{"id":265479,"date":"2019-05-05T08:21:51","date_gmt":"2019-05-05T06:21:51","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=265479"},"modified":"2019-05-05T08:21:51","modified_gmt":"2019-05-05T06:21:51","slug":"filozofska-ekologija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2019\/05\/05\/filozofska-ekologija\/","title":{"rendered":"Filozofska ekologija"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/strong><\/p>\n

Danas kada ekolo\u0161ki problemi izbijaju na povr\u0161inu na sve strane, postajemo sve vi\u0161e svjesni kako se na\u0161e prirodno okru\u017eenje uru\u0161ava. Na\u0161i gradovi nemaju \u010dist zrak ni pitku vodu potrebne za zdrav \u017eivot. Erozije i pretvaranje plodne zemlje u pustinju doga\u0111aju se na mnogim mjestima na planetu, a plodna zemlja je dragocjena za na\u0161 opstanak. Realna su opasnost kaoti\u010dne klimatske promjene koje za sobom povla\u010de i druge prirodne fenomene koji vode do velikih gubitaka i patnji.<\/p>\n

Termin eco nije novi izum. On je izveden iz gr\u010dke rije\u010di oicos koja zna\u010di dom, odnosno ozna\u010dava mjesto gdje \u017eivimo. Ekologija je znanost o tome kako sva \u017eiva bi\u0107a me\u0111usobno djeluju unutar jednog doma \u2013 \u201cna\u0161eg\u201d okru\u017eenja na planetu Zemlji.<\/p><\/blockquote>\n

Stoga je neophodno temeljito razumijevanje mjesta na kojem \u017eivimo, to jest prirodnih, slo\u017eenih sustava na\u0161eg planeta, pri \u010demu je najva\u017enija premisa da je Zemlja \u017eivo bi\u0107e. Zato trebamo ujediniti dvije va\u017ene komponente ljudske mudrosti: znanost i filozofiju. Obje moraju i\u0107i ruku pod ruku jer znanost bez filozofije postaje mehani\u010dka, materijalisti\u010dka, zaboravljaju\u0107i da Zemlja i ljudska bi\u0107a dijele iste prirodne uvjete. Prirodna filozofija nagla\u0161ava va\u017enost tih uvjeta i iskustava koje oboje dijelimo, Zemlja i \u010dovje\u010danstvo, a otkrivamo ih u na\u0161im \u017eivotima. Ta dva stupa mudrosti, znanost i filozofija, bile su temelj na kojem su izgra\u0111ene sve velike civilizacije pro\u0161losti.<\/p>\n

Istina je da se \u010dovje\u010danstvo udaljilo od prirode, a posljedica toga je patnja. \u010covje\u010danstvo mora ponovno uspostaviti prirodne veze sa svojom Majkom Zemljom i sjetiti se da je dio prirode te da nu\u017eno mora po\u0161tovati prirodne zakone i na\u0161 \u017eivot uskladiti s njima, a jedino iz toga mo\u017ee proiste\u0107i dobrobit za ljudski rod, kao i za Zemlju.<\/p>\n

Definicija ekologije<\/strong><\/p>\n

Ekologija je znanost koja prou\u010dava odnose me\u0111u \u017eivim organizmima, kao i njihov utjecaj na okoli\u0161 u kojem obitavaju te utjecaj tog okoli\u0161a na njih. Iako se razvila kao grana biologije, ekologija se, osim spoznaja iz biologije, slu\u017ei i spoznajama iz kemije, fizike, matematike te brojnih drugih prirodnih znanosti. Taj se pojam \u010desto nepravilno upotrebljava pri opisivanju aktivnosti vezanih za za\u0161titu prirode.<\/p>\n

Filozofija je, zahvaljuju\u0107i drevnoj mudrosti, uvijek bila usredoto\u010dena na odnos izme\u0111u \u010dovjeka i prirode. Filozofija je istra\u017eivala polo\u017eaj \u010dovjeka u odnosu na prirodu, na na\u0161u sposobnost da osje\u0107amo jedinstvo s prirodom, i da prepoznamo na\u0161e mjesto unutar tog jedinstva; da otkrijemo vrline kao \u0161to su ljubav, bratstvo, razumijevanje, velikodu\u0161nost, dijeljenje i po\u0161tovanje prema okolini.<\/p><\/blockquote>\n

