![\"\"](\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2014\/10\/svemir.jpg\")
Nau\u010dnici su otkrili dio planete koja je pre\u017eivjela kataklizmi\u010dku eksploziju svoje zvijezde i koja se okre\u0107e oko mrtvog tijela jednog drugog Sunca, pi\u0161e New Scientist.<\/p>\nNau\u010dnici su otkrili dio planete koja je pre\u017eivjela kataklizmi\u010dku eksploziju svoje zvijezde i koja se okre\u0107e oko mrtvog tijela jednog drugog Sunca, pi\u0161e New Scientist.<\/p>\n
Ovo otkri\u0107e astronomima pru\u017ea uvid u to kako \u0107e izgledati na\u0161 Sun\u010dev sistem kada se ugasi na\u0161a zvijezda. <\/p>\n
Kristofer Manser sa Vorvik univerziteta u Velikoj Britaniji i njegove kolege primijetili su ne\u0161to neobi\u010dno kada su posmatrali 400 svjetlosnih godina udaljenog bijelog patuljka, odnosno ostatak zvijezde koja je potro\u0161ila svoje gorivo, prenosi index.hr.<\/p>\n
Nau\u010dnici su prou\u010davali pra\u0161njavi prsten koji se formirao oko bijelog patuljka, a za koji smatraju da je nastao od ostataka planete koji su bili uni\u0161teni tokom eksplozije supernove. Primijetili su fluktaciju talasne du\u017eine svjetlosti koju emituje pra\u0161ina. Signal se ponavljao svaka dva sata, ukazuju\u0107i na to da se u pra\u0161njavom prstenu nalazi struja gasova koja velikim brzinama kru\u017ei oko bijelog patuljka.<\/p>\n
Mada nau\u010dnici ne mogu da vide ta\u010dan izvor gasa, jer je signal veoma mali i slab, Manser smatra da se radi o \u010dvrstom tijelu poput asteroida ili dijela planete. Vjeruje da se radi o tijelu polupre\u010dnika 400 kilometara, \u0161to bi zna\u010dilo da je gotovo jednako veliko kao patuljasta planeta Ceres koji je najve\u0107i asteroid u Sun\u010devom sistemu. Tijelo vjerovatno proizvodi gas jer sublimira, odnosno polako prelazi iz \u010dvrste materije u gas, ili zato \u0161to se sudara s \u010desticama pra\u0161ine dok se ubrzano okre\u0107e oko bijelog patuljka.<\/p>\n
Dio planete ili asteroid toliko je blizu bijelom patuljku da mu treba samo dva sata da napravi krug oko mrtve zvijezde. Kada bi se nalazio u Sun\u010devom sistemu na toj udaljenosti, ve\u0107 bi bio unutar Sunca, rekao je Manser. Tako bliska orbita zna\u010di da tijelo mora da bude vrlo gusto, od gvo\u017e\u0111a ili nekog drugog te\u0161kog metala jer bi ga ina\u010de rastrgla gravitacija bijelog patuljka. <\/p>\n
“Ve\u0107ina stjenovitih planeta u na\u0161oj galaksiji sastavljene su od istih elemenata”, rekao je astrofizi\u010dar Ben Zakerman sa univerziteta u Kaliforniji koji zbog toga smatra da planete na\u0161eg Sun\u010devog sistema \u010deka ista ili sli\u010dna sudbina.<\/p>\n
Smatra se da \u0107e na\u0161e Sunce umrijeti za otprilike pet milijardi godina. Merkur, Veneru i Zemlju sigurno \u0107e zahvatiti eksplozija, ali \u0107e Mars, koji se nalazi ne\u0161to dalje od Sunca od pomenutih planeta, mo\u017eda pre\u017eivjeti i nastaviti svoju putanju oko ostataka mrtve zvijezde.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Nau\u010dnici su otkrili dio planete koja je pre\u017eivjela kataklizmi\u010dku eksploziju svoje zvijezde i koja se okre\u0107e oko mrtvog tijela jednog drugog Sunca, pi\u0161e New Scientist. Ovo otkri\u0107e astronomima pru\u017ea uvid u to kako \u0107e izgledati na\u0161 Sun\u010dev sistem kada se ugasi na\u0161a zvijezda. Kristofer Manser sa Vorvik univerziteta u Velikoj Britaniji i njegove kolege primijetili […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-264284","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/264284","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=264284"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/264284\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=264284"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=264284"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=264284"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}