{"id":265916,"date":"2019-05-12T07:00:16","date_gmt":"2019-05-12T05:00:16","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=265916"},"modified":"2019-05-11T19:19:14","modified_gmt":"2019-05-11T17:19:14","slug":"neoliberalizam-migrantkinje-i-komodifikacija-brige","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2019\/05\/12\/neoliberalizam-migrantkinje-i-komodifikacija-brige\/","title":{"rendered":"Neoliberalizam, migrantkinje i komodifikacija brige"},"content":{"rendered":"

\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Izvorno objavljeno 7. rujna 2017. godine u \u010dasopisu The Scholar & Feminist Online<\/em><\/p>\n

Pi\u0161e: Sara R. Farris<\/strong><\/p>\n

\"\"Statisti\u010dki podaci jasno ukazuju da je europsko tr\u017ei\u0161te rada strogo rodno i rasno uvjetovano. Istovremeno s rastom nezaposlenosti me\u0111u mu\u0161karcima, ona je me\u0111u \u017eenama u padu. Me\u0111utim, ovi naizgled suprotni u\u010dinci krize ne ukazuju na privilegirani polo\u017eaj radnica, ve\u0107 na proces ubrzane feminizacije migracija, kao rezultat porasta potra\u017enje za radnom snagom u tradicionalno \u201e\u017eenskim\u201c poljima ku\u0107anskog rada i rada brige. Autorica obja\u0161njava \u0161to nam sudbina migrantkinja mo\u017ee re\u0107i o sve lo\u0161ijem polo\u017eaju radni\u0161tva u cjelini. Sara R. Farris odr\u017eat \u0107e 7. svibnja u 19h u kinu Europa predavanje pod naslovom \u201eU ime \u017eenskih prava: uspon femonacionalizma\u201c, u sklopu ovogodi\u0161njeg 12. Subversive festivala.<\/p>\n

Prizor iz video-uratka Domestic Workers Nederland (Cleaners Union\/FNV Bondgenoten) o ku\u0107anskim radnicama pod naslovom “I will not ask anything about you, you will not ask anything about me”, snimljenog u kazali\u0161tu Zeebelt u listopadu 2011. godine (izvor).<\/p>\n

U ovome \u0107u tekstu nastojati adresirati tri pitanja: \u0160to podrazumijevamo pod \u201eneoliberalizmom\u201c? Kako konkretizirati i odgovoriti na odnose izme\u0111u razli\u010ditih institucionalnih domena, u ovom slu\u010daju, politike migracija i brige? Koje su implikacije trenutnog ekonomskog i kulturnog restrukturiranja za aktivisti\u010dke projekte te feministi\u010dku politiku i kritiku?<\/p>\n

Razmotrit \u0107u ova pitanja teorijskim uokviravanjem u\u010dinaka aktualne ekonomske krize na rad migrantkinja, neovisno o tome poimamo li je kao krizu neoliberalnog projekta kao takvog ili ne.[1] Dostupni podaci i izvje\u0161\u0107a o utjecaju krize na migrantske radnike pokazuju da je nezaposlenost u Europi porasla, posebice me\u0111u mu\u0161karcima. S druge strane, \u010dini se da migrantkinje nisu samo slabije pogo\u0111ene krizom, ve\u0107 su njihove stope zaposlenosti u nekim zemljama \u010dak i porasle.[2]<\/p>\n

Tvrdim da je ovaj diferencirani utjecaj na mu\u0161ki i \u017eenski migrantski rad indikativan za jedan od najva\u017enijih u\u010dinaka koje neoliberalizam ima na \u017eenski rad: komodifikaciju sektora brige i ku\u0107anskih usluga te njegovu konstrukciju kao oro\u0111enog i \u201erasiziranog\u201c tr\u017ei\u0161ta rada. U analizi ovog fenomena, poku\u0161at \u0107u pokazati na koji se na\u010din neoliberalizam podudara sa specifi\u010dnim procesom feminizacije me\u0111unarodnih migracija i \u201ekonstrukcije\u201c \u017eenskog migrantskog rada. Jedinstvene zna\u010dajke ovog procesa jasno je razotkrila trenutna kriza.<\/p>\n