Termin eco nije nov. Izveden je iz gr\u010dke rije\u010di oicos koja zna\u010di dom, odnosno ozna\u010dava mjesto gdje \u017eivimo. Ekologija je znanost o tome kako sva \u017eiva bi\u0107a me\u0111usobno djeluju unutar jednog doma \u2013 \u201cna\u0161eg\u201d okru\u017eenja na planetu Zemlji.<\/p>\n

Jedinstvo okru\u017eenja postoji svugdje i opstanak svih vrsta na Zemlji ovisi o nastavku ravnote\u017ee toga jedinstva. Znanost ujedinjena s filozofskim principima mo\u017ee skladnije djelovati u odnosu na prirodu, po\u0161tuju\u0107i sve raznolike oblike \u017eivota. Filozofija nudi bogato znanje i razumijevanje, prepoznaju\u0107i prirodu kao poveznicu me\u0111u svim oblicima \u017eivota. Filozofija istra\u017euje prirodu \u017eivota svih bi\u0107a.<\/p>\n

Va\u017enost ekologije<\/strong><\/p>\n

U posljednje vrijeme poraslo je zanimanje za ekologiju i razne druge znanstvene grane o okoli\u0161u zbog pogubnih posljedica ekolo\u0161kih katastrofa i izumiranja biljnih i \u017eivotinjskih vrsta.<\/p>\n

Danas ve\u0107ina \u010dovje\u010danstva \u017eivi s pogre\u0161nom pretpostavkom da je sve na ovom planetu stvoreno isklju\u010divo zbog \u010dovjeka. U mnogim je slu\u010dajevima sebi\u010dni interes \u010dovjeka, njegova pohlepa i \u017eelja za gomilanjem bogatstva i materijalnih dobara ono \u0161to ga tjera na iskori\u0161tavanje prirode. No, moramo shvatiti da ne mo\u017eemo prirodu zauvijek iskori\u0161tavati jer \u0107e priroda, poput svakog drugog \u017eivog bi\u0107a, na koncu reagirati na na\u0161e \u0161tetno djelovanje i prouzro\u010diti katastrofalne posljedice za ljude.<\/p>\n

Posjedovanje je urezalo duboke brazde u na\u0161e umove, bogatstvo zna\u010di uspjeh, siroma\u0161tvo \u2013 proma\u0161aj.<\/p><\/blockquote>\n

Ljudi su zabrinuti zbog zaga\u0111enja zemlje, zraka i vode te zbog izumiranja biljnih i \u017eivotinjskih vrsta. No, za\u0161to su zabrinuti? Osje\u0107aju li se krivima zbog naru\u0161avanja prirodnog sklada ili shva\u0107aju da ne mogu pre\u017eivjeti ako se priroda uni\u0161ti?<\/p>\n

Filozofija je, zahvaljuju\u0107i drevnoj mudrosti, uvijek bila usredoto\u010dena na odnos izme\u0111u \u010dovjeka i prirode. Filozofija je istra\u017eivala polo\u017eaj \u010dovjeka u odnosu na prirodu, na na\u0161u sposobnost da osje\u0107amo jedinstvo s prirodom i da prepoznamo na\u0161e mjesto unutar tog jedinstva; da otkrijemo vrline kao \u0161to su ljubav, bratstvo, razumijevanje, velikodu\u0161nost, dijeljenje i po\u0161tovanje prema okolini.<\/p>\n

Zemlja kao \u017eivo bi\u0107e<\/strong><\/p>\n

U univerzumu postoji jedinstvo i \u017eivot. U razli\u010ditim oblicima i u razli\u010ditim dimenzijama mehanizam univerzuma okre\u0107e se s izuzetnom precizno\u0161\u0107u stvaraju\u0107i svjetove koji ostvaruju svoje cikluse ro\u0111enja, sazrijevanja, dekadencije i smrti. Ako postoji pokret i odnos koji vodi do izmjene protoka razli\u010ditih energija, tada postoji \u017eivot. Mo\u017ee se re\u0107i da je univerzum poput makro\u00ad\u010dovjeka, a da je \u010dovjek poput mikrosvemira. Zemlja i ljudsko tijelo mogu se promatrati kao isto, sa\u010dinjeno od \u010detiriju elemenata: vode, zraka, vatre i zemlje. Na\u0161a Zemlja ima rijeke (voda) koje su njezine arterije; zrak koji je vitalan element atmosfere; temperaturu, \u0161to zna\u010di toplinu, vatru; \u010dvrsti element, temelj, samu zemlju. Mo\u017eemo zamijetiti da \u010detiri klasi\u010dna elementa \u017eivota postoje na na\u0161em planetu.<\/p>\n

