{"id":263827,"date":"2019-04-02T10:12:03","date_gmt":"2019-04-02T08:12:03","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=263827"},"modified":"2020-04-01T19:50:13","modified_gmt":"2020-04-01T17:50:13","slug":"provoaprilske-smicalice","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2019\/04\/02\/provoaprilske-smicalice\/","title":{"rendered":"Provoaprilske smicalice"},"content":{"rendered":"<p>Kako je nastao Dan \u0161ale i kakva je njegova istorija?<\/p>\n<p>Odgovore na ova pitanja posu\u0111ujemo sa veb stranica Nacionalne geografije, s tim \u0161to su i oni na po\u010detku kazali da ne postoji ta\u010dno definisan odgovor na postavljeno pitanje, ve\u0107 samo teorije, i ponudili pet najzanimljivijih \u010dinjenica.<\/p>\n<p>Porijeklo ovog me\u0111unarodno priznatog dana datira jo\u0161 od biblijskih dana. Ova teorija isti\u010de da se praznik \u0161ale slavi od kada je Noje, prvi put pustio golubicu da provjeri da li se voda od velike poplave povukla. Da je to bio prvi april potvr\u0111eno je i u Hebrejskoj Bibliji, kao i u 71. suri Kurana.<\/p>\n<p>Jo\u0161 jedna teorija govori da je Isus poslat od strane Pontija Pilata do Iroda i nazad ba\u0161 na ovaj dan. Ovaj put je \u010desto nazivan i kao uzaludan posao, odnosno kao smicalica. Pa se upravo zbog toga smatra da se taj dan od tada ra\u010duna kao Dan \u0161ale.<\/p>\n<p>\u0160ale koje su se zbijale 1. aprila tako\u0111e datiraju iz vremena drevnog Rima. Smatra se da su Rimljani i Kelti praznovali festival \u0161ala u vrijeme prolje\u0107ne ravnodnevnice koja se doga\u0111a blizu Dana \u0161ale.<\/p>\n<p>Postoji i drevni rimski mit koji govori o bogu Plutonu i njegovoj otmici Proserpine, boginje \u017eita i \u017eetve. Proserpinina majka je mogla samo da \u010duje glas svoje \u0107erke i uzalud je za njom tragala po ogromnim prostranstvima podzemnog svijeta. Ovo se, tako\u0111e, kao i u slu\u010daju Isusa, smatralo uzaludnim poslom.<\/p>\n<p>Rimljani i Hindusi su slavili Novu godinu odmah nakon prolje\u0107ne ravnodnevnice, koja je 20. ili 21. marta. U srednjem vijeku, ve\u0107i deo Evrope je slavio 25. mart, praznik Blagovijesti, kao po\u010detak praznovanja Nove godine. Slavlje bi trajalo nedjelju dana, sve do 1. aprila. Papa Grgur XIII je 1582. godine naredio po\u0161tovanje gregorijanskog kalendara, po kome se Nova godina proslavlja 1. januara.<\/p>\n<p>Po\u0161to narod nikada nije bio sklon prihvatanju novih pravila u svakodnevnom \u017eivotu, mnogi su odbili da se povinuju kalendaru pape Grgura i nastavili da slave Novu godinu oko 1. aprila. Oni koji su prihvatili novi kalendar, tog dana su zbijali \u0161ale na ra\u010dun \u201cneobavije\u0161tenih\u201c, ismijavaju\u0107i njihova zastarela slavlja.<\/p>\n<p>Jedna od teorija vezana je za britanskog kralja iz XIII vijeka. On bi svaki put kojim bi pro\u0161ao progla\u0161avao javnim dobrom. Jednom je, 1. aprila, planirao da pro\u0111e kroz dio grada Notingem\u0161ira. Kada su \u010duli planove kralja, gra\u0111ani su odlu\u010dili da mu ne dozvole da u\u0111e u grad. Kralj je zbog toga poslao vojsku, kako bi kaznio neposlu\u0161ne gra\u0111ane, ali kada je vojska stigla, cio grad se upustio u budalaste aktivnosti, kao \u0161to je davljenje ribe na suvom. Kada je \u010duo kako su se pona\u0161ali stanovnici ovog grada, kralj je proglasio grad suvi\u0161e glupim za kaznu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Na\u0161 portal se ju\u010de na\u0161alio sa posjetiocima, objavljuju\u0107i &#8216;vijest&#8217; da je predsjednik Atlas Grupe Du\u0161ko Kne\u017eevi\u0107 objavio dugo najavljivani video na kome se, kako on tvrdi, vidi kako daje punu torbu novca aktuelnom predsjedniku Crne Gore Milu \u0110ukanovi\u0107u. Iskoristili smo 1. april da objavimo &#8216;la\u017enu vijest&#8217;, koja bi bila samo to da joj nijesmo obezbijedili odgovaraju\u0107i kontekst i lako &#8216;provaljivanje&#8217;.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-263827","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/263827","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=263827"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/263827\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":287827,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/263827\/revisions\/287827"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=263827"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=263827"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=263827"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}