{"id":265672,"date":"2019-05-08T09:03:15","date_gmt":"2019-05-08T07:03:15","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=265672"},"modified":"2020-01-13T15:17:36","modified_gmt":"2020-01-13T14:17:36","slug":"ljubav-mir-etika-i-estetika","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2019\/05\/08\/ljubav-mir-etika-i-estetika\/","title":{"rendered":"Ljubav, mir, etika i estetika"},"content":{"rendered":"

\u201cMeni su u \u017eivotu potrebni mir, etika i estetika\u201d<\/strong><\/p>\n

\u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0Sonja Savi\u0107<\/strong><\/p>\n

Savremene metode i tehnike marketinga involvirane kroz instrumente komunikacije sve vi\u0161e gube na autenti\u010dnosti i postaju zamorne i neinteresantne za zasi\u0107eno tr\u017ei\u0161te i subjekte, ina\u010de, pomalo frustrirane ubrzanim tempom \u017eivljenja i poslovanja. Nostalgi\u010dna osje\u0107anja su sve prisutnija i \u010dovje\u010danstvo kao da se nalazi pred odlukom da li da zastane na trenutak i vrati se korak nazad kako bi obnovilo humane eti\u010dke postulate. Ljubav, mir, etika, estetika, sve su to pojmovi koji obilje\u017eavaju one potrebe kojima dru\u0161tvo oskudijeva u nemilosrdnoj tr\u017ei\u0161noj i dru\u0161tvenoj utakmici. Sloboda izra\u017eavanja postaje preduslov za upotrebu kulture, umjetnosti, pa i religije za komuniciranje vrijednosti na savremenim osnovama poslovanja i \u017eivljenja. Gra\u0111anska kultura uz ekologiju postaje spona za povezivanje dru\u0161tvenih \u201cpukotina\u201d i popunjavanje praznina upravljanja, poslovanja i konkurentske borbe.<\/p>\n

Posao \u010dini najmanje tre\u0107inu na\u0161eg dnevnog \u017eivota i osnovni emocionalni i eti\u010dki postulati veoma su va\u017eni za zdravo funkcionisanje \u010dovjeka. Na\u017ealost, usljed u\u017eurbanosti i potrebe za obezbje\u0111ivanjem egzistencije, nesavjesnim nagomilavanjem kapitala, ili podstaknuti nekim drugim potrebama i porivima, oni bivaju zanemareni i potpuno transformisani u neke druge pojavne oblike, otu\u0111eni od svoje su\u0161tine. Sa ovim osnovnim postulatima blisko je uvezana oblast kulture i umjetnosti, ali i religije i stvarala\u0161tva uop\u0161te. Ovi principi na sasvim nov na\u010din osvjetljavaju pitanja dru\u0161tvene odgovornosti i holisti\u010dkog pristupa poslovanju i upravljanju. Tako\u0111e, navedeni principi su veoma povezani i sa ukupnim stanjem, odnosno stepenom razvoja gra\u0111anskog dru\u0161tva, nivoom zrelosti demokratije, kao i sa oblastima ljudskih prava i sloboda. Iako naizgled pomalo romanti\u010dan, naslov rada ukazuje na duboki zna\u010daj stalnog potenciranja razvoja ovih, prijeko potrebnih, vje\u0161tina kod svakog pojedinca, porodi\u010dnog \u010dlana ili \u010dlana kolektiva, odnosno dru\u0161tva. Naslov prevashodno ukazuje na ljubav kao najzna\u010dajniji faktor koji plemenita Sonja Savi\u0107, istinska urbana ikona, izgleda nije dovoljno prepoznala, a koji je mo\u017eda bio upravo ona karika koja Sonju nije sa\u010duvala od otu\u0111enosti. Umije\u0107e ljubavi razmatrao je Erih From.<\/p>\n

