{"id":263676,"date":"2019-03-30T06:00:06","date_gmt":"2019-03-30T05:00:06","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=263676"},"modified":"2019-03-29T22:04:49","modified_gmt":"2019-03-29T21:04:49","slug":"slovenacka-levica-nakon-niza-uspeha-kod-kuce-sprema-se-za-eu-izbore","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2019\/03\/30\/slovenacka-levica-nakon-niza-uspeha-kod-kuce-sprema-se-za-eu-izbore\/","title":{"rendered":"Slovena\u010dka Levica \u2013 nakon niza uspeha kod ku\u0107e, sprema se za EU izbore"},"content":{"rendered":"

\"\"Pi\u0161e: Sre\u0107ko Pulig\u00a0\u00a0<\/strong><\/p>\n

Kao izvankoalicijski partner manjinske vlade, stranka Levica je uspela da povisi socijalnu pomo\u0107 i minimalnu platu u Sloveniji, ali i da doprinese odmrzavanju plata u javnom sektoru. U predstoje\u0107em periodu ta stranka \u0107e se fokusirati na stambenu politiku i borbu protiv prekarnosti. Na izbore za Evropski parlament izlaze s programom \u010diji su stubovi socijalna Evropa, demokratizacija i prelaz na odr\u017eivo dru\u0161tvo.<\/p>\n

O stanju i perspektivama slovenske stranke Ljevica (Levica), nakon Drugog kongresa odr\u017eanog 9. marta u Radni\u010dkom domu u Trbovlju, razgovarali smo s njezinim koordinatorom Lukom Mesecom, zatim s jednim od tvoraca europrograma s kojim \u0107e iza\u0107i na evropske izbore Sa\u0161om Sla\u010dekom, te s biv\u0161im \u010dlanom Savjeta, a sada obi\u010dnim \u010dlanom stranke, ali koji se intenzivno bavi prou\u010davanjem njezine strategije i taktike, sociologom Markom Kr\u017eanom. Teme su bile koji je rezultat dosada\u0161njeg sudjelovanja u vladi i koji su budu\u0107i akcioni planovi, koje zna\u010denje za stanku imaju evropski izbori, ali i \u0161ire smje\u0161tanje u kontekst jedne antisistemske stranke, koja se ne mo\u017ee svesti samo na parlamentarni rad.<\/p>\n

Moja procjena stanja Ljevice proizlazi iz moga razumijevanja zadataka antisistemske ljevice. Antisistemska \u2013 antikapitalisti\u010dka \u2013 ljevica je politi\u010dki pokret koji, za razliku od obi\u010dnih stranaka, ne pripoma\u017ee reprodukciji kapitalisti\u010dkog sistema, nego stvara uslove za prijelaz u humaniji tip dru\u0161tva. Parlamentarizam je za njega samo sredstvo za ostvarivanje ovog cilja, a ne, kao kod ostalih stranaka, cilj sam po sebi. Zbog toga Ljevica treba iskoristiti medijski prostor i financijska sredstva koje nudi parlamentarizam za ja\u010danje protukapitalisti\u010dkog pokreta kako u organizacijskom tako i u idejno-politi\u010dkom smislu, isti\u010de Kr\u017ean.<\/p>\n

Pa ipak, parlamentarni rezultati ve\u0107 su impresivni i to je ono \u0161to ve\u0107ina primje\u0107uje. Luka Mesec to obja\u0161njava njihovim specifi\u010dnim polo\u017eajem.<\/p>\n

U ovom mandatu u Sloveniji prvi put imamo manjinsku vladu. Sastavljena je od pet stranaka centra, koje vodi Lista Marjana \u0160areca. Ljevica je izvankoalicijski partner te vlade. Mi smo nagodbena opozicija. Naime, na nekim podru\u010djima sudjelujemo s vladom, dok joj se na drugima protivimo, ka\u017ee Mesec i navodi neke rezultate iz kojih se vidi da se takvo sudjelovanje do sada pokazalo produktivnim.<\/p>\n

U prvih nekoliko mjeseci uspjeli smo povisiti socijalnu pomo\u0107 s 291 na 392 eura mjese\u010dno i donijeti novi zakon o minimalnoj pla\u0107i. Po tom zakonu, ove godine se minimalna pla\u0107a pove\u0107ala s 638 na 667 eura, a od 2020. ona \u0107e iznositi 700 eura. Nakon toga, od 1. sije\u010dnja 2021. morat \u0107e iznositi barem 20 posto vi\u0161e od minimalnih \u017eivotnih tro\u0161kova, \u0161to je trenutno 736 eura. Osim toga, bitno smo skresali novac za obranu dr\u017eave, otkazana je npr. kupovina oklopnih vozila Boxer, koji bi ko\u0161tali preko 350 milijuna eura.<\/p>\n

