjera \u0161tednje \u2013 rastu\u0107e siroma\u0161tvo i nejednakosti, pogor\u0161anje pristupa zdravstvu i nezaposlenost (mladih) \u2013 dok se velikim tvrtkama dopu\u0161ta da odbiju pla\u0107anje po\u0161tenih poreza. Hitni se problemi ne rje\u0161avaju, poput klimatske krize i zaga\u0111enja zraka, od \u010dega umiru stotine tisu\u0107a ljudi. Ukratko, ljudi u Europi su marginalizirani i nemaju svi koristi od Unije.<\/p>\n

Dodatno, kao Europska unija do sada nismo bili u stanju razviti zajedni\u010dki i humani odgovor na kretanja migranata i izbjeglica. Po\u0161tivanje njihovih ljudskih prava nije osigurano. Tako\u0111er, uo\u010davamo kako se u mnogim europskim zemljama smanjuje prostor za djelovanje civilnog dru\u0161tva i sindikata u obranu temeljnih prava, sloboda i za\u0161tite okoli\u0161a.<\/p>\n

U ovom kontekstu, mnogi su Europljani i Europljanke frustrirani_e te su izgubili_e povjerenje u kapacitet EU institucija da odgovore na njihove potrebe. Rastu\u0107a potpora nacionalisti\u010dkim i ksenofobnim silama \u0161irom Europe je zabrinjavaju\u0107i indikator ovog nezadovoljstva i ozbiljna prijetnja demokraciji i na\u0161im temeljnim vrijednostima.<\/p>\n

DRUGA\u0108IJA EUROPA JE MOGU\u0106A!<\/p>\n

Prepoznaju\u0107i izazove trenutne situacije u Europi, mi, kao gra\u0111ani i gra\u0111anke, ne trebamo se ograni\u010diti u raspravi o budu\u0107nosti Europe na pitanje: \u201e\u017delite li vi\u0161e ili manje Europe?, ve\u0107 se usredoto\u010diti na na\u0161e potrebe za budu\u0107no\u0161\u0107u i na\u0161im pravima. Klju\u010dno je pitanje: \u201eKakvu Europu \u017eelimo?\u201c.<\/p>\n

Zato se vi\u0161e od 200 organizacija civilnog dru\u0161tva \u0161irom Europe ujedinilo kako bi okupili ljude u svrhu rasprave o \u201eEuropi kakvu \u017eelimo\u201c te kako bi to pitanje stavili na dnevni red predstoje\u0107ih izbora za Europski parlament. Sna\u017eno vjerujemo u europski projekt koji je baziran na temeljnim eti\u010dkim vrijednostima Europe i odr\u017eivom razvoju: demokracija i transparentnost, dru\u0161tvena i okoli\u0161na pravda, ljudska prava, vladavina zakona, ravnopravnost i solidarnost. Ove vrijednosti moraju biti u sredi\u0161tu svih politika. To zna\u010di temeljne promjene od danas. \u017delimo europske politike, pravila i standarde koji slu\u017ee onome za \u0161to su i namijenjeni: za\u0161tita dobrobiti i zdravlja, sigurnost i sloboda za ljude te za\u0161tita klime i okoli\u0161a. \u017delimo politike koje podr\u017eavaju te slu\u017ee sada\u0161njim i budu\u0107im generacijama u Europi i izvan nje.<\/p>\n

2<\/p>\n

PUT KA OSTVARENJU EUROPE KOJU \u017dELIMO<\/p>\n

Kako bi vratili povjerenje javnosti, Europski parlament \u2013 uklju\u010duju\u0107i hrvatske zastupnike i zastupnice<\/p>\n

– Europska komisija i vlade dr\u017eava \u010dlanica moraju prioretizirati sljede\u0107a klju\u010dna pitanja na dnevnom redu za nadolaze\u0107e rasprave vezane uz izbore za Europski parlament, novi saziv Komisije i budu\u0107nost Europe.<\/p>\n

