![\"\"](\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2013\/04\/aditivi-300x225.jpg\")
Aditivi se dodaju u hranu da bi je obojili, konzervisali, kako bi joj se stabilizovao ukus i sl. Postoje prirodni aditivi poput limunske kiseline i p\u010delinjeg voska te umjetni aditivi.<\/p>\nAditivi se dodaju u hranu da bi je obojili, konzervisali, kako bi joj se stabilizovao ukus i sl. Postoje prirodni aditivi poput limunske kiseline i p\u010delinjeg voska te umjetni aditivi.<\/p>\n
Ve\u0107ina aditiva nije \u0161tetna, a oni koji mogu biti opasni za zdravlje moraju se po va\u017ee\u0107im propisima koristiti u ograni\u010denim koli\u010dinama. Ipak, to nije dovoljna za\u0161tita potro\u0161a\u010da jer potro\u0161a\u010d ne zna koliko neke namirnice smije pojesti, a da ne unese preveliku koli\u010dinu \u0161tetnog aditiva u sebe.<\/p>\n
Pojednostavljena definicija prehrambenih aditiva govori kako je rije\u010d o tvarima odre\u0111enog hemijskog sastava koje se dodaju hrani u procesu tehnolo\u0161ke proizvodnje i obrade, a s ciljem o\u010duvanja osnovnih svojstava ukusa, mirisa i same konzistencije.<\/p>\n
Nekad davno, ljudi su sami pomo\u0107u odre\u0111enih postupaka konzervisali hranu kako bi produ\u017eili njen rok trajanja, stoga se mo\u017ee re\u0107i da je dobra strana pri\u010de ta \u0161to je pomo\u0107u aditiva danas postignuta visoka sigurnost proizvoda. Za\u0161to onda svi pani\u010dno okre\u0107u pozadinu artikala ne bi li provjerili koliko aditiva sadr\u017ei omiljeni proizvod?<\/p>\n
Naime, samo prisustvo aditiva u hrani mijenja neke njene izvorne karakteristike. Ponajprije djeluje na ujedna\u010den kvalitet proizvoda i posti\u017ee da nam odre\u0111ene sezonske namirnice budu dostupne tokom cijele godine. Iako smo se nekada zgra\u017eavali nad tim, danas nas komocija u\u010di da bez problema usred zime jedemo paradajz.<\/p>\n
To da je paradajz uspio pre\u017eivjeti dugoro\u010dno skladi\u0161tenje, mo\u017eemo da zahvalimo upravo prisustvu aditiva, odnosno tvari za konzervisanje koje su uspjele sprije\u010diti njegovo kvarenje. Osim ujedna\u010denog kvaliteta, prehrambeni aditivi u hrani zadr\u017eavaju ili mijenjaju sam izgled namirnice i to u vidu bojila.<\/p>\n
Neki aditivi ve\u017eu vodu u proizvodu, kao na primjer fosfati u kobasicama ili hrenovkama, dok drugi omogu\u0107avaju izradu “novih” proizvoda, \u0161to je naj\u010de\u0161\u0107e slu\u010daj kod energetskih pi\u0107a itd.<\/p>\n
EKONOMSKO GLEDI\u0160TE<\/p>\n
Ovdje ne treba zanemariti ni ekonomsku ra\u010dunicu jer \u0161iroka i dostupna ponuda umanjuje cijenu proizvoda. Sve \u0161to na\u0111emo u trgovini, a znamo da tamo ne bi trebalo biti jer jednostavno nije sezona, na\u0161li smo zbog razvoja tehnologije proizvodnje hrane, ali i primjene aditiva.<\/p>\n
Razbijmo ovdje i iluzije onih naivnih – nema laganih proizvoda bez sladila i emulgatora, nema gotovih jela bez poja\u010diva\u010da ukusa, nema hrane koja mo\u017ee stajati du\u017ee od nekoliko dana, a da to nije potpomognuto nekom vrstom konzervansa, stabilizatora ili druge tvari. Ukoliko iza zgrade nemate vlastiti vrt, zaboravite na prehranu oslobo\u0111enu aditiva.<\/p>\n
E-BROJEVI<\/p>\n