Ne na kraju, sudjelovanjem u vladi dali smo svoj doprinos da Slovenija bude jedina dr\u017eava u ovom dijelu Evrope koja je odmrznula zamrznute pla\u0107e u javnom sektoru i otvorila ponovno zapo\u0161ljavanje, istina, s naglaskom na zapo\u0161ljavanje autsorsanih radnika, govori Mesec. No nije sve tako sjajno, pa spominje i jedan kontraprimjer:<\/p>\n

Usprkos na\u0161em sudjelovanju u radu vlade, ona je sprovela neke politike kojima se apsolutno protivimo. Takva je npr. prodaja najve\u0107e banke u dr\u017eavi, Nove ljubljanske banke.<\/p>\n

Na pitanje anti-NATO politike, \u0161to se ogleda i u programskom zauzimanju za referendum o izlasku iz tog vojnog saveza, jo\u0161 \u0107emo se vratiti kao na primjer ambicioznog preure\u0111enja ne samo Slovenije, ve\u0107 i odnosa me\u0111u \u010dlanicama EU-a, protivljenja militarizaciji Evrope i njezinom slu\u017eenju ameri\u010dkim imperijalnim interesima. Takva pitanja svjetske politike nisu u suprotnosti s koncentriranjem na socijalni polo\u017eaj radni\u0161tva i mogu tako\u0111er u nekom trenutku imati mobilizacijsku snagu.<\/p>\n

Marksisti\u010dko vi\u0111enje konteksta trenutnih uspjeha stranke Kr\u017ean pripisuje inzistiranju na strate\u0161koj principijelnosti, bez obzira na to \u0161to se stalno \u010dine takti\u010dki kompromisi.<\/p>\n

Da bi postao idejno-politi\u010dka snaga, antikapitalisti\u010dki pokret mora stvoriti vlastiti svjetonazor, tj. interpretaciju stanja i viziju boljeg dru\u0161tva, koji ne mo\u017ee biti utemeljen na spontanoj ideologiji ljevi\u010darstva, nego na nau\u010dnoj analizi klasnog dru\u0161tva. Taj svjetonazor je osnova programa, a program je osnova cjelokupnog politi\u010dkog rada, od \u0161trajkova i demonstracija pa do parlamenta. Oblici programa ovise o tome radi li se o \u0161kolovanju kadrova, parolama \u0161trajka ili demonstracija, parlamentarnim izborima, me\u0111utim uvijek treba povezati kratkoro\u010dne zahtjeve s dugoro\u010dnim ciljevima. Svaki akcijski program mora biti prijelazni program (Trocki): njegovo ostvarenje ili djelomi\u010dno ostvarenje ne pobolj\u0161ava samo polo\u017eaj radnih ljudi \u2013 ve\u0107e pla\u0107e, bolji radni uvjeti, vi\u0161e socijalnih prava \u2013 nego ih i politizira, mobilizira te organizira, \u010dime ja\u010da antikapitalisti\u010dki pokret. Samo takav sna\u017ean pokret mo\u017ee u pogodnim okolnostima napraviti radikalnije korake prema humanijem dru\u0161tvu \u2013 govori Kr\u017ean.<\/p>\n

Kako ta politizacija izgleda u praksi i mo\u017ee li mobilizirati \u0161ire dijelove stanovni\u0161tva, a ne samo \u010dlanove stranke, Mesec obja\u0161njava na vi\u0161e primjera.<\/p>\n

