{"id":264095,"date":"2019-04-07T07:33:22","date_gmt":"2019-04-07T05:33:22","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=264095"},"modified":"2019-04-07T16:52:30","modified_gmt":"2019-04-07T14:52:30","slug":"prvi-jadranski-otok-bez-jednokratne-plastike","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2019\/04\/07\/prvi-jadranski-otok-bez-jednokratne-plastike\/","title":{"rendered":"Prvi jadranski otok bez jednokratne plastike"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Marina Kelava<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"Pro\u0161loga je tjedna Europski parlament usvojio <\/a>dugoo\u010dekivani zakon kojim se u EU od 2021. zabranjuju plasti\u010dni predmeti za jednokratnu upotrebu kao \u0161to su tanjuri, pribor za jelo ili slamke za pi\u0107e.<\/p>\n

No, jedan hrvatski otok za nekoliko je dana preduhitrio EP. Potpisivanjem povelje Za Zlarin – bez plastike na otoku Zlarinu su se trgovci, ugostitelji te oto\u010dke udruge Boduli\u0107i, KUD Koralj, Dobrovoljno Vatrogasno Dru\u0161tvo i Yacht Club Zlarin obavezali da ne\u0107e koristiti jednokratnu plastiku, te da \u0107e sav organski otpad kompostirati. Turisti\u010dka zajednica i na\u010delnik obvezali su se pak da \u0107e sura\u0111ivati s projektnim timom koji stoji iza ideje otoka bez plastike, kao i lokalnim stanovni\u0161tvom u daljnjem razradi ideje te u osiguravanju financijske podr\u0161ke aktivnostima.<\/p>\n

Prema podacima Europske komisije, vi\u0161e od 80 posto morskog otpada je plastika, a proizvodi obuhva\u0107eni novim zakonom na razini Europske unije \u010dine 70 posto svih predmeta u morskom otpadu. “Zbog svoje spore razgradnje plastika se nakuplja u morima, oceanima i na pla\u017eama EU-a i diljem svijeta. Plasti\u010dni ostaci nalaze se u morskim \u017eivotinjskim vrstama \u2013 poput morskih kornja\u010da, tuljana, kitova i ptica, ali i u ribama i \u0161koljkama, a time i u prehrambenom lancu ljudi”, istaknuli su iz Europskog parlamenta.Odluka da postane prvi jadranski otoke bez jednokratne plastike je Zlarinu ve\u0107 donijela medijsku pozornost na koju su stanovnici ponosni iako \u0107e se morati naviknuti da ponovo u trgovine nose platnene torbe ili cekere, umjesto plasti\u010dnih vre\u0107ica, te prihvatiti i neke druge promjene<\/p>\n

No, jednokratna plastika izaziva i druge probleme, poput vizualnog zaga\u0111enja. Primjerice, na Zlarinu ve\u0107inu godine \u017eivi manje od 300 stanovnika, ali se ljeti taj broj popne do nekoliko tisu\u0107a. Upravo tada postaje najvidljiviji problem kojeg turizam stvara, jer kako raste broj ljudi raste i gomila plasti\u010dnog sme\u0107a koji se proizvede na otoku. I dok ve\u0107ina turista o tome uop\u0107e ne razmi\u0161lja, Ana Robb \u010diji je djed ro\u0111en na otoku, a ona se vra\u0107a svake godine na ljetovanje, nije se mogla praviti da ne vidi problem.<\/p>\n

“\u017divim u Francuskoj gdje se bavim i problematikom smanjenja plastike. Otkad sam osvijestila taj problem, postalo je nemogu\u0107e ne primje\u0107ivati ogromne koli\u010dine tog materijala koje nas okru\u017euju”, obja\u0161njava Robb \u0161to ju je motiviralo da se uklju\u010di u rje\u0161avanje ovog problema na Zlarinu.<\/p>\n

Zato je Robb pro\u0161loga ljeta na otoku organizirala prikazivanje filma A Plastic Ocean, koji je zainteresirao veliki broj mje\u0161tana i turista. Zatim je zajedno s Ivanom Kordi\u0107 i Nata\u0161om Kandija\u0161 s idejom otoka slobodnog plastike pobijedila na Adriatic Plastic Challenge-u u organizaciji udruga Terra Hub i Zona. Ideju su od po\u010detka podr\u017eali na\u010delnik Antonio Biberica, direktorica Turisti\u010dke zajednice Katarina Gregov, \u0161to je uz pristanak vlasnika ugostiteljskih i turisti\u010dkih objekata, bilo klju\u010dno za kretanje u borbu protiv plastike.<\/p>\n

