{"id":265369,"date":"2019-05-03T10:28:02","date_gmt":"2019-05-03T08:28:02","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=265369"},"modified":"2019-05-03T10:28:02","modified_gmt":"2019-05-03T08:28:02","slug":"paradoks","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2019\/05\/03\/paradoks\/","title":{"rendered":"Paradoks"},"content":{"rendered":"

\"\"Pi\u0161e: Mirjana Markovi\u0107<\/strong><\/p>\n

Sjetih se neki dan mog profesora sa Ekonomskog fakulteta. Ispit. Profesor Du\u0161ko Vu\u010dekovi\u0107 mi se zagleda u o\u010di pa se zapita jesam li u\u010dila. Primijetio je neku brigu u njima… Zaviri malo dublje u moje o\u010di i upita: \u201e\u0160ta je oko?\u201c Brzo odgovorih -podsistem. Temeljno sam obrazlo\u017eila i povezala sa gradivom. Nasmije\u0161io se toplo.<\/p>\n

Bilo mi je tako jasno koliko je i kako va\u017eno brinuti o sistemu. A onda se na\u0161 sistem raspao…<\/p>\n

Nedavno sa dragim ljudima razmijenih sje\u0107anja na taj period. Malo smo se podsjetili te teorije \u201eudru\u017eeni rad\u201c. Kako to dobro zvu\u010di! Zvu\u010di kao fikcija u koju izgleda niko nije istinski vjerovao. Primijetih da danas mnogo govorimo o sinergiji koje, tako\u0111e, u realnosti nema. Ipak, lijepo je kad ima idealista. Ponekad se nekome zagledate u o\u010di.<\/p>\n

Elem, \u017eivimo u vremenima paradoksa. Lijepo je Parkins objasnio u svojoj knjizi \u201eParkinsonov zakon\u201cda ljudi, administrativci, o va\u017enim pitanjima \u010dija im priroda nije poznata i razumljiva olako i brzo donose odluke, a o neva\u017enim pitanjima su u stanju da danima raspravljaju samo ako se razumiju ili misle da se razumiju u temu o kojoj diskutuju.Interesantno, istori\u010dar.<\/p>\n

I nama je jedan mladi istori\u010dar iz Vestminster fondacije osmislio kako da koristimo nadzornu ulogu Parlamenta. Od tada svake godine odbori uredno prate planove bud\u017eeta za potro\u0161a\u010dke jedinice iz svoje nadle\u017enosti, premda su, obi\u010dno, sve potro\u0161a\u010dke jedinice zadovoljne. Prati se uglavnom teku\u0107i bud\u017eet. Interesantno mi je sa stanovi\u0161ta upravljanja da se po tom britanskom modelu nadzor vr\u0161i kontrolom planova. Ipak se pone\u0161to mo\u017ee zaklju\u010diti i iz njih ako se uporede iz godine u godinu, naro\u010dito u dijelu iz kapitalnog bud\u017eeta. Kada je, pro\u0161le godine, ministar finansija Kanade objavio Bud\u017eet Kanade na linkedin profilu, moram priznati da sam bila iznena\u0111ena.Nema nikakvih tabela. Tako detaljni deskriptivni opisi razvojnih politika, dijagrami, razvoj i kontinuitet od pedeset godina unazad. Naslov akta: jednakost i rast. Neki veoma priznati ekonomisti tvrde da bi Kanada mogla poslu\u017eiti za primjer svima.<\/p>\n

Sjetih se jo\u0161 jedne mogu\u0107e fikcije iz socijalizma. Dohodak. Kako je bila divna ta definicija koju smo u\u010dili, \u0161ta sve dohodak treba da obezbijedi. Ne znam da li je bilo ba\u0161 tako, elem, na\u0161a peto\u010dlana porodica \u017eivjela je pristojno od dohotka moga oca, uz precizno ekonomisanje moje majke. Danas dohodak nije ozbiljan predmet interesovanja niti jednog dru\u0161tvenog \u010dinioca. Ostaje mi frapantno da na\u0161a ekonomija, po ugledu na svjetsku, nakon nemo\u0107i monetarne politike ima velika o\u010dekivanja od fiskalne politike, pri \u010demu opra\u0161ta porez krupnim preduzetnicima, a o njihovom prirezu na porez nema ni govora. To niko i ne kontroli\u0161e. To pla\u0107aju, valjda, samo iz Bud\u017eeta. Potro\u0161nje gotovo i nema, jer nam je dovoljno 2,5 eura dnevno za ne\u0161to \u0161to se zove \u017eivot.<\/p>\n