S obzirom na to da se nalazimo u \u0161umi informacija, prepoznavanje aditiva se odvija putem E-brojeva koji predstavljaju op\u0161teprihva\u0107enu oznaku u cijelom svijetu. E-brojevi osiguravaju lak\u0161e ozna\u010davanje i prepoznavanje te potvrdu toksikolo\u0161ke evaluacije i klasifikacije aditiva.<\/p>\n
Iako se aditivi dijele u nekoliko grupa, postoje odre\u0111ena pravila numerisanja:<\/p>\n
bojila – 100-181
\n konzervansi – 200-285 i 1105
\n antioksidansi – 300-340
\n regulatori kiselosti – ozna\u010davaju se razli\u010ditim brojevima
\n zgu\u0161njiva\u010di\/emulgatori – 322, 400-499 i 1400-1451
\n tvari za spre\u010davanje zgrudnjavanja – 550-572,
\n poja\u010diva\u010di ukusa – 600-650
\n tvari za poliranje – 900-910
\n tvari za zasla\u0111ivanje – 420, 421, 950-970<\/p>\n
Iako aditivi omogu\u0107avaju vrlo visoku sigurnost proizvoda u tehnolo\u0161kom smislu, neke ipak ne prati dobar glas i mogu na\u0161tetiti zdravlju.<\/p>\n
Upravo iz pomenutog razloga, potro\u0161a\u010di se sve vi\u0161e informi\u0161u o onome \u0161to unose u organizam, a posebno ona grupa koja ve\u0107 ima odre\u0111enih zdravstvenih problema.<\/p>\n
S obzirom na to da aditivi u hrani predstavljaju kontroverznu temu, postoji jasan zakonski okvir za njihovo ozna\u010davanje. Kao i u ostatku svijeta, tako i kod nas postoje posebne odredbe koje se bave ozna\u010davanjem prehrambenih aditiva te je proizvo\u0111a\u010d hrane zakonski primoran ozna\u010diti sve aditive u nekom prehrambenom proizvodu. Prije nego \u0161to do toga uop\u0161te i do\u0111e, sprovode se opse\u017eni postupci ispitivanja o koli\u010dini i na\u010dinu upotrebe odre\u0111enih aditiva u hrani kao i njihovom djelovanju na \u010dovjekovo zdravlje. Ovdje se najprije misli o oprezu prekomjerne koli\u010dine koja bi ga naru\u0161ila, no istina je da se i aditivi koji su pro\u0161li sve procedure povezuju s odre\u0111enim bolestima.<\/p>\n
NAJOPASNIJI PREHRAMBENI ADITIVI<\/p>\n
Iako ima nekoliko zlih E-brojeva kojih se treba \u010duvati, najopasniji je E621.<\/p>\n
Naime, rije\u010d je o mononatrijevom glutaminatu (MSG) navedenom na deklaracijama proizvoda pod oznakom E621, a njegova \u010desta upotreba mo\u017ee na\u0161koditi \u010dovjekovom zdravlju u vidu poja\u010danog lupanja srca, bolova u prsima, glavoboljama, mu\u010dninama, vrtoglavici i sl., a posebno se smatra da velika koli\u010dina ovog aditiva pobu\u0111uje receptore \u017eiv\u010danih \u0107elija i vodi do njihovog odumiranja. E621 je sam opasan, ali u kombinaciji s E626 do E635 mo\u017ee uzrokovati jo\u0161 ve\u0107u \u0161tetu, stoga se zna dogoditi da ih proizvo\u0111a\u010di hrane razdvajaju.<\/p>\n
MSG predstavlja poja\u010diva\u010d ukusa, a sastoji se od natrijuma i glutaminske kiseline. Ova potonja djeluje na receptore na jeziku i u mozgu, koji hranu registriruju kao ukusniju. Postoji i kontroverznije mi\u0161ljenje kako MSG napada krvno-mo\u017edanu barijeru, odnosno odbrambeni sistem koji ima funkciju spre\u010davanja ulaska toksina u mozak te svojim poja\u010danim podra\u017eajima iscrpljuje \u0107elije mozga, \u0161to mo\u017ee uzrokovati njegovo o\u0161te\u0107enje.<\/p>\n
MSG pored toga mo\u017ee biti uzrok i pojavi gojaznosti s obzirom na to da ponajprije djeluje na hipotalamus, odnosno dio mozga odgovoran za regulaciju osje\u0107aja gladi te na taj na\u010din u nama stvara izuzetnu \u017eelju za hranom.<\/p>\n
