{"id":263651,"date":"2019-03-29T11:15:23","date_gmt":"2019-03-29T10:15:23","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=263651"},"modified":"2019-03-29T12:27:48","modified_gmt":"2019-03-29T11:27:48","slug":"zabljacani-pisali-premijeru","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2019\/03\/29\/zabljacani-pisali-premijeru\/","title":{"rendered":"\u017dablja\u010dani pisali premijeru"},"content":{"rendered":"<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2019\/03\/sjeca-crno-jezero-300x228.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"228\" class=\"alignright size-medium wp-image-263164\" \/>Grupa gra\u0111ana sa \u017dabljaka apelovala je na premijera Du\u0161ka Markovi\u0107a da sprije\u010di planiranu devastaciju Nacionalnog parka Durmitor.<\/p>\n<p>U blizini Crnog jezera planirana je g<a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2019\/03\/25\/zabljacani-sadili-gdje-su-drugi-rusili\/\">radnja 30 \u010detvorokrevetnih<\/a> \u201ceko lod\u017e\u201d bungalova.<\/p>\n<p>Grupa gra\u0111ana je podsjetila da je Crna Gora prva zemlja na planeti koja se proglasila za ekolo\u0161ku dr\u017eavu, skup\u0161tinskom odlukom usvojenom na \u017dabljaku 20. septembra 1991. i da je ta odluka unijeta u Ustav Republike Crne Gore 1992. godine.<\/p>\n<p>&#8220;\u0160to zna\u010di, da je Ustavom, Crna Gora definisana kao gra\u0111anska, demokratska, ekolo\u0161ka i dr\u017eava socijalne pravde, zasnovana na vladavini prava. Bitno je navesti da taj status dugujemo Nacionalnom parku Durmitor koji je jedini nacionalni park u Crnoj Gori koji spada pod za\u0161titu UNESCO-a&#8221;, navodi se u pismu, prenosi Mina.<\/p>\n<p>Kako su naveli, zvani\u010dna za\u0161tita Crnog jezera je po\u010dela 1907. godine, \u010dak 45 godina prije osnivanja Nacionalnog parka Durmitor, a 70 godina prije nego \u0161to je kanjon rijeke Tare zvani\u010dno dobio za\u0161titu prirodnog dobra.<\/p>\n<p>Ukazali su da je Durmitor po smjernicama UNESCO-a podijeljen u tri zone za\u0161tite i to striktno za\u0161ti\u0107enu zonu, koja \u010dini deset odsto ukupne regije parka, zonu prirodne za\u0161tite, koju \u010dini 75 odsto regije parka i zonu odr\u017eivog kori\u0161\u0107enja, koja obuhvata 15 odsto regije parka.<\/p>\n<p>Oni su dodali da su po UNESCO-u najve\u0107e prijetnje za NP Durmitor ekspanzija turisti\u010dkih rezorta od samog grada \u017dabljaka ka nacionalnom parku, kao i svaki vid djelovanja i gradnje koji za cilj ima striktno profit, a ne za\u0161titu NP.<\/p>\n<p>&#8220;Opasnost je i svaki vid gradnje Hidro elektrana i bilo koji drugi vid ugro\u017eavanja rijeka Tare, koja predstavlja osnov biodiverziteta Nacionalnog parka Durmitor. Imajte u vidu da je rijeka Tara osnovni temelj biodiverziteta Nacionalnog parka Durmitor i da svaka gradnja u njenom toku mora biti pa\u017eljivo propra\u0107ena od strane medjunarodne zajednice, ali i samih gra\u0111ana&#8221;, ka\u017ee se u pismu.<\/p>\n<p>Dodali su da su pored za\u0161tite UNESCO-a, rijeka i kanjon rijeke Tare su za\u0161ti\u0107eni kroz program \u010covjek i biosfera.<\/p>\n<p>&#8220;Ljudi koji \u017eive i rade u kanjonu Tare su za\u0161ticeni ovim programom i izvr\u0161enje bilo kakvih projekata bez konsultacije ljudi iz ovog programa \u0107e zna\u010diti gubitak za\u0161tite od istog. Sada imamo situaciju u kojoj se ista firma (EXPLORER) ustremila da ugrozi dva za\u0161ti\u0107ena lokaliteta, iako do sada to niko nije uspio&#8221;, naveli su u pismu.<\/p>\n<p>Kako su kazali, danas se gra\u0111ani \u017dabljaka suo\u010davaju sa situacijom, da se moraju boriti da za\u0161tite Ustav, jer UNESCOo nije zadu\u017een za za\u0161titu Nacionalnog parka Durmitor ve\u0107 samo i isklju\u010divo za davanje smjernica o o\u010duvanju.<\/p>\n<p>&#8220;Ukoliko te smjernice ne budemo po\u0161tovali, njihov tim \u0107e iza\u0107i na teren, konstatovati da je Nacionalni park ugro\u017een i eliminisati nas sa liste za\u0161ti\u0107enih podru\u010dja. To bi automatski zna\u010dilo da gubimo status ekolo\u0161ke dr\u017eave i da na\u0161 Ustav mora da se mijenja&#8221;, ka\u017ee se u pismu.<\/p>\n<p>Dodali su da ve\u0107inu turista \u010dine stranci, kao i ve\u0107inu klijentele restorana, hotela, raftinga, planinarskih tura.<\/p>\n<p>&#8220;Oni dolaze zbog netaknute prirode, naro\u010dito iz razvijenih zemalja u kojima nemaju sli\u010dnu ponudu i dobrim dijelom su to visoko plate\u017eni gosti. Devastacijom Crnog jezera izgubi\u0107emo njihovo interesovanje, \u0161to bi se negativno odrazilo na sve ostale turusti\u010dke radnike \u017dabljaka, izuzev firme koja bi gradila bungalove i avanturisti\u010dki park tik uz obalu Crnog jezera&#8221;, navodi se u pismu.<\/p>\n<p>Kako su rekli, ovdje je interes cjelokupnog \u010dovje\u010danstva protiv jednog, kratkoro\u010dno profitnog.<\/p>\n<p>&#8220;Preduslov za razvoj elitnog turizma, kome Crna Gora te\u017ei, je imati jedinstven turisti\u010dki proizvod u svijetu, a to je ova netaknuta priroda a ne &#8220;elitna&#8221; limena naselja. Za bungalove i ostale projekte, sa jednostavno\u0161\u0107u se mo\u017ee na\u0107i drugo mjesto gdje ni\u0161ta ne ugro\u017eavaju, za uni\u0161teno Crno jezero i isklju\u010denje iz UNESCO-a nema alternative&#8221;, zaklju\u010duje se u pismu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Grupa gra\u0111ana sa \u017dabljaka apelovala je na premijera Du\u0161ka Markovi\u0107a da sprije\u010di planiranu devastaciju Nacionalnog parka Durmitor. U blizini Crnog jezera planirana je gradnja 30 \u010detvorokrevetnih \u201ceko lod\u017e\u201d bungalova. Grupa gra\u0111ana je podsjetila da je Crna Gora prva zemlja na planeti koja se proglasila za ekolo\u0161ku dr\u017eavu, skup\u0161tinskom odlukom usvojenom na \u017dabljaku 20. septembra 1991. [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14,12],"tags":[],"class_list":["post-263651","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/263651","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=263651"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/263651\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=263651"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=263651"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=263651"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}