![\"\"](\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2014\/06\/koljeno.jpg\")
Rezultati istra\u017eivanja ukazali su na to da se po broju kostiju mo\u017eda vra\u0107amo svojim precima, pi\u0161e National geographic.<\/p>\nRezultati istra\u017eivanja ukazali su na to da se po broju kostiju mo\u017eda vra\u0107amo svojim precima, pi\u0161e National geographic.<\/p>\n
Poznato je da kostur odraslog (zdravog) \u010dovjeka broji 206 kostiju, od kojih je najve\u0107i broj lokalizovan u predjelu \u0161ake i stopala. Najnovija istra\u017eivanja ukazuju na to da ovaj podatak mo\u017eda ve\u0107 neko vrijeme nije ta\u010dan.<\/p>\n
Tri nau\u010dnika sa Univerziteta u Britaniji dokazali su da je \u010dovje\u010danstvo tokom poslednjih 100 godina razvilo i 207. kost. Kost se naziva fabela i smje\u0161tena je sa zadnje strane zgloba koljena – a funkcija ove kosti je da \u010duva tetivu koja prelazi preko zgloba od o\u0161te\u0107enja i potpoma\u017ee njene mehani\u010dke funkcije.
\nRezultati istra\u017eivanja objavljeni su u Journal of Anatomy.<\/p>\n
Do nedavno se smatralo da ovu kost ima 39% ukupne ljudske populacije, a prisutna je i kod nekih vrsta majmuna. Kao posledica evolucije fabela je i kod majmuna i kod ljudi i\u0161\u010dezavala, me\u0111utim, krajem 20. vijeka zabilje\u017eena je neobi\u010dna pojava – fabela je kod ljudi postajala sve \u010de\u0161\u0107e prisutna.<\/p>\n
Podaci koje su istra\u017eiva\u010di obra\u0111ivali pokrivaju period od 1875. do 2018. godine, a zemlje koje su imale relevantne podatke i samim tim bile podneblje istra\u017eivanja su Kina, Japan, Koreja i SAD. Dok je ova kost uobi\u010dajena pojava kod drugih sisara, statistika se za ljudsku vrstu mijenjala – na primjer, 1900. godine svega 7,64% ljudi je imalo ovu kost. Nakon 2000. godine procenat je sko\u010dio na 31% stanovni\u0161tva u ovim zemljama. <\/p>\n
U\u010destalost je 3,5 puta ve\u0107a, \u0161to je znak veoma brze evolucije. Danas ovu kost ima 52,83% ljudi, podjednako \u017eena i mu\u0161karaca. Zanimljiv je podatak da 2\/3 populacija ima ovu kost samo u jednom koljenu, dok 1\/3 ima u oba.<\/p>\n
Nau\u010dnici smatraju da su za ovo zaslu\u017ene promjene u ljudskom okru\u017eenju. Kako se kvalitet ljudske ishrane pobolj\u0161avao tako su i ljudi sada krupnije i sna\u017enije konstitucije u odnosu na pretke. Zglobovi zbog ovoga trpe ve\u0107e optere\u0107enje, pa je stimulisan genetski potencijal koji nosimo od predaka \u010dak iz praistorije.<\/p>\n
Ranija istra\u017eivanja povezala su u\u010destalost fabele kod ljudi koji su skloniji artrtitisu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Rezultati istra\u017eivanja ukazali su na to da se po broju kostiju mo\u017eda vra\u0107amo svojim precima, pi\u0161e National geographic. Poznato je da kostur odraslog (zdravog) \u010dovjeka broji 206 kostiju, od kojih je najve\u0107i broj lokalizovan u predjelu \u0161ake i stopala. Najnovija istra\u017eivanja ukazuju na to da ovaj podatak mo\u017eda ve\u0107 neko vrijeme nije ta\u010dan. Tri nau\u010dnika […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":147812,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-265298","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/265298","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=265298"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/265298\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/147812"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=265298"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=265298"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=265298"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}