Gaia je gr\u010dka rije\u010d koja ozna\u010dava Zemlju. Zna\u010denje te rije\u010di izvorno bi bilo Majka Zemlja. Mi smo ro\u0111eni na ovoj Zemlji gdje \u017eivimo, rastemo i kona\u010dno umiremo. Dakle, mo\u017eemo \u017eivjeti samo u ovisnosti o uvjetima i izvorima koje nam Zemlja pru\u017ea.<\/p>\n

Ekolo\u0161ki problemi<\/strong><\/p>\n

Neupitno je zaga\u0111enje osnovnih elemenata: zemlje, vode i zraka.<\/p>\n

Tehnolo\u0161ke i socijalne promjene u posljednjih tristo godina dovele su do toga da se odnos izme\u0111u ljudskih bi\u0107a i prirode po\u010deo svoditi isklju\u010divo na ekonomska pitanja. Priroda se prestala smatrati \u017eivim bi\u0107em, ve\u0107 naprosto izvorom prirodnog bogatstva koje mo\u017eemo neprestano tro\u0161iti i iskori\u0161tavati.<\/p>\n

Nu\u017ena je promjena. Trebamo postati svjesni da je u prirodi sve \u017eivo. Priroda je \u017eivo bi\u0107e, svemir \u017eivi, ljudsko bi\u0107e je dio prirode i svemira. Postoji temeljni zakon uzroka i posljedica u prirodi. Moramo razmatrati ne samo posljedice, ve\u0107 i uzroke. Uzroke trebamo razmatrati temeljito, a takvu nam mogu\u0107nost pru\u017ea filozofija. Trebamo se zapitati:<\/p>\n

Je li \u010dovjek vlasnik prirode ili njezin dio?<\/p>\n

Ako \u010dovjek vjeruje da se bori protiv prirode,<\/p>\n

\u0161to \u0107e se dogoditi ako pobijedi u toj borbi?<\/p>\n

\u0160to ja mogu u\u010diniti za prirodu i za sva \u017eiva bi\u0107a?<\/p><\/blockquote>\n

Znakovi ekolo\u0161ke degradacije<\/strong><\/p>\n

Ono \u0161to trebamo su druga\u010dije vrijednosti prema kojima bismo \u017eivjeli; vrijednosti za koje u na\u0161im srcima osje\u0107amo da imaju vi\u0161e smisla od onih koje su dosada upravljale na\u0161im \u017eivotom. Zatim, trebamo promijeniti navike na\u0161eg tijela i uma kako bi odgovarale stvarnim potrebama ljudskog \u017eivota.<\/p>\n

Tijekom cijelog pro\u0161log stolje\u0107a, a posebno posljednjih pedeset godina, ljudi su napravili ogromne promjene u okoli\u0161u na globalnoj razini. Oni koji su najja\u010de pogo\u0111eni problemima u okoli\u0161u, od zaga\u0111enja vode do promjene klime, su oni najsiroma\u0161niji. Oni nemaju ni najmanje mogu\u0107nosti mijenjati \u017eivotne uvjete ili stil \u017eivota kako bi se mogli uhvatiti u ko\u0161tac i boriti s ekolo\u0161kim problemima. Evo nekoliko primjera:<\/p>\n