    \n
  1. AMBICIOZNA KLIMATSKA AKCIJA \u2013 Pari\u0161ki se sporazum mora u potpunostiimplementirati i biti odra\u017een u uskla\u0111ivanju EU ciljeva za smanjenje emisija do 2030. i 2050.godine s obvezom da se porast globalne temperature ograni\u010di na 1.5\u00b0C i kroz ambiciozne EUklimatske politike, uklju\u010duju\u0107i brzo ukidanje kori\u0161tenja fosilnih goriva te usmjeravanje premaapsolutnom smanjenju potro\u0161nje energije jer nije dovoljno samo poticanja energetske u\u010dinkovitosti. EU treba ubrzati pravednu i odr\u017eivu tranziciju prema 100% obnovljivoj opskrbienergijom, koja je \u010dista, priu\u0161tiva te podr\u017eava vlasni\u0161tvo zajednice (ili komunalno vlasni\u0161tvo) ine vodi u energetsko siroma\u0161tvo.<\/li>\n<\/ol>\n
      \n
    1. U\u0108INKOVITO UPRAVLJANJE PRIRODNIM RESURSIMA \u2013 Treba uspostaviti iprovesti zajedni\u010dke standarde kako bi se osiguralo \u010dist zrak i vodu, sigurnu i zdravu prehranu te za\u0161titilo na\u0161e oceane. Moraju se implementirati ambiciozne mjere kako bi se zaustavilo deforestaciju i gubitak bioraznolikosti u Europi i globalno te neodr\u017eivu eksploataciju prirodnih resursa, uklju\u010duju\u0107i onih na tzv. Globalnom Jugu. Treba poduzeti mjere kako bi se europske razine potro\u0161nje dovelo u sklad sa Zemljinim proizvodnim kapacitetom, uklju\u010duju\u0107i kroz implementaciju strategija dostatnosti.<\/li>\n<\/ol>\n
        \n
      1. EUROPA U RUKAMA LJUDI \u2013 Novo i u\u010dinkovito sudjelovanje civilnog dru\u0161tva te aktivnogra\u0111anstvo moraju biti prioriteti kako bi se pobolj\u0161alo demokraciju (uklju\u010duju\u0107i na radnom mjestu), transparentnost, pristup temeljnim pravima za sve te povjerenje gra\u0111ana i gra\u0111anki EU-a u izgradnju pravedne i odr\u017eive Europe. Mladi i djeca trebaju biti uklju\u010deni kao aktivni gra\u0111ani_ke i ohrabreni da zna\u010dajno sudjeluju u europskim politi\u010dkim procesima. Trebaju se provesti mjere koje \u0107e osigurati pove\u0107anu odgovornost i transparentnost dono\u0161enja odluka od strane EU institucija i nacionalnih vlada. Interesi gra\u0111ana i gra\u0111anki te civilnog dru\u0161tva moraju prevladati nad financijskim i komercijalnim interesima. Gra\u0111ansko obrazovanje i promid\u017eba kriti\u010dkog razmi\u0161ljanja trebali bi osna\u017eiti ljude da vi\u0161e sudjeluju u javnim raspravama.<\/li>\n<\/ol>\n
          \n
        1. RAVNOPRAVNOST I LJUDSKA PRAVA \u2013 Javne politike i zakonodavne mjere trebajuosigurati, u skladu s europskom i me\u0111unarodnopravnom za\u0161titom ljudskih prava, da svi europski gra\u0111ani_ke i stanovnici_e u\u017eivaju istu razinu za\u0161tite te mogu ostvariti svoja temeljna prava i slobode, dopu\u0161taju\u0107i im da \u017eive u skladu sa svojim uvjerenjima prema na\u010delima samoopredjeljenja i ljudskog dostojanstva, slobodni od diskriminacije. EU mora unaprijediti svoje politike i mjere kako bi osigurala rodnu ravnopravnost, uz jam\u010denje da svi ljudi suo\u010deni s vi\u0161estrukom diskriminacijom imaju jednake prilike u dru\u0161tvu.<\/li>\n<\/ol>\n
            \n
          1. SNA\u017dNA SOCIJALNA EUROPA \u2013 Europski socijalni model treba pru\u017eiti potpunu i po\u0161tenu za\u0161titu za sve gra\u0111ane i gra\u0111anke, dok ubla\u017eava siroma\u0161tvo i pru\u017ea svima prilike za napredovanje. Pristojni prihodi bi trebali smanjiti jaz izme\u0111u bogatih i ugro\u017eenih skupina te osigurati kvalitetan \u017eivot. Svi trebaju imati koristi od pristojnih radnih standarda, ravnopravnosti, pobolj\u0161ane dobrobiti i smanjenih zdravstvenih nejednakosti unutar i izme\u0111u zemalja te me\u0111u generacijama. Socijalna uklju\u010denost i za\u0161tita, pristojan rad, rodna ravnopravnost, javno zadravstvo i zdravstvena za\u0161tita, pristup priu\u0161tivom i kvalitetnom stanovanju, okoli\u0161na pravda, kvalitetno obrazovanje i ravnopravan pristup kulturi, moraju biti glavna na\u010dela kojima se vode nacionalni i europski politi\u010dki programi.<\/li>\n<\/ol>\n
              \n
            1. ODR\u017dIVI I ZDRAVI PREHRAMBENI SUSTAVI \u2013 Reforma Zajedni\u010dke poljoprivredne politike je imperativ za proizvodnju zdravije hrane te uspostavu pravedne cijene za europske male i ekolo\u0161ke poljoprivredne proizvo\u0111a\u010de. To bi trebalo zna\u010diti vi\u0161e za\u0161tite okoli\u0161a i prirode, pove\u0107anje suverenosti hrane, regionalna tr\u017ei\u0161ta poljoprivrednika_ca, zdravije prehrambene sustave, manje otpada od hrane i zaustavljanje odlaganja na Globalnom Jugu. EU treba prioretizirati tranziciju prema organskim, malim poljoprivredim gospodarstvima i po\u0161umljavanje kao klju\u010dne mjere za akciju protiv klimatskih promjena.<\/li>\n<\/ol>\n
                \n
              1. HUMANI ODGOVOR NA MIGRACIJE \u2013 Europa treba preuzeti vode\u0107u ulogu u osiguravanju humanog odgovora na globalne migracije, za dobrobit i za\u0161titu svih koji su uklju\u010deni. Tra\u017eitelji i tra\u017eiteljice azila trebaju biti dobrodo\u0161li u Europi i tretirani u duhu UNovih konvencija o izbjeglicama.<\/li>\n<\/ol>\n

