{"id":263521,"date":"2019-03-27T07:00:30","date_gmt":"2019-03-27T06:00:30","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=263521"},"modified":"2019-03-26T21:33:10","modified_gmt":"2019-03-26T20:33:10","slug":"marksizam-protiv-roda","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2019\/03\/27\/marksizam-protiv-roda\/","title":{"rendered":"Marksizam protiv roda"},"content":{"rendered":"<p><strong><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignright  wp-image-168299\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/01\/feminizam.jpg\" alt=\"\" width=\"269\" height=\"202\" \/>Autorka: Emily Eisner<\/strong><\/p>\n<p>Anarho-primitivizam i njegova kritika dominacije i civilizacije proizvodnje postaje relevantna feministi\u010dkoj teoriji sa svojim poku\u0161ajem razumijevanja nastanka patrijarhata. Zerzan je napisao: &#8220;Niti jedan antropolog\/inja ili arheolog\/inja, uklju\u010duju\u0107i i feministi\u010dke, nije prona\u0161ao dokaze postojanja matrijarhalnih dru\u0161tava\u2026 Pa ipak, postojalo je dugotrajno razdoblje i kojemu su \u017eene bile manje podlo\u017ene mu\u0161karcima, prije nego \u0161to je kultura koju definiraju mu\u0161karci postala utvr\u0111enom ili univerzalnom&#8221;, zna\u010di &#8211; prije civilizacije. On smatra rod &#8220;najzna\u010dajnijom kulturalnom formom&#8221;.<\/p>\n<p>Znamo da je podjela rada dovela do domestifikacije civilizacije i da pokre\u0107e dana\u0161nji globalizirani sistem dominacije. Tako\u0111er, izgleda da je umjetno nametnuta spolna podjela rada bila najraniji oblik tog sistema i da je zapravo formirala rod. Prikazi maskulinih i femininih zna\u010dajki postoje jo\u0161 u prvoj \u0161piljskoj umjetnosti, prije 35 000 godina. Svijest o rodu izranja kao sveobuhvatan zbir dualnosti, duh podijeljenog dru\u0161tva. Kada se radi o hordama, nije pretjerano re\u0107i da je prisustvo ili odsustvo rituala klju\u010dno za pitanje potla\u010divanja \u017eena. Gayle Rubin zaklju\u010duje da se &#8220;svjetski historijski poraz \u017eena pojavio s nastankom kulture i da pretpostavlja postojanje kulture&#8221;.[2]<\/p>\n<p>Propovjednici anarho-primitivizma nisu jedini koji prepoznaju dubinsko stanje spolne nejednakosti. Njema\u010dka marksistkinja Clara Zetkin je napisala: &#8220;Ova dru\u0161tvena nejednakost prema Engelsu predstavlja jedan od prvih i najstarijih oblika klasne vladavine&#8221;. [3] Mu\u0161ki marksisti, i ponekad ortodoksne marksistkinje, \u010desto ulaze u konflikt s radikalnim feministkinjama u svom uvjerenju da je borba \u017eena za oslobo\u0111enje samo podskup \u0161ire klasne borbe i da \u0107e komunisti\u010dka revolucija osigurati spolnu jednakost. Navedena Zerzanova tvrdnja pro\u0161iruje problem u odnosu na marksisti\u010dko mu\u0161ko gledi\u0161te. Patrijarhat funkcionira dublje od kapitalizma i klasne eksploatacije. Rod, dakle dru\u0161tveno zna\u010denje propisanog spola, mo\u017eda je najtrajnija i najtvrdokornija opresija koju treba zbaciti. Ona je temelj kulture, domestifikacije, poljoprivrede, akumulacije, ljudskog otu\u0111enja od prirode. Ona je temelj razlike. Slu\u017ei kao formula za hijerarhije inherentne ljudskoj civilizaciji, strukturira ljudsko poimanje spolnosti i heteroseksualne seksualnosti, reprodukcije, obiteljskih\/rodbinskih struktura, odgoja djece i kulturalne reprodukcije. Dru\u0161tveno poimanje razlika izme\u0111u mu\u0161karaca i \u017eena stvara organizirane obiteljske i rodbinske strukture i odre\u0111uje tko obavlja koji rad, tko ima pristup resursima i tko ih kontrolira.<\/p>\n<p>Dru\u0161tvena podjela rada prema spolu stoga mo\u017ee biti smatrana &#8216;tabuom&#8217; &#8211; tabuom protiv istosti mu\u0161karaca i \u017eena, tabuom koji dijeli spolove u dvije me\u0111usobno isklju\u010dive kategorije, tabuom koji izaziva biolo\u0161ke razlike izme\u0111u spolova i tako kreira rod. Spolna podjela rada tako\u0111er mo\u017ee predstavljati tabu protiv svih spolnih aran\u017emana osim onoga koji se sastoji od jednog mu\u0161karca i jedne \u017eene, dakle heteroseksualnog braka.