{"id":264041,"date":"2019-04-05T22:02:38","date_gmt":"2019-04-05T20:02:38","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=264041"},"modified":"2019-04-05T22:03:35","modified_gmt":"2019-04-05T20:03:35","slug":"atlas-grupa-pokrece-tuzbu-u-vasingtonu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2019\/04\/05\/atlas-grupa-pokrece-tuzbu-u-vasingtonu\/","title":{"rendered":"Atlas grupa pokre\u0107e tu\u017ebu u Va\u0161ingtonu"},"content":{"rendered":"<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/10\/sudnica-300x215.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"215\" class=\"alignright size-medium wp-image-191699\" \/>Povodom odluke Centralne banke Crne Gore <a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2019\/04\/05\/uveden-stecaj-u-atlas-banku\/\">da uvede ste\u010daj u Atlas banku<\/a>, Atlas grupa pokre\u0107e tu\u017ebu u Va\u0161ingtonu, a od\u0161tetni zahtjev iznosi 500 miliona eura.<\/p>\n<p>\u201cBeskrupulozno ga\u017eenje zakona od strane Centralne banke, kao izvr\u0161ioca naloga prve familije i njenog kirminalnog klana na \u010delu sa Milom \u0110ukanovi\u0107em, danas je dobilo svoj epilog u vidu uvo\u0111enja Atlas banke u ste\u010daj. Cilj kriminalne hobotnice da se po svaku cijenu oduzme imovina i profitabilni poslovi Atlas Grupe i dr Du\u0161ka Kne\u017eevi\u0107a bio je va\u017eniji od desetina hiljada ljudi koji su \u0161tedi\u0161e, deponenti i klijenti Atlas banke. Ljudi koji \u0107e ostati bez svog novca, preduzetnici kojima \u0107e biti nanijeta nemjerljiva \u0161teta i preko 500 familija, povezanih direktno ili indirektno sa Atlas bankom, koje \u0107e ostati bez egzistencije, ne interesuju prvu familiju i njene sluge u dr\u017eavnom aparatu. Od svih njih je va\u017enije da imovina banke, koja obuhvata i atraktivne lokacije za gradnju na primorju, bude preko raznih eksponenata stavljena pod \u0161apu porodice \u0110ukanovi\u0107. Potpuno isti scenario desio se prije tri mjeseca, kada je opet nasilno, bez zakonskog utemeljenja, uveden ste\u010daj u IBM banku&#8221;, pi\u0161e se u saop\u0161tenju dostavljenom medijima.<\/p>\n<p>Obavje\u0161tavaju javnost da \u0107e protiv svih odgovornih koji su u\u010destvovali u svim nezakonitim radnjama \u010diji je cilj bio prouzrokovanje nezakonitog ste\u010daja u Atlas banci biti pokretnuti krivi\u010dni postupci.<\/p>\n<p>&#8220;Nagla\u0161avamo da posjedujemo saznanja da je jedini cilj privremene uprave od 7.12.2018. godine bio da Atlas banka bude odvedena u nezakoniti ste\u010daj, sa ciljem omogu\u0107avanja protivpravne imovinske drugim licima. Zbog oduzimanja dozvole za rad Atlas banci, uvo\u0111enja ste\u010daja i gubitaka koje je CBCG proizvela u periodu privremene uprave, \u0161to je direktna \u0161teta nanijeta poveriocima, preduze\u0107emo sve radnje koje nam stoje na raspolaganju pred doma\u0107im i me\u0111unarodnim sudovima. \u0160tetu \u0107e dr\u017eava morati da nadoknadi akcionarima, \u0161tedi\u0161ama i klijentima Atlas banke. U cilju za\u0161tite svojih investicija Atlas Grupa \u0107e protiv dr\u017eave Crne Gore podnijeti tu\u017ebu pred me\u0111unarodnom Va\u0161ingtonskom konvencijom za za\u0161titu stranih investicija, za naknadu cjelokupne u\u010dinjene \u0161tete, koja je ve\u0107 oko 500 miliona eura. Crna Gora je u obavezi da \u0161titi strane investicije, prema me\u0111unarodno preuzetim obavezama. Pona\u0161anje dr\u017eavnih organa Crne Gore jasno ukazuje na vi\u0161e nego ozbiljne propuste i protivpravno djelovanje u pogledu svih aktivnosti prema Atlas Grupi. Takva tu\u017eba mo\u017ee imati dalekose\u017ene finansijske posljedice po Crnu Goru, a svjedoci smo jo\u0161 nekoliko ozbiljnih tu\u017ebi koje upravo teku pred istom arbitra\u017eom, sa istim takvim negativnim efektima&#8221;, navode iz Atlas grupe.<\/p>\n<p>Ukazuju da su se, kako ka\u017eu, vi\u0161e puta obra\u0107ali CBCG i ponudili konkretna rje\u0161enja situacije, ali je, kako tvrde, CBCG ignorisala akcionare.<\/p>\n<p>&#8220;Od samog po\u010detka i uvo\u0111enja privremene uprave, cilj CBCG i g. \u017dugi\u0107a, koji o\u010digledno postupa po ne\u010dijem planu i nalogu, bio je da banka ode u ste\u010daj. Kao potvrda toga je \u010dinjenica da je privremena uprava uvedena na policijski na\u010din, u banci za tri mjeseca ni\u0161ta nije u\u010dinjeno, osim \u0161to su nagomilani gubici, a ponuda za dokapitalizaciju postoje\u0107ih akcionara iz redova Atlas Grupe nije ni razmotrena. Stvarni interes grupe koja stoji iza ovog neshvatljivog poteza je da se domognu zna\u010dajne imovine Atlas grupe u Crnoj Gori, da se likvidna sredstva banke, koja su iznosila preko 70 miliona eura, na\u0111u na ra\u010dunima drugih banaka, te da te druge banke preuzmu operacije Atlas banke, prije svega u domenu e-komerca. CBCG svjesno rizikuje \u0161tetu koju bud\u017eet i poreski obveznici mogu pretrpjeti od tu\u017ebi koje Atlas Grupa namjerava da pokrene u inostranstvu po vi\u0161e osnova. Tu\u017ebe \u0107e podrazumijevati arbitra\u017ene postupke, kao i postupke pred me\u0111unarodnim sudovima. Isti neobja\u0161njiv odnos kao CBCG pokazuju svojim nepostupanjem pravosudni organi. Podnijete su \u010detiri tu\u017ebe Upravnom i Privrednom sudu, od kojih niti po jednoj ni\u0161ta nije ura\u0111eno, iako postoji jasna zakonska odrednica, npr. za slu\u010daj IBM banke, da Upravni sud mora donijeti rje\u0161enje u roku od 30 dana. U slu\u010daju Meljine kompleksa tri puta je otvaran ste\u010daj bez osnova da bi svaki put Apelacioni sud poni\u0161tio odluke Privrednog suda&#8221;, zaklju\u010duju iz Atlas grupe.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Povodom odluke Centralne banke Crne Gore da uvede ste\u010daj u Atlas banku, Atlas grupa pokre\u0107e tu\u017ebu u Va\u0161ingtonu, a od\u0161tetni zahtjev iznosi 500 miliona eura. \u201cBeskrupulozno ga\u017eenje zakona od strane Centralne banke, kao izvr\u0161ioca naloga prve familije i njenog kirminalnog klana na \u010delu sa Milom \u0110ukanovi\u0107em, danas je dobilo svoj epilog u vidu uvo\u0111enja Atlas [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-264041","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/264041","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=264041"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/264041\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=264041"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=264041"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=264041"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}