                Zeleni forum o\u0109ekuje da \u0107e hrvatski zastupnici i zastupnice u Europskom parlamentu:<\/p>\n

                  \n
                1. Zalagati se da \u010dlanice EU, pa tako i Republika Hrvatska, ubrzaju razvoj te naprave hitan zaokret u pravednu i odr\u017eivu tranziciju prema 100% obnovljivoj opskrbi energijom.<\/li>\n<\/ol>\n

                  Obnovljivi izvori energije, poput sunca i vjetra, su \u010dist i sve jeftiniji izvor energije te poma\u017eu u borbi protiv energetskog siroma\u0161tva. Izuzetno je bitno da tranzicija u 100% obnovljivu energetiku podr\u017eava i podupire sudjelovanje i vlasni\u0161tvo lokalne zajednice, odnosno gra\u0111ana i gra\u0111anki, \u0161to ima vi\u0161estruke pozitivne posljedice na zdravlje, okoli\u0161 i razvoj lokalne ekonomije.<\/p>\n

                    \n
                  1. Zalagati se za prestanak davanja javnih subvencija fosilnoj industriji, odnosno ulaganje novca poreznih obveznika_ca u \u0161tetne projekte na fosilna goriva (nafta, plin i ugljen).<\/li>\n<\/ol>\n
                      \n
                    1. Zalagati se i zagovarati zaustavljanje izgradnje okoli\u0161no, klimatski i ekonomski \u0161tetnihprojekata, poput LNG terminala na otoku Krku, kao i svih daljnjih planova za istra\u017eivanje i eksploataciju nafte i plina, u skladu s Pari\u0161kim sporazumom i najnovijim znanstvenim nalazima Me\u0111uvladina panela o klimatskim promjenama (IPCC).<\/li>\n<\/ol>\n
                        \n
                      1. Zalagati se za postavljanje ambicioznih ciljeva Strategije bioraznolikosti Europske unije nakon 2020. godine koja \u0107e omogu\u0107iti zaustavljanje gubitka bioraznolikosti.<\/li>\n<\/ol>\n
                          \n
                        1. Zalagati se da se kroz Vi\u0161egodi\u0161nji financijski okvir za period 2021.-2027. osiguraju dostatna sredstva za provedbu politika za\u0161tite prirode EU-a i njihovu horizontalnu integraciju u druge sektore.<\/li>\n<\/ol>\n
                            \n
                          1. Prepoznati i zagovarati Program LIFE kao klju\u010dni program za uspje\u0161nu provedbu politika za\u0161tite prirode u EU te osigurati da mu bude namijenjeno barem 1% ukupnog prora\u010duna EU.<\/li>\n<\/ol>\n
                              \n
                            1. Poticati sna\u017enu promjenu dosada\u0161njeg na\u010dina upravljanja vodama u skladu s ciljevima Okvirne direktive o vodama kako bi se o\u010duvali vrijedni vodni ekosustavi, izvori vode za pi\u0107e, osigurala kvalitetna obrana od poplava i su\u0161a kroz prirodne mjere te osigurala provedba cjelovitog i zajedni\u010dkog upravljanja vodama (svi dionici jednakovrijedno).<\/li>\n<\/ol>\n
                                \n
                              1. Ukazivati na va\u017enost hitne implementacije nedavno izglasane Europske direktive o jednokratnoj plastici u nacionalno zakonodavstvo \u010dlanica EU-a i provedbu mjera za smanjenje uporabe jednokratne plastike.<\/li>\n<\/ol>\n
                                  \n
                                1. Zagovarati i podr\u017eavati uspostavu odr\u017eivih lokalnih sustava recikliranja i kompostiranja (po uzroru na Prelog i Krk) kroz usmjeravanje dostupnih EU sredstava iz Operativnog programa Konkuretnost i kohezija na razinu jednica lokalne samouprave za izgradnju re-use centara, sortirnica, kompostana te postrojenja za recikla\u017eu i inertiziranje ostatnog otpada prije odlaganja. Jedino se na taj na\u010din mogu ispuniti visoki ciljevi odvojenog prikupljanja i recikliranja zadani EU direktivom o otpadu.<\/li>\n<\/ol>\n
                                    \n