    \n
  • Krupni farmeri, vlasnici ran\u010deva, eksploatatori \u0161uma te planeri i investitori koji pretvaraju \u0161ume u gra\u0111evinsko zemlji\u0161te posjekli su oko polovine svjetskog \u0161umskog pokrova, a od preostale polovine trideset posto degradirano je i fragmentirano. Tijekom druge polovine pro\u0161log stolje\u0107a degradacija tla dovela je do zna\u010dajnog smanjenja poljoprivrednog zemlji\u0161ta. Posljednjih je godina u mnogim zemljama rast stanovni\u0161tva daleko nadma\u0161io proizvodnju hrane. Pribli\u017eno 821 milijun ljudi (2017.) kroni\u010dno je pothranjen.<\/li>\n
  • Tri \u010detvrtine svjetskog ribljeg fonda danas je izlovljeno do, ili \u010dak iznad, granice odr\u017eivog razvoja; tijekom posljednjih pedeset godina industrijske flote izlovile su najmanje 90 % velikih oceanskih predatora \u2013 uklju\u010div\u0161i tunu, plavog iglana i sabljarku.<\/li>\n
  • Od 1950. potra\u017enja za vodom globalno se utrostru\u010dila. Koli\u010dina i kvaliteta podzemnih voda smanjuje se zbog prekomjernog crpljenja, pretjeranog kori\u0161tenja umjetnih gnojiva i pesticida te izlijevanja industrijskog otpada. Pola milijarde ljudi \u017eivi u zemljama pod vodnim stresom ili deficitom resursa vode, a procjenjuje se da \u0107e do 2025. godine, uz sada\u0161nje trendove, ta brojka narasti na 3 milijarde.<\/li>\n
  • Kao rezultat potro\u0161nje fosilnih goriva danas su razine uglji\u010dnog dioksida 18 % vi\u0161e nego 1960. godine, a prema procjeni 31 % vi\u0161e nego na po\u010detku industrijske revolucije 1750. godine. Nakupljanje stakleni\u010dkih plinova u atmosferi, uklju\u010div\u0161i uglji\u010dni dioksid, neosporno \u0107e proizvesti ekstremne promjene temperatura i sna\u017ene oluje.<\/li>\n
  • Razine mora digle su se, prema procjeni, od 10 do 20 cm, uglavnom kao rezultat otapanja ledenih masa i \u0161irenja oceana zbog globalnog zatopljenja. Male oto\u010dne zemlje i nisko polo\u017eeni gradovi i poljoprivredna podru\u010dja suo\u010davaju se s ozbiljnim poplavama ili potapanjima dijela obale.<\/li>\n<\/ul>\n

    Problem konzumerizma<\/strong><\/p>\n

    Zemlja ima dovoljno za sva\u010dije potrebe, ali ne za sva\u010diju pohlepu.<\/p>\n

    Mahatma Gandhi<\/p><\/blockquote>\n

    Jedno od najve\u0107ih zala na\u0161eg vremena velika je sklonost potro\u0161nji. Kapitalisti\u010dki sustav neprekidno poti\u010de nepotrebnu potro\u0161nju. Sustav ovisi o promicanju prodaje s ciljem ostvarivanja profita jer bi bez profita sustav brzo upao u ekonomsku recesiju koja bi dovela do masovne nezaposlenosti. U dana\u0161njem je sustavu sve podvrgnuto kupovini i prodaji. Pretjerana potro\u00ad\u0161nja predstavlja veliko uni\u0161tavanje prirodnih izvora. Gandhi je jednom rekao: Zemlja ima dovoljno za \u00adsva\u010dije potrebe, ali ne za sva\u010diju pohlepu.<\/p>\n

    Dakle, pristoji nam se voditi jednostavan, umjeren na\u010din \u017eivota. Kao \u0161to je re\u010deno: Nemoj imati ni\u010deg previ\u0161e, neka ti ni\u0161ta ne nedostaje, ve\u0107 imaj onoliko koliko ti prirodno i realno treba. Veliki u\u010denjak i promatra\u010d socijalnih promjena Theodore Roszak primje\u0107uje: \u201cGospodarenje sredstvima i jednostavnost \u017eivota \u2013 voljno izabrana \u2013 uvijek je bila tajna ispunjenja, dok su pohlepa i ekstravagancija beznadno tra\u0107enje \u017eivota. To bi trebalo biti op\u0107epoznato. U na\u0161oj situaciji, to je hereza.\u201d1<\/p>\n

    Odr\u017eivo \u017eivljenje ponekad nam mo\u017ee izgledati kao daleka te\u017enja. No, postoje sna\u017eni razlozi da nastojimo dose\u0107i taj cilj. Dana\u0161nje kori\u0161tenje i raspolaganje dobrima i uslugama stvara niz ozbiljnih problema u okoli\u0161u. Jedan od najo\u010ditijih nekontrolirano je gomilanje \u010dvrstog otpada \u0161irom svijeta. Cilj je \u00adodr\u017eivog \u017eivljenja smanjiti za okoli\u0161 izravan teret kori\u0161tenja i raspolaganja dobrima i uslugama. Nadalje, djelovanje na strani potra\u017enje mo\u017ee tako\u0111er pomo\u0107i da se smanji ekolo\u0161ka naprtnja\u010da roba i usluga tijekom \u017eivotnog ciklusa.<\/p>\n

    Globalni potro\u0161a\u010di i trajno siroma\u0161tvo<\/strong><\/p>\n

    Trebamo prilagoditi na\u0161 na\u010din \u017eivljenja tako da bude u skladu sa zakonima prirode. Budu\u0107i da smo neodvojiv i slo\u017een dio prirodnog okru\u017eenja, svaka \u0161teta u\u010dinjena prirodi utje\u010de izravno i na nas.<\/p><\/blockquote>\n