Pretpostavljam da sa stanovi\u0161ta nosioca svjetskog poretka mi, stanovni\u0161tvo CG, mi smo kolateralna \u0161teta tzv. tranzicije jedne zemlje iz socijalizma u kapitalizam. Neka bezli\u010dna masa sadr\u017eana u statisti\u010dkom pokazatelju. Tako nama MMF i SB propisuju mnogo toga, pretpostavljam i udio zarada u bud\u017eetu, sve u cilju brige o finansijskom sistemu i dr\u017eavi. EU nam je otkrila neke modele za \u201eprevazila\u017eenje\u201c takvih problema, tako da se formira niz radnih grupa u radnom vremenu za podobne. Prinu\u0111eni su ljudi da se snalaze. Ali u medijima pratimo de\u0161avanja u realnosti koja se vezuju za neke cifre koje imaju stra\u0161no puno nula. A \u0161ta je to dr\u017eava? Njena teritorija koju rasprodajemo strancima, tzv.stranim direktnim investitorima? Ili bankarski sistem, koji jednostavno mo\u017ee biti uni\u0161ten? Ili gra\u0111ani?<\/p>\n

Imala sam prilike da \u010dujem da ti gra\u0111ani ili taj narod nemaju dovoljno zuba ili su im sitni, \u0161to god to zna\u010dilo. Mo\u017eda neki antropolo\u0161ki pokazatelj? Ali vidjeli smo na primjerima kako se taj \u201eestetski\u201cproblem prevazilazi uz malo brige i novca. Ljudi brzo napreduju i u\u010de. Sa Vikipedije, slobodne enciklopedije iz koje se crpe informacije, na \u010dije izvore se svi pozivaju, saznajemo da je dr\u017eava organizacija koja ima monopol vlasti u odre\u0111enoj dru\u0161tvenoj zajednici i postavlja se kao sila iznad dru\u0161tva radi za\u0161tite poretka. Pa onda imamo tuma\u010denje poretka. To je prema prvom zna\u010denju izvedenom iz sinonima: raspored, redosljed, svrstavanje. Prema drugom zna\u010denju to je: sistem, ustrojstvo, organizacija, struktura.\u00a0 Tako\u0111e, stoji da dr\u017eava zastupa prvenstveno interese vladaju\u0107e klase, ali svojim djelovanjem obavezna je da \u0161titi interese ostalih djelova dru\u0161tva. Ima na Vikipediji mnogozanimljivih informacija, uporedim ih ponekad sa Larusovom enciklopedijom.<\/p>\n

Da li iko razmi\u0161lja da ovaj narod kona\u010dno zaslu\u017euje malo brige o njemu? Da bi taj narod rado tokom mjeseca gledao neki koncert, predstavu, film, kulturno se uzdizao, dru\u017eio se i u\u010destvovao u kreiranju budu\u0107nosti nekim svojim doprinosom, pomagao drugima, poklonio sitnicu roditelju, nekad iza\u0161ao u restoran, da bi slikao, komponovao, svirao neki instrument, da mu se daje prilika i da mu se ulivaju takvi sadr\u017eaji, da mu se omogu\u0107i normalna dostojanstvena egzistencija, bez stresiranja, da imaju normalno djetinjstvo, da nijesu prinu\u0111eni da se stalno bore za egzistenciju. Apelujem na nastavnike i vaspita\u010de da pu\u0161taju djeci klasi\u010dnu muziku. Zahvalna sam mojim nastavnicima koji su to \u010dinili. Znali smo da provedemo \u010dasove slu\u0161aju\u0107i Sje\u0107anje na Plzen, Nokturno, Mocartov Rekvijem, Ma\u0111arsku rapsodiju i dr., prepoznavali instrumente po zvuku. Ljetnje raspuste provodili smo \u010ditaju\u0107i. Imali orkestre u \u0161koli. Da li penzioneri i svi ostali imaju takve potrebe? Ili je tzv. biznis i de\u0161avanja oko njega zamjena za sve.<\/p>\n