Za ovu godinu upravo potpisujemo sporazum pomo\u0107u kojega \u0107emo poku\u0161ati dose\u0107i dvije stvari. Ljevica se stavlja na \u010delo politika kao \u0161to su borba protiv prekarnosti, rje\u0161avanje stambene problematike, pove\u0107anje poreza na dobit i ukidanje dopunskog zdravstvenog osiguranja. Posebno su prve dvije politike \u2013 borba protiv prekarnosti i stambena politika \u2013 potencijal za sna\u017eenje na\u0161eg rada na terenu. Tamo \u0107emo naime poku\u0161ati rje\u0161avati polo\u017eaj najiskori\u0161tavanijih dru\u0161tvenih skupina, kao \u0161to su agencijski radnici, ljudi u prikrivenim radnim odnosima, studentski radnici itd. Stambenom politikom obra\u0107amo se prvenstveno mladima, koji u Sloveniji iz godine u godinu sve te\u017ee rje\u0161avaju problem stanovanja. Obi\u010dno imaju samo tri mogu\u0107nosti: vrtoglavi kredit na 20 i vi\u0161e godina, pla\u0107anje lihvarske najamnine ili pak preseljenje na tavan kod roditelja. Na\u0161im paketom mjera napadamo samu logiku po kojoj je stanovanje stvar osobne odgovornosti, koje svatko sam mora rije\u0161iti. Ba\u0161 suprotno \u2013 pravo na dostupno stanovanje moralo bi biti jedan od temelja socijalne dr\u017eave, ka\u017ee Mesec.<\/p>\n

Vidimo da parlamentarna mo\u0107 zavisi od ja\u010danja snage pokreta. A u tome je Ljevica, smatra Kr\u017ean, ipak tek na po\u010detku.<\/p>\n

Na programskoj razini o\u010digledan je jaz izme\u0111u izbornih ciljeva i maksimalisti\u010dkog, socijalisti\u010dkog programa, na razini agitacije Ljevica nije u stanju diktirati \u2018javno mnijenje\u2019, zbog \u010dega i sama previ\u0161e slijedi diktat velikih medija i spontanu logiku parlamentarizma. Po mom mi\u0161ljenju, predstoje\u0107i zadatak Ljevice je organiziranje antikapitalisti\u010dkog pokreta. U suprotnom, ona \u0107e se vrlo lako integrirati u politi\u010dku klasu, u vi\u0161e ili manje folklornoj ni\u0161i na parlamentarnom \u2018tr\u017ei\u0161tu\u2019, bez oslonca u \u0161irim masama, upozorava Kr\u017ean.<\/p>\n

Za ja\u010danje polo\u017eaja u dru\u0161tvu ili, dana\u0161njim civilno-dru\u0161tvenim \u017eargonom re\u010deno, ve\u0107u vidljivost, Ljevici bi posredno mogli pomo\u0107i i evropski izbori.<\/p>\n

Za nas bi izbor evropskog poslanika (MEP) bio zna\u010dajan izvor, koji bi nas osposobio ne samo da poja\u010damo svoju prisutnost na evropskom ve\u0107 i na nacionalnom nivou. Zna\u010dajan dio na\u0161ih snaga bio bi, naravno, fokusiran na Bruxelles i rad Evropskog parlamenta, no to bi zna\u010dilo i dodatne resurse i ljudstvo za ja\u010danje stranke kod ku\u0107e i rad na kampanjama koje imaju evropski fokus, ka\u017ee Sa\u0161o Sla\u010dek, jedan od tvoraca strana\u010dkog europrograma.<\/p>\n

A kako je konkretno zami\u0161ljen taj evropski program?<\/p>\n

Na\u0161 program sadr\u017ei tri glavna stupa, povezana s onim \u0161to vidimo kao najozbiljnije probleme koji se ti\u010du EU-a. Na\u0161 prvi stup je socijalna Evropa, a ne ona koja name\u0107e neoliberalne politike dr\u017eavama \u010dlanicama. Evropa mora postaviti i oja\u010dati minimalne socijalne standarde i standarde radni\u010dkih prava. Tako npr. mora u svakoj zemlji uvesti evropsku minimalnu nadnicu koja \u0107e biti 20 posto iznad tamo\u0161njih minimalnih tro\u0161kova \u017eivota. Isto tako, EU mora pomo\u0107u evropskih fondova osigurati pomo\u0107 onim dr\u017eavama \u010dlanicama koje nisu sposobne odr\u017eavati svoje dr\u017eave blagostanja. Drugi stup na\u0161eg programa \u010dini demokratizacija. Nedemokratska priroda Evrope intrinzi\u010dno je povezana s njezinom neoliberalnom orijentacijom \u2013 ona mora biti nedemokratska kako bi nametnula nepopularne neoliberalne mjere i ugovore o slobodnoj trgovini. Mi predla\u017eemo da se ograni\u010di mo\u0107 lobista u Bruxellesu tako \u0161to \u0107e se vi\u0161e ovlasti dati Evropskom parlamentu, a Evropska centralna banka biti podvrgnuta demokratskoj kontroli i nadzoru. Tre\u0107i stup na\u0161eg programa sastoji se u prelasku na odr\u017eivo dru\u0161tvo. Predla\u017eemo striktniju kontrolu emisija plinova, reformu potpora za poljoprivrednike, kao i Zeleni New Deal, ambiciozni program investiranja zasnovan na evropskoj razini, odgovara Sla\u010dek.<\/p>\n