Iz postulata, navedenih u naslovu, razvijaju se sve ostale vje\u0161tine i tehnike ljudskog razvoja i prosperiteta. Proistekao iz citata legendarne glumice, koja je tragi\u010dno okon\u010dala svoj \u017eivot, naslov takodje \u017eeli da uka\u017ee na socijalni zna\u010daj navedenih elemenata za zdravo funkcionisanje pojedinca, organizacije i dru\u0161tva uop\u0161te.<\/p>\n

Trenutna situacija na globalnom planu, a naro\u010dito u zemljema turbulentnih politi\u010dkih de\u0161avanja, kao i u zemljama gdje tranzicija jo\u0161 nije dovedena do kraja, zaslu\u017euju posebnu pa\u017enju. Razvojni oblik poznat kao odr\u017eivi razvoj, koji \u010desto biva podsmijeh neupu\u0107enih, zahtijeva uvezivanje razli\u010ditih, ali kompatibilnih sektora, kao \u0161to su ekologija, socijalno staranje, ure\u0111enje prostora, kultura, umjetnost, pa na kraju ekonomija u cilju op\u0161teg prosperiteta i me\u0111usobnog podr\u017eavanja.<\/p>\n

U savremenim uslovima \u017eivljenja \u010dovjek je sve vi\u0161e u potrazi za Bogom, a sve manje u strahu od njega. \u010covjek je sve vi\u0161e u potrazi za smislom postojanja i zadovoljavanju njegovih vi\u0161ih ciljeva. Mjesta i razumijevanja za razli\u010dite religije je sve vi\u0161e i one postaju bogatsvo obi\u010daja, razli\u010ditih kultura, tradicije, turisti\u010dkih atrakcija i sadr\u017eaja, i sve vi\u0161e se otvara put ka nekoj novoj viziji neformalne ekumene kroz one dodirne ta\u010dke, kao \u0161to su kultura, ekologija, i one privredne grane koje nude zajedni\u010dke interese. Sve vi\u0161e se razvija svijest da ekumena ne predstavlja \u201cbukvalno\u201d spajanje religija, ve\u0107 u \u0161irem smislu, stapanje znanja i ljubavi, povjerenja, tolerancije i po\u0161tovanja u zajedni\u010dko bitisanje koje \u0107e ponuditi vi\u0161e razloga za radost. U tom smislu himna Evropske Unije dobija puni zna\u010daj, priznanje i smisao \u010dak i sa religijskog aspekta. Internet komunikacija donijela je blizinu svakog kutka na planeti, tako da nekada\u0161nja neosjetljivost na de\u0161avanja u udaljenim krajevima po sistemu \u201cdaleko od o\u010diju, daleko od srca\u201d gubi svoj zna\u010daj.<\/p>\n

U djelima isto\u010dnja\u010dkih kultura postoji Atma Pu\u0111a upani\u0161ada, koja je ostala najmanje komentarisana sa filosofskog aspekta, a kojoj je Osho posvetio svoje djelo \u201cVrhovna alhemija\u201d. Djelo govori o simboli\u010dnoj alhemiji, sjedinjavanjem i pro\u017eimanjem dvije vrijednosti \u2013 znanja i ljubavi. \u201cSamo se rijetko de\u0161ava da je neko na stazi znanja i stazi ljubavi\u2026ovu upani\u0161adu stvorio je \u010dovjek, onaj koji zna i onaj koji voli i jo\u0161 mnogo pored toga\u201d. Koliko je ovaj proces neophodan na prostoru Balkana nepotrebno je komentarisati. S toga bi najradosniji produkt ove generacije bio stvaranje kohezije koja \u0107e transformisati onaj, kroz istoriju negativno artikulisan dio Balkana, u novu razvojnu paradigmu, simboli\u010dno nazvanu \u201cBALEKUM\u201d, koja nudi nove strukture povezivanja: ekonomiju, ekologiju, kulturu, umjetnost, kao novi odr\u017eivi razvojni potencijal. To bi bio svojevrsni savremeni model, energetski izvor koji bi se \u0161irio planetom. Umjesto da se te\u017ei stvaranju novih granica, interesnih raspodjela i nepotrebnom tro\u0161enju energije, ona bi se koristila racionalno, ostavljaju\u0107i pro\u0161lost istoriji i nauci, koriste\u0107i resurse ekonomi\u010dno za \u017eivot u sada\u0161njosti i sjedinjavane na bri\u017eljiv na\u010din, tako da se vodi ra\u010duna i o budu\u0107im generacijama. Ovo podrazumijeva veliki zna\u010daj politike i rukovo\u0111enja u oblasti kulture, koje ne smije zavisiti od aktuelnih izbora i mijenjano u zavisnosti od njih, ve\u0107 biti dugoro\u010dna pozitivna i nezavisna orjentacija i vrijednost. U ovom smislu va\u017eno je spoznati zna\u010daj transformisanja jednog dijela komercijalnih umjetnosti u lijepe umjetnosti. To se mo\u017ee posti\u0107i na na\u010din \u0161to \u0107e se same komercijalne umjetnosti pobolj\u0161ati, ali i tako \u0161to \u0107e se jedan dio njenih ekvivalenata staviti u funkciju lijepih i visokih umjetnosti. Potrebno je imati dovoljnu \u0161irinu, kad je u pitanju produkcija lijepih i visokih umjetnosti, da se manje brine o rezultatima i orjentisati se ka slobodnoj umjetnosti, za\u0161ti\u0107enoj od pritisaka, komercijalizacije i politi\u010dkih uticaja.<\/p>\n