Kako bih adresirala ova pitanja, najprije \u0107u se usredoto\u010diti na specifi\u010dan na\u010din na koji je neoliberalno restrukturiranje \u201eoblikovalo\u201c \u017eenski migrantski rad. Pristupit \u0107u tome kroz kratku historijsko-teorijsku rekonstrukciju, povezuju\u0107i uspon neoliberalizma s pojavom \u017eenskih me\u0111unarodnih migracija te specifi\u010dnim polo\u017eajem tih migracija na europskom tr\u017ei\u0161tu rada. Potom \u0107u analizirati kako trenutna ekonomska kriza neoliberalizma otkriva jedinstvenu politi\u010dku i ekonomsku ulogu migrantkinja u suvremenoj Europi.<\/p>\n

Ve\u0107ina istra\u017eiva\u010da smatra da je neoliberalizam zapo\u010deo u ranim sedamdesetima. Naftna kriza iz 1973. godine ozna\u010dava kraj perioda \u201euklopljenog liberalizma\u201c[3] te inauguraciju neoliberalne \u201efaze\u201c kao nove politi\u010dke doktrine, ali i na\u010dina organizacije rada, koji se tako\u0111er naziva postfordizmom. Pogor\u0161anje ekonomske situacije prouzro\u010deno naftnom krizom iz 1973. na specifi\u010dan je na\u010din utjecalo na priljev me\u0111unarodne imigracije u Europu. Padom potra\u017enje za nekvalificiranom radnom snagom u te\u0161koj industriji \u2013 potra\u017enjom koja je u razdoblju nakon Drugog svjetskog rata dovela milijune (uglavnom) mu\u0161kih migrantskih radnika u Europu \u2013 ukinuti su sustavi koji su podr\u017eavali gastarbajtere, a nezaposlenost migranata drasti\u010dno je porasla. U ovoj historijskoj i politi\u010dko-ekonomskoj konjunkturi, rad migranata \u2013 kao poseban segment radne snage, povezan s globalizacijom tr\u017ei\u0161ta rada \u2013 analiziran je kroz kategoriju \u201erezervne armije\u201c.[4]<\/p>\n

\u201eRezervna armija rada\u201c ozna\u010dava vi\u0161ak radne populacije nezaposlenih i podzaposlenih, \u010dije je postojanje \u201enu\u017ean proizvod\u201c kapitalisti\u010dke akumulacije i \u010dija konstantna reprodukcija slu\u017ei odr\u017eavanju niskih nadnica. Dok u razdobljima ekonomskog rasta i niskih stopa nezaposlenosti poslodavci obi\u010dno profitiraju od radnika migranata, u periodima pada ekonomske aktivnosti ili stagnacije ti su isti radnici sve vi\u0161e osu\u0111eni na nezaposlenost i \u010desto bivaju \u017ertvenim jarcima lo\u0161e ekonomske situacije. Teoreti\u010dari migracija stoga su pomo\u0107u analiti\u010dke kategorije \u201erezervne armije\u201c poku\u0161ali de\u0161ifrirati i ekonomske i politi\u010dke procese konstrukcije migrantskih radnika kao nove globalne klase izvla\u0161tenih.<\/p>\n

Kriza iz sedamdesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a otkrila je politi\u010dku i ekonomsku krhkost, odnosno \u201epotro\u0161nu prirodu\u201c migrantskog rada. Migranti zaposleni u fordisti\u010dkoj industrijskoj proizvodnji zapravo su prvi izgubili svoja radna mjesta kada je do\u0161lo do pada ekonomske aktivnosti 1970-ih. Ipak, kriza sedamdesetih godina \u2013 za koju se mo\u017ee smatrati da je razrije\u0161ena neoliberalizmom \u2013 bila je uglavnom kriza rada za mu\u0161ke migrante. Radnice migrantkinje u to vrijeme jo\u0161 nisu bile zna\u010dajnije prisutne na tr\u017ei\u0161tu rada.<\/p>\n

Upravo su tih godina po\u010dele stupati na scenu me\u0111unarodnih migracija, najprije kao supruge ili \u010dlanice obitelji koje su se pridru\u017eile onima koji su se nastanili u europskim zemljama, a od osamdesetih godina sve vi\u0161e kao samostalne ekonomske migrantkinje.[5]<\/p>\n

