{"id":264700,"date":"2019-04-19T08:47:35","date_gmt":"2019-04-19T06:47:35","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=264700"},"modified":"2019-04-19T08:47:35","modified_gmt":"2019-04-19T06:47:35","slug":"cg-bijela-kuga-u-15-opstina","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2019\/04\/19\/cg-bijela-kuga-u-15-opstina\/","title":{"rendered":"CG: Bijela kuga u 15 op\u0161tina"},"content":{"rendered":"<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/01\/beba-300x220.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"220\" class=\"alignright size-medium wp-image-198312\" \/>U Crnoj Gori je pro\u0161le godine negativan prirodni prira\u0161taj zabilje\u017een u 15 op\u0161tina i to uglavnom u gradovima na sjeveru dr\u017eave, pokazuju preliminarni podaci Uprave za statistiku, pi\u0161e Dan.<\/p>\n<p>U Crnoj Gori  je lani ro\u0111eno 7.260 gra\u0111ana, a preminulo je njih 6.494 osoba.<\/p>\n<p>To zna\u010di da je na dr\u017eavnom nivou prirodni prira\u0161taj pozitivan i iznosi 766, ali je to najmanje pove\u0107anje broja stanovnika Crne Gore u istoriji.<\/p>\n<p>U izvje\u0161taju se navodi da je broj umrlih za 27 ve\u0107i od broja ro\u0111enih u Andrijevici, 52 u Beranama, 17 u Bijelom Polju, 86 na Cetinju, 17 u Gusinju, 44 u Kola\u0161inu, 39 u Mojkovcu, 15 u Petnjici, 25 u Plu\u017einama, 21 u \u0160avniku, te \u0161est na \u017dabljaku.<\/p>\n<p>\u0160to se ti\u010de centralne regije, u Danilovgradu je broj preminulih za 42 ve\u0107i od cifre ro\u0111enih, u Herceg Novom 33, a u Ulcinju 27.<\/p>\n<p>Naime, prirodni prira\u0161taj je posljednjih godina konstantno u padu, pa je tako 2017. iznosio 909, godinu dana ranije 1.105, 2015. -1.057, 2014. -1.515, a 2013. -1.558.<\/p>\n<p>Ukoliko se osvrnemo na ranije podatke o\u010digledno je da je u godinama za nama prirodni prira\u0161taj bio znatno ve\u0107i.<\/p>\n<p>Pore\u0111enja radi, prirodni prira\u0161taj je 1991. godine bio 5.636, \u0161to je sedam puta vi\u0161e nego lani. Ovo je nastavak negativnog trenda, jer su prema ranijim podacima, iako je prirodni prira\u0161taj na nivou dr\u017eave bio ve\u0107i, pojedine op\u0161tine konstantno suo\u010dene sa izumiranjem stanovni\u0161tva.<\/p>\n<p>Tako je negativan prirodni prira\u0161taj 2013. zabilje\u017een u osam op\u0161tina, 2014. godine takva situacija je bila u deset lokalnih uprava, 2015. u 12, a 2016. i 2017. u po 13.<\/p>\n<p>Jedini grad koji odvaja kada je u pitanju pozitivan prirodan prira\u0161taj je Podgorica u kojoj je lani ro\u0111eno 2.714 beba, a umrlo 1.714 gra\u0111ana, \u0161to zna\u010di da je prirodni prira\u0161taj ta\u010dno 1.000.<\/p>\n<p>Jedini grad koji na sjeveru ima pozitivan prirodni prira\u0161taj je Ro\u017eaje, gdje je razlika uzme\u0111u umrlih i ro\u0111enih 155, u korist ro\u0111enih. Ostali gradovi sa pozitivnim prirodnim prira\u0161tajem suu centralnoj i ju\u017enoj regiji, i u pitanju su Budva (194), Bar (68), Tivat (51), Kotor (15), te Nik\u0161i\u0107 i Plav sa po jednim ro\u0111enim gra\u0111aninom vi\u0161e u odnosu na broj umrlih.<\/p>\n<p>Najvi\u0161e beba se ra\u0111alo u julu 721. Na drugoj strani, najvi\u0161e gra\u0111ana je priminulo u januaru, njih 619.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U Crnoj Gori je pro\u0161le godine negativan prirodni prira\u0161taj zabilje\u017een u 15 op\u0161tina i to uglavnom u gradovima na sjeveru dr\u017eave, pokazuju preliminarni podaci Uprave za statistiku, pi\u0161e Dan. U Crnoj Gori je lani ro\u0111eno 7.260 gra\u0111ana, a preminulo je njih 6.494 osoba. To zna\u010di da je na dr\u017eavnom nivou prirodni prira\u0161taj pozitivan i iznosi [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-264700","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/264700","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=264700"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/264700\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=264700"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=264700"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=264700"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}