Jo\u0161 je vrlo zna\u010dajno spomenuti da komuniciranje putem umjetnosti i ostalih kulturnih izraza omogu\u0107ava pojedincu ili grupi da na suptilan i duhovno izdignut na\u010din ispolje svoja zapa\u017eanja, kritike, nezadovoljstvo, protest , podr\u0161ku, ljubav i dr. Ovo je naro\u010dito va\u017eno sa aspekta socijalnih i drugih pitanja mladih i razvoja njihovog potencijala.<\/p>\n

Analogno gore navedenim opservacijama, nije te\u0161ko zaklju\u010diti kakvi efekti mogu biti\u00a0 od primjene integrisane marketing komunikacije zasnovane na eti\u010dkim principima pri aktivnostima i naporima u radu dr\u017eavnih institucija. Premda su neke marketing komunikacije ve\u0107 na\u0161le primjenu u pojedinim, nasumi\u010dno odabranim segmentima, treba naglasiti da je koncept integrisanja navedenih marketing postulata mnogo zahtjevniji, dublji i ozbiljniji. Cilj ovakvog komuniciranja nije kratkoro\u010dna \u201eprofitabilnost\u201d, ve\u0107 dru\u0161tveno odgovorni i odr\u017eivi efekti.<\/p>\n

Ako povu\u010demo paralelu, mo\u017eemo zaklju\u010diti da integrisane marketing komunikacije na pomenutim temeljima omogu\u0107avaju gra\u0111anima i pravnim licima<\/em> da shvate vrijednost primjene zakonskih propisa, su\u0161tinu aktivnosti koje se sprovode, da shvate kratkoro\u010dne i dugoro\u010dne efekte sprovedenih aktivnosti, koje su prepreke prepoznate u implementaciji legislative ili razvoju dru\u0161tva, da vode ra\u010duna o tome\u00a0 kako eksterna javnost percipira dr\u017eavu, da omogu\u0107e da gra\u0111ani i kompanije mogu biti podstaknuti ili nagra\u0111eni. Na taj na\u010din gra\u0111anin \u0107e\u00a0 percipirati\u00a0 imid\u017e tog vrijednog \u201ebrenda\u201d dr\u017eave, odnosno institucije,\u00a0 u svojoj svijesti, kao potro\u0161a\u010d i kao eksterna javnost.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u201cMeni su u \u017eivotu potrebni mir, etika i estetika\u201d \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0Sonja Savi\u0107 Savremene […]<\/p>\n","protected":false},"author":3306,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[17],"tags":[],"class_list":["post-265672","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-blogovi"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/265672","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3306"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=265672"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/265672\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":282045,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/265672\/revisions\/282045"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=265672"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=265672"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=265672"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}