Pitamo ga koliko je realno da stranka dobije evropskog parlamentarca, uz sav publicitet koji se podigao oko kandidature njihove \u010dlanice Violete Tomi\u0107 kao vode\u0107eg kandidata Evropske ljevice (tzv. Spitzenkandidat).<\/p>\n

Desne su stranke tradicionalno dominantne na evropskim izborima u Sloveniji. Tako su na posljednjim izborima osvojile pet od osam mjesta, od \u010dega je \u010dak tri mjesta pripalo stranci SDS Janeza Jan\u0161e. Ove godine malo je izgleda da \u0107e ponoviti taj uspjeh, jer premijer Marjan \u0160arec i njegova stranka trenutno u\u017eivaju veliku popularnost, \u0161to \u0107e vjerojatno rezultirati dobrim rezultatima na izborima. Niti jedna druga stranka ne mo\u017ee se realno nadati da \u0107e osvojiti vi\u0161e od jednog zastupnika. Situacija je vrlo neizvjesna jer se mnogo stranaka gura na ulazna vrata, ka\u017ee Sla\u010dek.<\/p>\n

Na svim ovim primjerima vidimo kako prilike za razvoj pokreta postoje. Vratimo li se na primjer razoru\u017eanja, gdje su ve\u0107 postignuti uspjesi i pogledamo li programska na\u010dela miroljubivog i jednakopravnog su\u017eivota naroda (koja izdaleka sli\u010de na neke postulate nesvrstane politike), vidimo kako je povezivanje dru\u0161tvenih sfera va\u017eno za pokret, koji ne mo\u017ee biti ni samo socijalni, ni samo strana\u010dko-politi\u010dki, pa ni samo radni\u010dki. \u0160to onda treba dalje \u010diniti, pitamo sociologa Kr\u017eana.<\/p>\n

Treba prona\u0107i neuralgijske to\u010dke na kojima se \u2018apstraktne\u2019 zakonitosti kapitalizma pretvaraju u \u017eivotne probleme ljudi. Na primjer, NATO-ovi zahtjevi za pove\u0107anje sredstava za vojsku o\u010digledno ne slu\u017ee blagostanju na\u0161ih ljudi, nego imperijalizmu \u010dije smo \u017ertve i mi, dok ujedno onemogu\u0107uju modernizaciju zdravstvene i socijalne za\u0161tite od koje zavise svi radni ljudi u zemlji. Odr\u017eavanje komercijalnog dopunskog osiguranja za osnovne zdravstvene usluge koristi samo financijskom kapitalu, kojemu donosi profit, i bogatima, koji bi trebali snositi daleko ve\u0107i dio financiranja. Prekarni rad koristi samo kapitalu, dok bi njegovo ukidanje istovremeno pobolj\u0161alo polo\u017eaj prekaraca i olak\u0161alo rad sindikata. To je samo nekoliko primjera protukapitalisti\u010dke politike, koja donosi konkretne kratkoro\u010dne koristi radnim ljudima i ujedinjuje parlamentarni rad s izvanparlamentarnim akcijama, isti\u010de Kr\u017ean.<\/p>\n

\u010cak i ako ovakve kampanje ne ispune izravne ciljeve \u2013 u sada\u0161njem odnosu snaga kompromisi su neophodni \u2013 one politiziraju radne ljude i stvaraju nove kadrove za pokret. A da bi se ovi rezultati stabilizirali, Ljevica mora istovremeno postati i medijska snaga koja u komunikaciji sa svojom bazom ne\u0107e zavisiti samo o korporativnim medijima i stihiji \u2018dru\u0161tvenih mre\u017ea\u2019 \u2013 osvr\u0107e se Kr\u017ean na svugdje, pa i u Sloveniji, bolnu medijsku situaciju.<\/p>\n

Portal Novosti<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Treba prona\u0107i neuralgijske to\u010dke na kojima se \u2018apstraktne\u2019 zakonitosti kapitalizma pretvaraju u \u017eivotne probleme ljudi<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-263676","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/263676","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=263676"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/263676\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=263676"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=263676"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=263676"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}