                                  1. U skladu s paketom cirkularne ekonomije donesenim na razini EU-a i preporukama Europske komisije Republici Hrvatskoj, zalagati se za odustanak od lo\u0161ih i \u0161tetnih rje\u0161enja u gospodarenju otpadom, poput planirane izgradnje regionalnih centara diljem RH poput ve\u0107 izgra\u0111ene Marin\u0161\u0107ine i Ka\u0161tijuna koji su donijeli okoli\u0161ne, zdravstvene i financijske \u0161tete.<\/li>\n<\/ol>\n
                                      \n
                                    1. Zagovarati potrebu hitne uspostave nacionalnih sustava doniranja hrane kroz osnivanje banke hrane po uzoru na naprednije zemlje EU-a te ja\u010danje logisti\u010dke infrastrukture svih dionika u procesu doniranja hrane gdje su veliki problemi i gdje se nedovoljno brzo implementiraju EU politike i preporuke.<\/li>\n<\/ol>\n
                                        \n
                                      1. Zagovarati Zajedni\u0109ku ribarstvenu politiku koja je usmjerena na odr\u017eivo kori\u0161tenje ribolovnih resursa te uskla\u0111ena s politikama za\u0161tite prirode. Tra\u017eimo da barem 25% sredstava iz Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo 2021.-2027. Republike Hrvatske bude namijenjeno za aktivnosti koje su usmjerene na o\u010duvanje i obnovu morske bioraznolikosti.<\/li>\n<\/ol>\n
                                          \n
                                        1. Zagovarati da se javni novac prije svega usmjeri u poljoprivredne prakse koje imaju manji utjecaj na okoli\u0161. Umjetno stvorene niske cijene industrijske poljoprivrede u sebi ne sadr\u017ee okoli\u0161ne i zdravstvene tro\u0161kove, koje takav na\u010din proizvodnje name\u0107e dru\u0161tvu, poput zaga\u0111enja tla i voda, bolesti i pogubnog utjecaja na bioraznolikost. U tom je smislu potrebna puno pravednija raspodjela potpora u poljoprivredi izme\u0111u tzv. velikih (industrijskih) i malih proizvo\u0111a\u010da te ja\u010da podr\u0161ka odr\u017eivim praksama i nisko-intenzivnoj i ekolo\u0161koj poljoprivredi.<\/li>\n<\/ol>\n
                                            \n
                                          1. Zagovarati da se u raspolaganju poljoprivrednim zemlji\u0161tem zemalja \u010dlanica EU-a kriterije odr\u017eivosti te manjeg zaga\u0111enja tla i okoli\u0161a stavi visoko na listu prioriteta. Potrebna je ve\u0107a podr\u0161ka udru\u017eivanju poljoprivrednika i zadrugama, posebno u poreznom rastere\u0107enju i prilagodbi sustava potpora. Potpora ne treba biti samo financijska, nego se treba mijenjati i javni diskurs, a naro\u010dito uvoditi pozitivan stav prema okoli\u0161no vrijednim poljoprivrednim praksama u obrazovnom sustavu i stru\u010dnim skupovima.<\/li>\n<\/ol>\n
                                              \n
                                            1. Zagovarati podizanje svijesti o va\u017enosti odr\u017eivog gospodarenja tlom za proizvodnju hrane, odr\u017eivost ekosustava i borbu protiv klimatskih promjena kako bi se i u praksi ostvario UN-ov Globalni cilj odr\u017eivog razvoja te do 2030. godine zaustavilo procese degradacije tla. Potrebno je mobilizirati klju\u010dne dionike na europskoj razini za iznala\u017eenje prikladnih zakonodavnih i operativnih instrumenata za smanjenje potro\u0161nje zemlji\u0161ta te odr\u017eivog na\u010dina njegova kori\u0161tenja.<\/li>\n<\/ol>\n
                                                \n
                                              1. Zagovarati dekarbonizaciju prometa do 2050. godine. S obzirom da emisije iz prometa i dalje rastu, hitno je potrebno preokrenuti trend, \u0161to zna\u010di da je nu\u017eno (me\u0111u ostalim i adekvatnom ekonomskom politikom) \u0161to prije znatno ubrzati elektrifikaciju prometa kao i daljnji razvoj tehnologija za dekarbonizaciju zra\u010dnog i vodnog prometa.<\/li>\n<\/ol>\n
