{"id":264616,"date":"2019-04-18T07:00:05","date_gmt":"2019-04-18T05:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=264616"},"modified":"2019-04-17T21:04:23","modified_gmt":"2019-04-17T19:04:23","slug":"notre-dame","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2019\/04\/18\/notre-dame\/","title":{"rendered":"Notre-Dame"},"content":{"rendered":"<p><strong><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignright size-medium wp-image-264520\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2019\/04\/notre-dame-pozar-300x178.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"178\" srcset=\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2019\/04\/notre-dame-pozar.jpg 300w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2019\/04\/notre-dame-pozar-235x139.jpg 235w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2019\/04\/notre-dame-pozar-75x45.jpg 75w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2019\/04\/notre-dame-pozar-220x131.jpg 220w\" sizes=\"(max-width: 300px) 100vw, 300px\" \/>Autor: Jedediah Britton-Purdy<\/strong><\/p>\n<p>Ba\u0161 kao i mnogi drugi, i ja imam u se\u0107anju (i Instagram istoriji) sliku tornja katedrale Notr Dam, na savr\u0161enom pariskom svetlu, u mom slu\u010daju u kajsijastoj nijansi jedne majske ve\u010deri. Tako\u0111e, ba\u0161 kao i mnogi drugi, i ja imam neizbrisivo se\u0107anje na sablasno lepo septembarsko jutro 2001. u Njujorku. Ovo se\u0107anje mi je navrlo danas popodne dok su se na ekranu vrtele slike pariskog tornja u plamenu kako se naginje i pada \u2013 uni\u0161tenje Notr Dama izgledalo je kao vizuelni odjek ru\u0161enja dveju kula u Njujorku.<\/p>\n<p>Zbog svega toga imam puno razumevanja za razli\u010dite poku\u0161aje pronala\u017eenja smisla u ovoj nesre\u0107i: za internet komentatore koji izjavljuju kako je bespomo\u0107no posmatranje propasti 8 vekova starog simbola civilizacije su\u0161tina 2019. Ve\u0107 mi je te\u017ee da prona\u0111em razumevanje za preuranjene spekulacije o tome da li je po\u017ear bio podmetnut i ako jeste, od strane koga.<\/p>\n<p>U svakom slu\u010daju, nagleda\u0107emo se obe vrste reakcija \u2013 jeremijada o vremenu u kojem se po\u017eari iz kontejnera \u0161ire na celu civilizaciju, kao i mra\u010dnih proro\u010danstava o sudbini Zapada. Katedrale se, na kraju krajeva, i grade sa namerom da budu simboli. A katastrofe su se uvek \u010dinile simboli\u010dnima, od potopa koji je inspirisao biblijsku pri\u010du o Noju, preko lisabonskog zemljotresa 1755, koji je naveo filozofe da postave pitanje o bo\u017eijoj pravednosti, sve do zloglasnih izjava Peta Robertsona da je zemljotres na Haitiju 2010. kazna za \u201epakt sa \u0111avolom\u201c. Ljudi uvek tra\u017ee smisao u nesre\u0107i, naro\u010dito u trenutku kada se \u010dini da je po\u017ear zahvatio dobar deo na\u0161eg politi\u010dkog i javnog \u017eivota.<\/p>\n<p>Hana Arent u svojoj knjizi Conditio Humana pi\u0161e da smisao jednog doba poti\u010de iz retkih i egzemplarnih \u010dinova koji ga defini\u0161u. To je privla\u010dna zamisao. Ali ni\u0161ta u ovom mladom milenijumu nije nanelo ve\u0107u \u0161tetu od posmatranja na\u0161eg razdoblja kroz arentovsku vizuru njegovih najdramati\u010dnijih \u010dinova. Razmislimo \u2013 kao \u0161to nas je ovaj dan ve\u0107 naveo da u\u010dinimo \u2013 malo bolje o u\u017easnim prizorima teroristi\u010dkih napada, od ru\u0161enja Svetskog trgovinskog centra u Njujorku, preko bomba\u0161kih napada u madridskom i londonskom metrou, do masakra u Mumbaju. Ovi zlo\u010dini su zahtevali tuma\u010denje. Njihovi tuma\u010di su proglasili na\u0161e doba dobom terorizma i na taj na\u010din mu zadali misiju: globalni rat protiv islamskog ekstremizma. Usledile su jezive i besmislene invazije. Sve je ovo razgorelo islamofobiju koja danas podsti\u010de bezobzirne spekulacije o Notr Damu \u2013 i ohrabruje Trampove napore da pove\u017ee kongresmenku Ilan Omar sa teroristima koji su sru\u0161ili kule bliznakinje u Njujorku. Simboli koje stvaramo imaju sklonost da se otmu na\u0161oj kontroli.<\/p>\n<p>Jedna od najuzvi\u0161enijih disciplina civilizacije sastoji se u odbijanju da katastrofu preopteretimo zna\u010denjem i pretvorimo je u simbol i predznak jo\u0161 ve\u0107e nesre\u0107e. Ljudi koji su u stanju da se odupru ovom isku\u0161enju imuni su na teroristi\u010dku strategiju i na njenog mnogo opasnijeg dvojnika, politiku \u0161irenja straha, koja postavlja hiper-bezbednost iznad svih ostalih dobara. Trebalo bi da pretpostavimo i da se nadamo da je po\u017ear u Notr Damu bio samo nesre\u0107a, ali i da budemo sposobni da na to pogledamo kroz vizuru drugih katastrofa, u svetlu pozori\u0161ta terorizma i grotesknih tragedija na\u0161e politike.<\/p>\n<p>\u010cak i kada smo \u017ertve katastrofe trebalo bi da odbijemo da budemo njena publika. Besmisao je zastra\u0161uju\u0107 i zato tra\u017eenje smisla po svaku cenu nastupa po automatizmu i izaziva neku vrstu zavisnosti. Ali tuma\u010denja u terminima op\u0161te katastrofe mogu biti jo\u0161 gora.<\/p>\n<p>Najbolji odgovor na ovu katastrofu je podse\u0107anje na \u010dinjenicu da je toranj Notr Dama napravljen u 19. veku kao delo restauratora E\u017eena Viole-le-Duka, i da je podignut umesto originala koji je sru\u0161en u doba Luja XVI. Ve\u0107ina gra\u0111evina, svi gradovi, svaka kultura, stalno se grade iznova usled o\u0161te\u0107enja i gubitaka. \u017daljenje i obnova bi\u0107e me\u0111usobno povezani dok je sveta i veka. Gubitak ima sopstveni smisao. Civilizacija je pri\u010da o rekonstrukciji.<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/pescanik.net\/notre-dame\/\">Pe\u0161\u010danik<\/a>\/<a href=\"https:\/\/newrepublic.com\/article\/153582\/rebuilding-notre-dame\">The New Republic<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Gubitak ima sopstveni smisao. Civilizacija je pri\u010da o rekonstrukciji<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":264520,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-264616","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/264616","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=264616"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/264616\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/264520"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=264616"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=264616"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=264616"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}