MSG se mo\u017eem na\u0107i u mnogobrojnim proizvodima, od instant supa, gotovih jela, brze i smrznute hrane, dodataka jelima, grickalicama, margarinu, senfu, \u017evaka\u0107im gumama, topljenom siru, tjestenini.<\/p>\n
OD OSTALIH ADITIVA KOJE JE PO\u017dELJNO IZBJEGAVATI IZDVAJAJU SE:<\/p>\n
Natrijev nitrit – konzervans, slu\u017ei za o\u010duvanje, boju i ukus mesnih proizvoda. Mo\u017ee se na\u0107i u panceti, pr\u0161utu, hrenovkama, dimljenoj ribi i usoljenoj govedini.<\/p>\n
Butylated hydroxyanisole (BHA) i butylated hydrozyttoluene (BHT) – antioksidansi, koriste se za o\u010duvanje hrane i spre\u010davanje oksidacije. Nalaze se u \u017eitaricama, \u017evaka\u0107im gumama, \u010dipsu i biljnim uljima.<\/p>\n
Monosodium glutamat – aminokiselina, koristi se kao poja\u010diva\u010d ukusa u supama, salati, \u010dipsu i smrznutim jelima.<\/p>\n
Propil-galat – konzervans koji spre\u010dava kvarenje masti i ulja. Nalazi se u mesnim proizvodima, kockama za supu i \u017evaka\u0107im gumama.<\/p>\n
Olestra – sinteti\u010dka mast koja spre\u010dava apsorpciju masno\u0107a iz probavnog sistema. Mogu\u0107e ju je na\u0107i u \u010dipsevima.<\/p>\n
Kalijum-bromat – koristi se kao dodatak za pove\u0107anje volumena u bijelom bra\u0161nu, hljebu i pecivima.<\/p>\n
GOVORE\u0106I O E-BROJEVIMA, NAJBOLJE JE IZBJEGAVATI SLJEDE\u0106E:<\/p>\n
E102, E 104, E107, E110, E120, E122, E123, E124, E127, E131, E132, E133, E142, E150, E151,E153, E154; E171, E173, E210, E220, E223, E232, E249, E250, E284, E285, E310, E311, E312, E320, E321. E308, E407, E472, E473, E512, E553, E620, E621, E622, E626, E942, E950, E951, E952, E954, E1440.<\/p>\n
EDUKUJTE SE<\/p>\n
Jasno je da su aditivi danas u prehrambenoj industriji nezaobilazni. Oni \u010dine hranu primamljivijom, dugotrajnijom, izazivaju izuzetnu \u017eelju za njenim unosom. Gotovo je nezamislivo na koje bismo sve namirnice morali zaboraviti da aditiva kojim slu\u010dajem nema.<\/p>\n
Stoga, zaklju\u010dak je kako ih ne mo\u017eete izbje\u0107i. Ono \u0161to mo\u017eete je edukovati se o onim naj\u0161tetnijim i probati ih izbje\u0107i kada je to mogu\u0107e. Upozorenja se posebno odnosi na one najosjetljivije, djecu i pripadnike starije dobne grupe. No op\u0161te pravilo vrijedi za sve – \u0161to je deklaracija “kra\u0107a”, to je sadr\u017eaj proizvoda “zdraviji”.<\/p>\n
nezavisne.com<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Aditivi se dodaju u hranu da bi je obojili, konzervisali, kako bi joj se stabilizovao ukus i sl. Postoje prirodni aditivi poput limunske kiseline i p\u010delinjeg voska te umjetni aditivi. Ve\u0107ina aditiva nije \u0161tetna, a oni koji mogu biti opasni za zdravlje moraju se po va\u017ee\u0107im propisima koristiti u ograni\u010denim koli\u010dinama. Ipak, to nije dovoljna […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":111848,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-265981","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/265981","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=265981"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/265981\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/111848"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=265981"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=265981"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=265981"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}