    Rapidan rast globalne klase potro\u0161a\u010da povezan je s intenzivnim iscrpljivanjem prirodnih bogatstava, kao \u0161to su pretjerana konzumacija mesa i vo\u017enja automobilom, kao i op\u0107enito kori\u0161tenje energije na planetu. Sve to utje\u010de na prirodne izvore, s rastu\u0107om potra\u017enjom za naftom, vodom, energentima, drvom, \u017eitaricama, metalima i mineralima. Ta klasa potro\u0161a\u010da nije ograni\u010dena samo na industrijske zemlje. Naglim porastom populacije u zemljama u razvoju, i kako svjetska ekonomija postaje sve vi\u0161e globalna, sve ve\u0107i broj ljudi ima mogu\u0107nosti priu\u0161titi si ve\u0107u raznolikost proizvoda i usluga. Kada se poklopi rast populacije s visokim \u00adstopama potro\u0161nje, kao \u0161to je to slu\u010daj u nekim industrijskim zemljama, tada je utjecaj na rast potro\u0161nje vrlo zna\u010dajan. Istovremeno se dvoje od petero ljudi bori da bi pre\u017eivjelo s manje od dva dolara dnevno.<\/p>\n

    Posjedovanje: moderna patologija<\/strong><\/p>\n

    \u017delja za posjedovanjem vrijednosni je nered u kojem mnogi \u017eive. Na\u0161a kultura to propisuje, televizija, internet, radio, novine, reklamni panoi, izlozi trgova\u010dkih centara i konvencionalni odgoj i obrazovanje opetovano nam govore: \u201cVi\u0161e je bolje\u201d. Vi\u0161e posjeda, vi\u0161e bogatstva, vi\u0161e razonode, vi\u0161e aktivnosti, vi\u0161e hrane. Posjedovanje je urezalo duboke brazde u na\u0161e umove, bogatstvo zna\u010di uspjeh, siroma\u0161tvo \u2013 proma\u0161aj.<\/p>\n

    \u010cini se da je na\u010din na koji se treba boriti protiv ove \u201cbolesti\u201d isti kao i na\u010din borbe s bilo kojom osobnom transformacijom. Ono \u0161to trebamo druga\u010dije su vrijednosti prema kojima bismo \u017eivjeli; vrijednosti za koje u na\u0161im srcima osje\u0107amo da imaju vi\u0161e smisla od onih koje su do sada upravljale na\u0161im \u017eivotom. Zatim, trebamo promijeniti navike na\u0161eg tijela i uma kako bi odgovarale stvarnim potrebama ljudskog \u017eivota. Te vrijednosti mo\u017eemo nazvati zakonom apsolutne potrebe. Primijenimo taj zakon na hranu. Svaka duhovna tradicija nagla\u0161ava potrebu da se ni\u0161ta ne rasipa, da se kuha i jede onoliko koliko je potrebno da bismo mogli normalno funkcionirati, vi\u0161e od toga postaje otrovno jer tijelo to ne mo\u017ee preraditi. Duhovno govore\u0107i, previ\u0161e hrane degradira \u010din hranjenja u osjetilni u\u017eitak.<\/p>\n

    Posjedovanje uznemirava, uni\u0161tava i stvara ovisnost o koli\u010dini. Zakon apsolutne potrebe poti\u010de prirodne prioritete ravnote\u017ee i kvalitete.<\/p>\n

    O jednostavnosti<\/strong><\/p>\n

    Jednostavnost srca daleko je zna\u010dajnija i puno va\u017enija od jednostavnosti posjedovanja.<\/p><\/blockquote>\n

    Op\u0107enito se mo\u017ee re\u0107i da je jednostavniji stil \u017eivota u skladu s rastu\u0107om svijesti o okoli\u0161u. Me\u0111utim, da bi se ta svijest u potpunosti razvila, pojedinci, grupe i zajednice moraju prepoznati njezinu va\u017enost.<\/p>\n

    Kao ljudska bi\u0107a, svi smo ro\u0111eni na Zemlji. \u017divimo slu\u017ee\u0107i se onime \u0161to nam je priroda osigurala: zemljom, vodom, hranom, zrakom, a kad umremo, kona\u010dno postajemo dio prirode u fizi\u010dkom smislu. Te spoznaje nu\u017eno vode do po\u0161tovanja Majke Zemlje. Trebamo prilagoditi na\u0161 na\u010din \u017eivljenja tako da bude u skladu s prirodnim zakonima. Budu\u0107i da smo neodvojiv i slo\u017een dio prirodnog okru\u017eenja, svaka \u0161teta u\u010dinjena prirodi utje\u010de izravno i na nas.<\/p>\n

