{"id":264791,"date":"2019-04-21T06:42:40","date_gmt":"2019-04-21T04:42:40","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=264791"},"modified":"2019-04-21T06:42:40","modified_gmt":"2019-04-21T04:42:40","slug":"najvazniji-izbori-dosad-moze-li-eu-prezivjeti-nacional-populizam","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2019\/04\/21\/najvazniji-izbori-dosad-moze-li-eu-prezivjeti-nacional-populizam\/","title":{"rendered":"Najva\u017eniji izbori dosad: Mo\u017ee li EU pre\u017eivjeti nacional-populizam?"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Petar Vidov<\/strong><\/p>\n

\"\"Na trgu pred Europskim parlamentom u Briselu postavljen je niz plakata sa sloganima koji bi trebali podsjetiti bira\u010de za\u0161to je Europska unija va\u017ena. Poruka je da su problemi poput klimatskih promjena, masovnih migracija, digitalne sigurnosti i terorizma globalne ugroze, kojima se nijedna pojedina\u010dna \u010dlanica EU ne mo\u017ee sama oduprijeti. Posebno je dramati\u010dan prvi slogan u tom nizu: \u201ezato \u0161to svijet ne\u0107e \u010dekati idu\u0107u priliku\u201c.<\/p>\n

Nije u pitanju tek puka fraza. Publikacija Europskog sustava za strate\u0161ke i politi\u010dke analize<\/a> eksplicitno navodi da se do 2030. porast globalne temperature mora ograni\u010diti na 1,5 \u00b0C naspram predindustrijskih razina, ako \u017eelimo biti sigurni da \u0107emo uspjeti izbje\u0107i potpuno izumiranje ljudskog \u017eivota na Zemlji. Ipak, u \u010dak i ve\u0107oj mjeri nego klimatske promjene, osje\u0107aj urgentnosti u europskim institucijama izaziva strah od jo\u0161 nevi\u0111enog izbornog proboja nacional-populisti\u010dkih i ekstremisti\u010dkih politi\u010dkih opcija.<\/p>\n

Izgledno je da \u0107e u budu\u0107em sastavu Europskog parlamenta takvim politi\u010darima pripasti izme\u0111u \u010detvrtine i tre\u0107ine zastupni\u010dkih mjesta. Ankete ve\u0107 sada pokazuju da dvije najve\u0107e europske strana\u010dke obitelji, pu\u010dani (EPP) i socijaldemokrati (S&D), po prvih puta od 70-ih godina ne\u0107e samostalno imati ve\u0107inu u Parlamentu. Ve\u0107inu potrebnu najprije za odabir predsjednika Europske komisije, a zatim i rje\u0161avanje svih goru\u0107ih problema, stoga \u0107e se morati tra\u017eiti u koaliciji s liberalima (ALDE i LREM francuskog predsjednika Emmanuela Macrona), a mo\u017eda i Zelenima. Kako se radi o \u010detiri politi\u010dke opcije koje o razli\u010ditim pitanjima \u010desto imaju i znatno razli\u010dite stavove, kompromisna rje\u0161enja postizat \u0107e se te\u0161ko i sporo. A ta bi institucionalna sporost Europsku uniju mogla skupo ko\u0161tati.<\/p>\n

Nova kriza za jo\u0161 ja\u010du desnicu<\/strong><\/p>\n

Ako \u017eeli opstati, Europska unija se s vremenom mora mijenjati, prilago\u0111avati novim problemima i ugrozama. Naredni mandat Europskog parlamenta naslje\u0111uje najozbiljniji sustav problema s kojima se Europska unija susrela od svog osnutka. Uz ve\u0107 navedeno, tu su jo\u0161 i masovne dezinformacijske kampanje na dru\u0161tvenim mre\u017eama \u010diji doseg u pitanje dovodi regularnost izbornih procesa, te ekonomska nejednakost me\u0111u zemljama \u010dlanicama, kao i me\u0111u dru\u0161tvenim klasama unutar pojedinih dr\u017eava.<\/p>\n

Naredni mandat Europskog parlamenta dodatno bi moglo ote\u017eati izbijanje nove gospodarske krize. Ameri\u010dki Guggenheim Investments<\/a> pro\u0161log je tjedna najavio da \u0107e gospodarstvo SAD-a u\u0107i u recesiju po\u010detkom 2020. godine. O\u010dekuje se da \u0107e razmjeri krize biti bla\u017ei nego u pro\u0161loj recesiji, ali efekti bi se ipak mogli preliti i na EU. Talijansko gospodarstvo ve\u0107 je u\u0161lo u recesiju, a znakovi usporavanja naziru se i u Njema\u010dkoj, najmo\u0107nijoj ekonomskoj sili Europe. S obzirom da su formiranje i ja\u010danje postoje\u0107ih nacional-populisti\u010dkih opcija u Europi i svijetu direktna posljedica Velike recesije 2008. godine, opravdano se strahuje od njihovog daljnjeg politi\u010dkog uzleta u slu\u010daju nove gospodarske krize. Europske institucije u narednom petogodi\u0161njem razdoblju moraju stoga znatno agilnije braniti ne samo ljudska, ve\u0107 i ekonomska i socijalna prava gra\u0111ana EU. U suprotnom bi nacional-populisti i srodna im ekstremisti\u010dka desnica na izborima 2024. mogli preuzeti i ve\u0107inu u Europskom parlamentu, \u0161to bi onda bio i kraj Europske unije kakvu poznajemo.<\/p>\n

