{"id":265321,"date":"2019-05-02T08:17:11","date_gmt":"2019-05-02T06:17:11","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=265321"},"modified":"2019-05-02T08:17:11","modified_gmt":"2019-05-02T06:17:11","slug":"tajanstveno-jaje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2019\/05\/02\/tajanstveno-jaje\/","title":{"rendered":"Tajanstveno jaje"},"content":{"rendered":"<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignright size-medium wp-image-265322\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2019\/05\/kosmos-jaje-300x211.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"211\" \/>Ve\u0107 hiljadama godina jaje se nalazi u centru ljudske egzistencije. U mnogim religijama i predanjima, po\u010dev od drevnih Egip\u0107ana, preko Grka, Rimljana, starih Inka, u pri\u010dama o nastanku svijeta nalazi se jaje.<\/p>\n<p>Prastanovnici ju\u017ene Kalifornije, pleme naroda Kahula je vjerovalo da je svijet nastao iz razbijenog jajeta. Plemena koja su naseljavala Omahu, Nebrasku i Ajovu su vjerovala da je jaje palo u svjetski okean, a u njemu su bile sve majke i svi o\u010devi svega \u0161to \u0107e biti ro\u0111eno.<\/p>\n<p>\u0160ta ka\u017ee nauka?<\/p>\n<p>Satelit NASA &#8216;Vilkinson&#8217; je 2006. godine sakupio podatke koji ukazuju na to da je i sam svemir u obliku elipsoida, odnosno da je ovalnog jajastog oblika. Nau\u010dnici ovu tezu ne mogu niti da doka\u017eu, niti da ospore, ali ostaje mogu\u0107nost da \u017eivimo u jednom jajetu koje se neprestano \u0161iri.<\/p>\n<p>Johan Kepler je jo\u0161 1609. godine potvrdio da se planete, uklju\u010duju\u0107i i na\u0161u, okre\u0107u oko Sunca ne ba\u0161 po pravilnoj kru\u017enici, ve\u0107 da imaju elipsastu orbitu. Zato nam i Mjesec na no\u0107nom nebu nekada izgleda ve\u0107i, a nekada manji.<\/p>\n<p>Postoji jo\u0161 jedna sli\u010dnost izme\u0111u Mjeseca i jajeta. Mada izgleda kao da je glatka, ljuska jajeta ima najmanje 17.000 si\u0107u\u0161nih kratera po sebi. Osim toga, ljuska je i polupropustljiva i kroz nju prolaze vazduh i vlaga.<\/p>\n<p>Jaje je struktura koja nema nikakvu spolja\u0161nju podr\u0161ku, a ipak je dovoljno jako da za\u0161titi i razvije \u017eivot u sebi. Ako se na jednu ta\u010dku izvr\u0161i pritisak, on \u0107e se podjednako rasporediti preko cijele kupole. Zato je nemogu\u0107e smrskati jaje u dlanu jedne ruke.<\/p>\n<p>Ljudi su \u017eeljeli da kopiraju ovaj savr\u0161eni, aerodinami\u010dni, prirodni oblik koji nema ni po\u010detak ni kraj. Me\u0111utim, tek krajem 20. vijeka arhitekte su se osmjelile da projektuju gra\u0111evine u obliku jajeta.<\/p>\n<p>Bjelan\u010devine jajeta imaju savr\u0161enu kombinaciju aminokiselina koje u\u010destvuju u izgradnji ljudskog tkiva. Bolju kombinaciju ima samo maj\u010dino mlijeko. (Izvor: RTS)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ve\u0107 hiljadama godina jaje se nalazi u centru ljudske egzistencije. U mnogim religijama i predanjima, po\u010dev od drevnih Egip\u0107ana, preko Grka, Rimljana, starih Inka, u pri\u010dama o nastanku svijeta nalazi se jaje. Prastanovnici ju\u017ene Kalifornije, pleme naroda Kahula je vjerovalo da je svijet nastao iz razbijenog jajeta. Plemena koja su naseljavala Omahu, Nebrasku i Ajovu [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-265321","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/265321","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=265321"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/265321\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=265321"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=265321"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=265321"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}