Od sedamdesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a, broj \u017eena koje migriraju porastao je toliko da polovicu trenutne migrantske populacije u zapadnom svijetu \u010dine \u017eene. Primjerice, u dvadeset i sedam dr\u017eava \u010dlanica Europske unije \u017eene \u010dine ne\u0161to vi\u0161e od pola migrantske populacije.[6] Me\u0111utim, velik broj radnica migrantkinja na europskom tr\u017ei\u0161tu rada uglavnom je zaposleno u jednoj grani ekonomije: sektoru brige i ku\u0107anskom sektoru.[7] To je povezano s jednom od najizra\u017eenijih posljedica neoliberalizma; komodifikacijom rada brige i ku\u0107anskog ili reproduktivnog rada te njihovom konstrukcijom kao izrazito oro\u0111enih i rasiziranih tr\u017ei\u0161ta rada. Potonji fenomen rezultat je paralelnih elemenata nastalih uslijed transformacija koje su europske ekonomije provele pod neoliberalizmom u posljednjih trideset godina: porasta \u201enacionalne\u201c aktivnosti \u017eena (nerijetko osporavan termin) i stopa zaposlenosti od 1960-ih nadalje; pada nataliteta i rastu\u0107eg broja starijih osoba; te progresivnog povla\u010denja dr\u017eave iz rashoda u javnim ili dostupnim servisima brige. Potra\u017enja za radnom snagom u ku\u0107anskom sektoru i sektoru brige toliko je porasla tijekom posljednjih deset godina da se sada smatra glavnim razlogom feminizacije migracija.<\/p>\n

Svjetska financijska kriza od 2007. do 2012. stoga je prva globalna kriza kapitalizma nakon Drugog svjetskog rata koja nam omogu\u0107uje da predlo\u017eimo analizu \u201erodnih dimenzija\u201c u\u010dinaka pada ekonomske aktivnosti na migrantski rad. Kao \u0161to sam ve\u0107 spomenula, raspolo\u017eivi podaci o u\u010dincima globalne financijske krize na dosada\u0161nje zapo\u0161ljavanje radnika migranata ukazuju na to da migrantkinje trenutno predstavljaju iznimku od \u201epravila\u201c prema kojem pad ekonomske aktivnosti prvenstveno utje\u010de na radnike migrante.[8] Me\u0111utim, nedavne publikacije koje su naglasile takvu iznimku uglavnom su se ograni\u010dile na njezino opisivanje kao rezultata \u010dinjenice da su, za razliku od migranata, migrantkinje uglavnom zaposlene u sektorima manje pogo\u0111enima krizom i koji su tijekom njene prve tri godine bilje\u017eili \u010dak i trend rasta. Iako jo\u0161 nije mogu\u0107e jasno sagledati situaciju, koja se razlikuje od zemlje do zemlje i unutar svake podgrupe \u0161ireg ku\u0107anskog sektora i sektora brige, ili predvidjeti \u0161to \u0107e se dogoditi u bliskoj budu\u0107nosti, \u017eeljela bih napomenuti da ova trenutna \u201eiznimka\u201c odra\u017eava jednu od najva\u017enijih konfiguracija oro\u0111ene dimenzije samog neoliberalizma.<\/p>\n

Kako bismo to razumjeli, potrebno je analizirati transformacije ku\u0107anskog rada i rada brige te razmotriti specifi\u010dnost njihove prirode.<\/p>\n

Moj provizorni pristup tim problemima, o kojem sam detaljnije raspravljala u drugim tekstovima[9], jest da radnice migrantkinje zaposlene u ku\u0107anskom sektoru i sektoru brige, za razliku od migrantskih radnika, ne \u010dine rezervnu armiju rada. To je posljedica same prirode komodificirane brige i ku\u0107ankog rada kao ekonomskih grana koje su izrazito neprikladne za relokaciju; za koje je izgledno da \u0107e rasti zbog ja\u010danja potra\u017enje me\u0111u stanovni\u0161tvom koje ubrzano stari; i koje su zbog svoje izra\u017eene \u201eafektivne\u201c komponente te\u017ee zamjenjive i manje podlo\u017ene automatizaciji. Kao \u0161to Saskia Sassen nagla\u0161ava, radnice u ku\u0107anstvu od \u201estrate\u0161ke su va\u017enosti\u201c za \u201eoptimalno funkcioniranje profesionalnih ku\u0107anstava vode\u0107ih globaliziranih sektora u gradovima.\u201c[10] Upravo ova \u201estrate\u0161ka va\u017enost\u201c oblikuje fond radnica migrantkinja kao \u201eredovitu\u201c, a ne \u201erezervnu\u201c armiju rada.<\/p>\n