[4]<\/p>\n<p>U zapadnim dru\u0161tvima, rod socijalizira mu\u0161karce da budu agresivni, dominantni, nasilni, dok \u017eene socijalizira da budu pasivne, submisivne i slabe. To nije vrijednosno neutralno. Idealisti\u010dki postmoderni koncept pomicanja onkraj binarnosti i situiranja tijela kao mjesta ponovnog prisvajanja konzumacije roda zamagljuje proizvodnu stvarnost koja eksploatira \u017eene u kapitalizmu i perpetuira mu\u0161ku hegemoniju i kulturu mu\u0161kog seksualnog nasilja.<\/p>\n<p>Komunizam, sa svojim ciljem postizanja dru\u0161tva u kojemu su svi jednaki i svi materijalno jednako doprinose, zahtijeva sveobuhvatnu, specifi\u010dnu strategiju i posve\u0107enost protivljenju i eliminaciji roda iz dru\u0161tva. Jedino eliminacija roda i pravi marksisti\u010dki feminizam mogu adresirati materijalne resurse, podjelu rada i kulturu mu\u0161kog nasilja. Moramo odbaciti evangelisti\u010dki Armagedon primitivista, koji propovijedaju isklju\u010divo povratak Rajskog vrta koji \u0107e spasiti prokleto \u010dovje\u010danstvo. Znanje o pretpostavljenoj spolnoj jednakosti primitivnih dru\u0161tava &#8220;uvijek je spekulativno, parcijalno i obilje\u017eeno predrasudama i ne\u0107e osigurati temelj revolucionarne kritike civilizacije&#8221;[5] Re-kreirati pro\u0161lost je nemogu\u0107e. Mo\u017eemo graditi samo budu\u0107nost &#8211; budu\u0107nost bez roda. Budu\u0107nost bez feminine prirode u svrhu opravdavanja smje\u0161tanja \u017eena &#8211; radnica u ku\u0107e, kuhinje, praonice, za \u0161iva\u0107e ma\u0161ine. Budu\u0107nost u kojoj \u0107e politike, propaganda, zakoni i kultura biti posve\u0107eni borbi protiv mu\u0161kog nasilja. Marksisti\u010dke feministkinje moraju u\u010diniti korak naprijed borbeno zahtijevaju\u0107i oslobo\u0111enje od eksploatacije svih ljudi, \u0161to zna\u010di nemirenje sa socijalizmom kojim \u0107e upravljati mu\u0161karci koji \u0107e naposljetku mo\u0107i stvoriti i upravljati socijalizmom za mu\u0161karce.\u00a0 Feministi\u010dki proma\u0161aji pro\u0161lih socijalisti\u010dkih projekata obrazovat \u0107e suvremene feministkinje o tome kako je i za\u0161to oslobo\u0111enje \u017eena bilo opstruirano i kako dana\u0161nja praksa mo\u017ee sprije\u010diti da se to ponovi.<\/p>\n<p>Prevela i prilagodila: Sanja Kova\u010devi\u0107<\/p>\n<blockquote><p>[1] Ebert, Teresa. &#8220;(Untimely) Critiques for a Red Feminism,&#8221; Post-ality: Marxism and Postmodernism. Washington, D.C.: Maisonneuve, 1995. 113.<\/p>\n<p>[2] Zerzan, John. &#8220;Patriarchy, civilization, and the origins of gender,&#8221; Twilight of the Machines. 13-15.<\/p>\n<p>[3] Zetkin, Clara. &#8220;Only in conjunction with the proletarian woman will socialism be victorious.&#8221;<\/p>\n<p>[4]\u00a0 Rubin, Gayle. &#8220;The Traffic of Women: Notes on the Political Economy of Sex.&#8221; 178.<\/p>\n<p>[5]\u00a0 Landstreicher, Wolfi. &#8220;What is a revolutionary critique of civilization in the realm of ideas?&#8221;<\/p><\/blockquote>\n<p><a href=\"https:\/\/www.libela.org\/sa-stavom\/10164-marksizam-protiv-roda\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Libela<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Moramo odbaciti evangelisti\u010dki Armagedon primitivista, koji propovijedaju isklju\u010divo povratak Rajskog vrta koji \u0107e spasiti prokleto \u010dovje\u010danstvo<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-263521","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/263521","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=263521"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/263521\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=263521"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=263521"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=263521"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}