    Ovo opa\u017eanje treba biti popra\u0107eno unutarnjim ekolo\u0161kim procesom. Ako na\u0161i odgovori na \u017eivotna pitanja proizlaze iz plodnog i bogatog unutarnjeg krajolika, onda je vjerojatnije da \u0107e oni biti sna\u017eniji i dugotrajniji i autenti\u010dan dio na\u0161e filozofije o vlastitoj odgovornosti.<\/p>\n

    Mo\u017eemo re\u0107i da je to unutarnje ozelenjavanje istinski preduvjet ozelenjavanja izvanjskog svijeta i da je oboje nu\u017eno kako bi ujedinjeno djelovali. Unutarnji krajolik treba ispunjavati i usavr\u0161avati dok on u potpunosti ne pro\u017eme svakodnevni \u017eivot, a odra\u017eava se i u razboritom odnosu prema svijetu. Bez duboke transformacije ljudske psihe ne\u0107e do\u0107i do ekolo\u0161ke ravnote\u017ee. Globalni na\u010din razmi\u0161ljanja koji name\u0107e dana\u0161nji svijet temelji se na konkurenciji, potro\u0161nji, ekonomskoj kontroli i kolektivnom mi\u0161ljenju. Postoji potreba za neovisnim umovima koji djeluju sa suosje\u0107anjem, jasno i skladno. Mi mo\u017eemo krcati um svjetovnim trivijalnostima, brigama, \u017eeljama, odnosno mo\u017eemo biti dio tog ambicioznog i egoisti\u010dnog uma beskrajnih \u017eelja koji dominira u sada\u0161njem svijetu. Ili mo\u017eemo biti neovisni i svoji te odlu\u010diti da posjedujemo samo ono \u0161to nam zaista treba.<\/p>\n

    \u010covje\u010danstvo mora ponovno uspostaviti prirodne veze sa svojom Majkom Zemljom i sjetiti se da je dio prirode te da nu\u017eno mora po\u0161tovati prirodne zakone i na\u0161 \u017eivot uskladiti s njima, a jedino iz toga mo\u017ee proiste\u0107i dobrobit za ljudski rod, kao i za Zemlju.<\/p><\/blockquote>\n

    Jednostavnost srca daleko je zna\u010dajnija i puno va\u017enija od jednostavnosti posjedovanja. Sve u svemu, \u0161to jednostavnijim u\u010dinimo na\u0161 \u017eivot, imat \u0107emo vi\u0161e energije za ostale stvari koje radimo, posve\u0107uju\u0107i im vi\u0161e pa\u017enje, a time im daju\u0107i i ve\u0107u kvalitetu.<\/p>\n

    U suvremenom svijetu nastavlja se trend bezbrojnih novih izuma i novih vrsta tehnologije. Mnogo od toga korisno je i poma\u017ee nam u na\u0161em svakodnevnom \u017eivotu, no na\u017ealost mnogi od na\u0161ih izbora u vezi s time vezuju se uz novac ili dru\u0161tveni status, sa \u0161tetnim ekolo\u0161kim posljedicama i sve ve\u0107om dru\u0161tvenom diferencijacijom.<\/p>\n

    Nadalje, nepregledna struktura ljudske misli, uvelike zasnovana na umu \u017eelja, mo\u017ee se usporediti s kolektivnim \u017eeljama koje na nas vr\u0161e pritisak, \u0161to ote\u017eava mentalnu jasno\u0107u. Kvaliteta i priroda misli pojedinaca, grupa, zajednica i naroda zbog toga trpi, no na\u0161a je du\u017enost promijeniti postoje\u0107i trend potro\u0161nje i promicati obuzdavanje i ovladavanje sobom te \u017eivljenje u skladu s dostojanstvenim i prirodnim na\u010dinom \u017eivota. Izazov je velik, ali \u010dovje\u010danstvo \u0107e se prije ili poslije morati suo\u010diti s njim.<\/p>\n

    1 Citat iz Roszakove knjige: Where the Wasteland Ends: Politics and Transcendence in Post-Industrial Society.<\/p>\n

    Nova Akropola<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Zemlja ima dovoljno za sva\u010dije potrebe, ali ne za sva\u010diju pohlepu. (Mahatma Gandhi)<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-265479","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/265479","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=265479"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/265479\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=265479"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=265479"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=265479"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}