Me\u0111utim, o\u010diglednu \u201emanju podlo\u017enost\u201c migrantkinja nezaposlenosti tijekom nedavne krize ne bi trebalo tuma\u010diti kao ohrabruju\u0107u pojavu kojom se ukazuje na pobolj\u0161anje polo\u017eaja \u017eena na tr\u017ei\u0161tu rada. Neka inicijalna istra\u017eivanja zapravo upu\u0107uju na to da se trenutni otpor nezaposlenosti u tim sektorima u prosjeku odvija nau\u0161trb radnih uvjeta i visine nadnica, uz porast razli\u010ditih oblika neformalnog rada i ilegalnih migracija.<\/p>\n

U zaklju\u010dku, \u017eeljela bih sugerirati da je ovaj posljednji element povezan s jednim od glavnih aspekata neoliberalizma: naime, \u010dinjenicom da je feminizacija tr\u017ei\u0161ta rada u posljednjih 30 godina bila popra\u0107ena generalizacijom lo\u0161ijih uvjeta rada, koji su povijesno bili karakteristi\u010dni upravo za \u017eenski rad. Kriti\u010dki pregled ovog raspona trendova trebao bi biti u sredi\u0161tu suvremene agende feministi\u010dke analize i politike.<\/p>\n

Bilje\u0161ke:<\/p>\n

[1] G. Dumenil i D. Levy, The Crisis of Neoliberalism, (Cambridge: Harvard University Press, 2011); H. Overbeek i B. van Apeldoorn, Neoliberalism in Crisis, (London: Palgrave, 2011).<\/p>\n

[2] I. Awad, The Global Economic Crisis and Migrant Workers: Impact and Response, (Geneva: International Labor Office, International Migration Programme, 2009); J. Dumont i J. Garson, The Crisis and its Impact on Migration and Migrant Employment, (Barcelona: European Institute of the Mediterranean, 2010). Dostupno na: http:\/\/www.iemed.org\/anuari\/2010\/aarticles\/Dumont_Garson_Migration_en.pdf; OECD International Migration Outlook, (Paris: OECD Publishing, 2012).<\/p>\n

[3] David Harvey, A Brief History of Neoliberalism, (Oxford: Oxford University Press, 2005).<\/p>\n

[4] S. Castles i G. Kosack, Immigrant Workers and Class Structure in Western Europe, (Oxford: Oxford University Press, 1973); M. Castells, \u201cImmigrant Workers and Class Struggles in Advanced Capitalism: The Western European Experience,\u201d Politics and Society 5.1 (1975): 33\u201366.<\/p>\n

[5] S. R. Farris, \u201cInterregional Migration: The Challenge for Gender and Development,\u201d Development. Society for International Development Journal 53.1 (2010): 98-104.<\/p>\n

[6] E. Kofman i dr., Gender and International Migration in Europe: Employment, Welfare, and Politics, (London: Routledge, 2000); M. Schiff, The International Migration of Women, (London: Palgrave-World Bank, 2007).<\/p>\n

[7] Treba napomenuti da je seksualna industrija jo\u0161 jedan sektor u kojem su migrantkinje u velikoj mjeri prekomjerno zastupljene. Vidi: Elizabeth Bernstein, Temporarily Yours: Intimacy, Authenticity, and the Commerce of Sex, (Chicago: University of Chicago Press, 2007); i Rutvica Andrijasevic, Migration, Agency, and Citizenship in Sex Trafficking, (London: Routledge, 2010).<\/p>\n

[8] OECD 2012.<\/p>\n

[9] Vidi S. R. Farris, \u201cFemonationalism and the \u2018Regular\u2019 Army of Called Migrant Women,\u201d History of the Present 2.2(2012): 184-199; i S. R. Farris, \u201c\u2018The Migrant Woman Exception\u2019: Understanding the Gender Dimensions of the Impact of the Global Economic Crisis on Migrant Labor in Western Europe,\u201d u pripremi, 2013.<\/p>\n

[10] Saskia Sassen, \u201cTwo Stops in Today\u2019s New Global Geographies. Shaping Novel Labor Supplies and Employment Regimes,\u201d American Behavioral Scientist 52.3(2008): 465.<\/p><\/blockquote>\n

Slobodni Filozofski<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Polovicu trenutne migrantske populacije u zapadnom svijetu \u010dine \u017eene<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-265916","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/265916","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=265916"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/265916\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=265916"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=265916"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=265916"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}