“Uvijek je najve\u0107i izazov prona\u0107i pravi argument za\u0161to bi netko trebao prestati koristiti jednokratnu plastiku, odnosno smanjiti sveukupnu potro\u0161nju plastike. Neki ljudi su osjetljiviji na pitanja za\u0161tite mora i okoli\u0161a te probleme globalnog zagrijavanja, nekima je bitnije njihovo vlastito zdravlje, a na\u017ealost postoji i kategorija koja je jedino osjetljiva na pitanja nov\u010danog profita. Ove zadnje je najte\u017ee uvjeriti na dobrobiti ukidanja jednokratne plastike jer su zamjenski proizvodi naj\u010de\u0161\u0107e skuplji. No sre\u0107om, u slu\u010daju Zlarina, argumenti vezani uz za\u0161titu mora, okoli\u0161a i zdravlja su bili dovoljni da svi sudionici podr\u017ee ovaj projekt”, isti\u010de Robb.Upite s drugih otoka i gradova ve\u0107 primaju, zasad uglavnom od udruga, no, nakon uspje\u0161no provedene ljetne sezone bez jednokratne plastike sa Zlarina o\u010dekuju da \u0107e interes drugih otoka porasti<\/p>\n

Odluka da postane prvi jadranski otoke bez jednokratne plastike je Zlarinu ve\u0107 donijela medijsku pozornost na koju su stanovnici ponosni iako \u0107e se morati naviknuti da ponovo u trgovine nose platnene torbe ili cekere, umjesto plasti\u010dnih vre\u0107ica, te prihvatiti i neke druge promjene.<\/p>\n

“Najve\u0107i izazov su sigurno slamke i vre\u0107ice. Zamjene za plasti\u010dne slamke se rade od npr. kartona, polilakti\u010dke kiseline, tijesta, bambusa, stakla, metala ili silikona, ali se i dalje pri njihovoj proizvodnji koriste velike koli\u010dine sirovina i energije, a sve za proizvod koji nam je u su\u0161tini potpuno nepotreban. Ne razumijem za\u0161to su slamke postale toliko popularne i sinonim zabave, ljeta i godi\u0161njeg odmora. S vre\u0107icama je problem sli\u010dan. Cilj nam nije jednostavno svu plastiku za jednokratnu upotrebu zamijeniti proizvodima koji su tako\u0111er za jednokratnu upotrebu, ali od nekih ekolo\u0161ki prihvatljivijih materijala. Cilj je ponovno po\u010deti koristiti proizvode za vi\u0161ekratnu upotrebu, i\u0107i u kupovinu s platnenim torbama, koristiti staklene umjesto plasti\u010dnih boca, i sl.”, ka\u017ee Robb.<\/p>\n

No, problem s jednokratnom plastikom je daleko \u0161iri, prepoznaje tim koji stoji iza ovog projekta. Ve\u0107ina proizvoda koje kupujemo u trgovinama pakirana je u jednokratnu plastiku, od vre\u0107ice ri\u017ee, bonbona ili tjestenine, boce \u0161ampona ili paste za zube.<\/p>\n

Zakon koji \u0107e vrijediti na razini EU za manje od dvije godine trebao bi smanjiti i neke druge proizvode na koje Zlarin te\u017ee da mo\u017ee sam utjecati, kao \u0161to su \u0161tapi\u0107i za u\u0161i izra\u0111eni iz plastike. No, iako sve to skupa nije kona\u010dno rje\u0161enje za plastiku, EU broji 500 milijuna ljudi, te je to do sada sigurno najve\u0107e podru\u010dje pokriveno ovakvim odredbama.<\/p>\n

Time je zna\u010daj ovih odluka velik jer mo\u017ee djelovati kao poticaj drugim ve\u0107im dr\u017eavama. A primjer Zlarina je za nas bitan jer sigurno doprinosi \u0161irenju svijesti o ovom problemu. Upite s drugih otoka i gradova ve\u0107 primaju, zasad uglavnom od udruga, no, nakon uspje\u0161no provedene ljetne sezone bez jednokratne plastike sa Zlarina o\u010dekuju da \u0107e interes drugih otoka porasti.<\/p>\n

“Nadamo se da \u0107e na\u0161a pri\u010da i iskustva potaknuti i druge otoke, gradove i op\u0107ine da krenu rje\u0161avati probleme vezane uz gospodarenje otpadom”, zaklju\u010duje Robb.<\/p>\n

H-alter<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Stanovnici Zlarina ponosni na medijsku pozornost zbog odluke<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-264095","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/264095","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=264095"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/264095\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=264095"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=264095"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=264095"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}