Pratim de\u0161avanja vezana za mog \u0161kolskog druga Vanju \u0110uri\u0161i\u0107a. Svako ko je zavr\u0161io srednju ekonomsku \u0161kolu zna da je finansijsko knjigovodstvo najjednostavnije. Zna to i Vanja, sigurna sam. Ko god je u\u010dio politi\u010dku ekonomiju kod nastavnice Bude Dra\u0161kovi\u0107 zna koliko ona nije voljela \u017evake. \u201eGovorio je Boris Kidri\u010d: idite kod one male u Invest banku da se u\u010dite demokratiji!\u201c, sje\u0107am se njenih rije\u010di. Me\u0111utim, prate\u0107i razna saslu\u0161anja i emisije saznajemo da finansijsko knjigovodstvo u ovom novom sistemu postalo je veoma slo\u017een proces. Barata se koeficijentima i indeksima, stranim izrazima, kao da su to neke vanzemaljske kategorije, izvje\u0161taji sa sve vi\u0161e i vi\u0161e strana, pale se crvene lampice, kao da nigdje do tada ne postoje nikakve faze kontrole i odgovornosti.<\/p>\n

Dok sam radila u finansijama i koristila SAP program imala sam prilike da vidim da smo uvezani u sistem evropskih centralnih banaka i razmi\u0161ljala sam kako je to ba\u0161 dobro, \u0161to tamo iz nekog Frankfurta, neko ko ima ta ovla\u0161\u0107enja, mo\u017ee da u\u0111e u sistem i prati na\u0161 rad i razvoj u predpristupnom periodu, te da tako sti\u010demo uslov za prijem u EU. Zar to ne bi bilo logi\u010dno? Sje\u0107am se da su nam edukatori negdje na samom po\u010detku objasnili kako na\u0161a Slu\u017eba dru\u0161tvenog knjigovodstva ba\u0161 ni\u0161ta nije valjala, a da sad po\u010dinje nova era. Da mogu da nas opomenu i daju sugestije, kontroli\u0161u i sl. Kad sam vidjela da se javlja Svjetska banka kao povjerioc da nam sugeri\u0161e da gasimo pojedine banke, ozbiljno sam se zabrinula. Pitala sam se je li to Dr\u017eava u nekoj savremenoj vrsti ste\u010daja? \u010ciji finansijski sektor je u krizi? Ko ovdje kome poma\u017ee i kako? Vjerujem da svaki ekonomista koji je zavr\u0161io srednju ekonomsku \u0161kolu to razumije. Sa ovo malo prirodne inteligencije i logike mo\u017eemo zaklju\u010diti da banke koje rade popodne, prenose sredstva odmah u drugu zemlju, a knji\u017ee pod sjutra\u0161njim danom imaju nekih nedoslednosti, ne trebaju nam izvje\u0161taji. Mo\u017eda \u0107e nas jednom donosioci odluka po\u0161tedjeti ovih u\u0161teda pomjeranjem zimskog i ljetnjeg ra\u010dunanja vremena. Jer, poznata je ta deviza, vrijeme je novac. A ovo na\u0161e vrijeme neumitno isti\u010de, ovo na\u0161e vrijeme \u0161to se zove \u017eivot.<\/p>\n

O deindustrijalizaciji ne\u0107u, valjda je danas sve tako o\u010dito. Vidjeli smo u praksi \u0161ta zna\u010di tranzicija. Ne treba nam Vikipedija. Imala sam \u201esre\u0107u\u201c da o tome saznam vi\u0161e dok sam radila u Komisiji za kontrolu postupka privatizacije. Sje\u0107am se nekih kontrola, informacija koje smo dobijali, zaklju\u010daka koji nikad nijesu usvojeni. Ipak, dobijali smo nove poslanike, partije… Pretpostavljam da su ljudi na\u0161li, ipak, najbolje rje\u0161enje. Mo\u017eda je, zaista, bolje da se dodaje jo\u0161 po jedna partija u parlamentu, nego da neko, eventualno, odgovara. Mo\u017eda bi trebalo razmi\u0161ljati i o izmjeni Ustava i pove\u0107anju broja poslani\u010dkih mandata. To je, moramo priznati, u pore\u0111enju sa revolucijama i bratoubila\u0161tvom napredak.<\/p>\n

Ideja danas je, valjda, da le\u017eimo i letimo, kako re\u010de jedna duboko promi\u0161ljena reklama za mobitel. Zbog izvjesnog “letenja”, kriminal je uzeo maha. A \u017eene su, uz sir, na\u0161a komparativna prednost, re\u010de jedan od edukatora za turizam iz Slovenije tokom svoje prezentacije u Plavu.<\/p>\n

Usvojene su izmjene i dopune Zakona o za\u0161titi kulturnih dobara. Interesantne su. Naro\u010dito u \u010dlanu 21 (63).<\/p>\n

Ne znam za\u0161to sam se sjetila tog ispita o sistemu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Da li iko razmi\u0161lja da ovaj narod kona\u010dno zaslu\u017euje malo brige o njemu? <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-265369","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/265369","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=265369"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/265369\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=265369"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=265369"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=265369"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}