                                                  \n
                                                1. Poticati obnovu \u017eeljezni\u0109ke infrastrukture i razvoj \u017eeljezni\u0109kog prometa koji imaju veliku va\u017enost u smanjenju utjecaja prometa na okoli\u0161. Europska regulativa kontinuirano poti\u010de liberalizaciju i deregulaciju \u017eeljezni\u010dkih usluga. Kao rezultat, od neko\u0107 jedinstvene i sna\u017ene tvrtke s kvalitetnom uslugom u Hrvatskoj sada imamo odvojene sustave koji ne dijele resurse i \u010desto me\u0111usobno ne sura\u0111uju. U kombinaciji s drasti\u010dnim i dugotrajnim izostankom ulaganja u infrastrukturu, \u017eeljezni\u010dki promet u Hrvatskoj je na porazno lo\u0161oj razini. S druge strane, Njema\u010dka, koja je bez obzira na europska pravila zadr\u017eala protekcionisti\u010dku politiku nad svojim \u017eeljeznicama, ima znatno kvalitetniji \u017eeljezni\u010dki promet. U Europskom se parlamentu potrebno usprotiviti planovima koji vode u daljnju liberalizaciju ili \u010dak privatizaciju \u017eeljezni\u010dkih usluga.<\/li>\n<\/ol>\n
                                                    \n
                                                  1. Osigurati ve\u0107u transparentnost u dono\u0161enju odluka i aktivnostima lobiranja na razini EU-a te garantirati pravo na pristup informacijama, sudjelovanje u odlu\u010divanju i pristup pravosu\u0111u za sve gra\u0111ane i gra\u0111anke, s posebnim naglaskom na uskla\u0111ivanje s Aarhu\u0161kom konvencijom.<\/li>\n<\/ol>\n
                                                      \n
                                                    1. Podr\u017eavati organizacije civilnog dru\u0161tva i gra\u0111ane_ke te koristiti zakonodavne i prora\u010dunske mehanizme kako bi se osiguralo da sve vlade zemalja \u010dlanica EU-a po\u0161tuju vladavinu prava.
                                                      \n

                                                      Deklaracija za odr\u017eivu Europu, koju potpisuje okoli\u0161na mre\u017ea Zeleni forum, sadr\u017ei i okoli\u0161nu i dru\u0161tvenu komponentu te odgovara na pitanje Kakvu Europu \u017eelimo?<\/p>\n

                                                      Zelena akcija je u sklopu Deklaracije postavila zahtjeve prema budu\u0107im hrvatskim zastupnicima i zastupnicama u EU parlamentu.<\/p>\n

                                                      Zeleni\u00a0 forum<\/a><\/p><\/blockquote>\n<\/li>\n<\/ol>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

                                                      Prepoznaju\u0107i izazove trenutne situacije u Europi, mi, kao gra\u0111ani i gra\u0111anke, ne trebamo se ograni\u010diti u raspravi o budu\u0107nosti Europe na pitanje: \u201e\u017delite li vi\u0161e ili manje Europe?, ve\u0107 se usredoto\u010diti na na\u0161e potrebe za budu\u0107no\u0161\u0107u i na\u0161im pravima. Klju\u010dno je pitanje: \u201eKakvu Europu \u017eelimo?\u201c<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-266477","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/266477","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=266477"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/266477\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=266477"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=266477"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=266477"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}