Dramati\u010dnost situacije oslikava odluka Europskog parlamenta da se po prvi puta upusti u paneuropsku kampanju motiviranja bira\u010da da iza\u0111u na izbore. U tu svrhu pokrenuta je kampanja Ovaj put glasam, fokusirana prvenstveno na mla\u0111e bira\u010de koji u najve\u0107em broju ignoriraju europske izbore ili uop\u0107e nisu svjesni njihovog postojanja. Gra\u0111ane se prema birali\u0161tima poku\u0161ava usmjeriti i interaktivnom aplikacijom \u0160to Europa \u010dini za mene, koja bi bira\u010dima trebala demistificirati ulogu u Europe u njihovim \u017eivotima i uvjeriti ih u pogubnost glasanja za one politi\u010dke opcije koje aktivno rade na razgra\u0111ivanju Europske unije.<\/p>\n

U Briselu misle da ekonomska nejednakost nije njihov problem<\/strong><\/p>\n

U sklopu propagandnih aktivnosti Europskog parlamenta za izbore koji se u Hrvatskoj odr\u017eavaju 26. svibnja, u Brisel su pro\u0161log tjedna na predizborni seminar dovedeni i brojni europski novinari. Istovremeno je dodatni zamah dobila i \u201eneprijateljska propaganda\u201c: u Londonu je pokrenuta novinska agencija V4, koja zapo\u0161ljava 50 novinara, izvje\u0161tava primarno o pitanjima va\u017enima za zemlje Vi\u0161egradske skupine (Ma\u0111arska, Poljska, Slova\u010dka i \u010ce\u0161ka), a tekstove objavljuje na engleskom i ma\u0111arskom. Radi se o nastavku obra\u010duna ma\u0111arskog premijera Viktora Orbana s institucijama EU: ve\u0107 prvog dana agencija V4 \u201erazotkrila\u201c je vezu izme\u0111u EPP-a i filantropa Georgea Sorosa, kojeg radikalna desnica predstavlja kao svog arhineprijatelja.<\/p>\n

\u201eOvi su izbori va\u017eni zbog konteksta. Kontekst je jako druga\u010diji nego 2014. godine. Prije pet godina rije\u010d Brexit nije postojala. Druga\u010dija je i situacija u SAD-u, gdje je za predsjednika izabran Donald Trump. Promijenili su se i na\u0161i odnosi s Rusijom, s Vladimirom Putinom, koji nije isti Putin kao prije pet godina. Tako\u0111er, tu su i pitanja odnosa s Kinom i situacije na sjeveru Afrike. Sve su to va\u017ena pitanja o kojima ovisi kako \u0107e se EU razvijati \u2013 ili se ne\u0107e razvijati \u2013 u narednih pet godina\u201c, sumirao je situaciju Jamie Duch Guillot, glasnogovornik Europskog parlamenta.<\/p>\n

Naglasak na opasnost od \u201evanjskog neprijatelja\u201c u razgovoru s novinarima stavio je i predsjednik Europskog parlamenta Antonio Tajani. Za njega, dodu\u0161e, problem Europe nije Washington, gdje stoluje ameri\u010dki predsjednik koji je EU javno ozna\u010dio kao neprijatelja SAD-a, ve\u0107 Kina. \u201eMi \u017eelimo biti prijatelji SAD-a. Problem SAD-a nije Europa, ve\u0107 Kina. Imamo zajedni\u010dki problem, a to je problem kineskih trgova\u010dkih praksi\u201c, tvrdi Tajani.<\/p>\n

\u0160vedsku liberalnu zastupnicu Ceciliju Wikstr\u00f6m zapalo je da se pred novinarima pohvali o najve\u0107im uspjesima proteklog mandata Europskog parlamenta. Prema njenom mi\u0161ljenju, najve\u0107i izazovi EU u idu\u0107oj petoljetki bit \u0107e klimatske promjene, sigurnost i antiterorizam, te masovne migracije. Upitali smo je \u0161to je s problemom ekonomske nejednakosti. Kako Europa namjerava olak\u0161ati egzistenciju gra\u0111anima Unije? \u201eTo je pitanje unutarnjih politika zemalja \u010dlanica\u201c, odgovorila je Wikstr\u00f6m, razotkriv\u0161i tako da srednjostruja\u0161ki politi\u010dari i dalje nisu sasvim svjesni opsega problema s kojim bi morali iza\u0107i na kraj.<\/p>\n

Faktograf<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Dramati\u010dnost situacije oslikava odluka Europskog parlamenta da se po prvi puta upusti u paneuropsku kampanju motiviranja bira\u010da da iza\u0111u na izbore<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-264791","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/264791","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=264791"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/264791\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=264791"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=264791"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=264791"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}