![\"\"](\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/01\/Evropa-i-islam.jpg\")
Razli\u010dite etni\u010dke, vjerske, seksualne i bilo koje druge manjine najbolje mogu razumjeti \u0161to zna\u010di biti manjina i osje\u0107ati empatiju prema drugim diskriminiranim grupama. Moramo imati na umu da antimuslimanski rasizam ne poga\u0111a samo muslimane. On nanosi \u0161tetu cijelom dru\u0161tvu<\/p>\n
Dr. Farid Hafez je profesor politologije na Sveu\u010dili\u0161tu Salzburg u Austriji i na ameri\u010dkom Sveu\u010dili\u0161tu Georgetown. U svom istra\u017eiva\u010dkom radu bavi se islamofobijom, fenomenom \u010dije je akademsko istra\u017eivanje jo\u0161 u povojima. Uz nekoliko knjiga koje je uredio i napisao, jedan je od urednika Godi\u0161njaka studija islamofobije i Evropskog izvje\u0161taja o islamofobiji. Povod za razgovor je teroristi\u010dki napad u d\u017eamijama na Novom Zelandu u kojemu je bijeli supremacionist ubio 51 osobu.<\/p>\n
Je li islamofobija dominantan oblik rasizma u zapadnim dru\u0161tvima?<\/strong><\/p>\n Rekao bih da je islamofobija najprihva\u0107eniji oblik rasizma, jer se \u010dak ni ne smatra rasizmom. \u017divimo u svijetu koji je strukturiran patrijarhatom, rasizmom i eksploatacijom siroma\u0161nog radni\u0161tva, no ve\u0107ina dru\u0161tva nema svijest o tome. Ipak, anti\u017eidovski i anticrna\u010dki rasizam do neke je mjere tabuiziran barem u politi\u010dkim arenama zapadnih dru\u0161tava, za razliku od antimuslimanskog rasizma koji nije specifi\u010dnost samo krajnje desnice, ve\u0107 ne\u0161to \u0161to je hegemonijsko i \u0161to dijele razli\u010diti politi\u010dki kampovi.<\/p>\n Diskurs elita<\/strong><\/p>\n Islamofobija je jedini oblik rasizma o kojemu se u ve\u0107ini evropskih zemalja ne vode zasebne statistike. Kako je to mogu\u0107e?<\/strong><\/p>\n Na razini Evropske unije, OESS-a i drugih nadnacionalnih institucija prepoznato je da postoji problem islamofobije i antimuslimanskih zlo\u010dina iz mr\u017enje. No u mnogim nacionalnim dr\u017eavama u statistikama doista ne postoji zasebna kategorija takvih zlo\u010dina. Rekao bih da je glavni razlog to \u0161to veliki dijelovi tih dru\u0161tava i dalje islamofobiju ne smatraju problemom. Za njih, tu se ne radi o rasizmu ve\u0107 o sastavnom dijelu va\u017ene i potrebne diskusije o problemu islama i muslimana u Evropi i na zapadu, a isto mi\u0161ljenje dijeli i puno onih koji su na vlasti, bilo da se radi o medijima, politici ili pravosudnim sustavima.<\/p>\n Je li onda jedan od glavnih uzroka islamofobije normalizacija takvog diskursa od strane politi\u010dkih elita?<\/strong><\/p>\n Apsolutno je tako. Ne smijemo zaboraviti da antisemitizam nisu ni izmislili ni \u0161irili kao ideologiju pripadnici siroma\u0161nog radni\u0161tva. Dapa\u010de, njega su od po\u010detka vrlo smi\u0161ljeno \u0161irile politi\u010dke elite, jednako kao i rasizam protiv crnaca. Taj se rasizam temeljio na znanosti, a znanost su proizvodili znanstvenici, dakle ljudi na pozicijama mo\u0107i. Definitivno se ista stvar mo\u017ee re\u0107i i za islamofobiju. To nije ne\u0161to \u0161to ljudi osje\u0107aju zato \u0161to primjerice razmi\u0161ljaju o opsadi Be\u010da 1683., ve\u0107 zato \u0161to se takav diskurs proizvodi u politi\u010dkim i akademskim krugovima. Kada promatramo povijest suvremene islamofobije, moramo se vratiti u doba kraja hladnog rata i po\u010detka nove ere u kojoj je progla\u0161en sukob civilizacija. Proglasio ga je Samuel P. Huntington, za tada\u0161nji politi\u010dki establi\u0161ment vrlo utjecajan politolog, u \u010dijem radu, me\u0111u ostalima, treba tra\u017eiti korijene dana\u0161nje islamofobije u smislu intelektualnog naslije\u0111a.<\/p>\n Od 2015. ure\u0111ujete godi\u0161nji Izvje\u0161taj o islamofobiji u Evropi. Mo\u017eete li opisati situaciju u ovom trenutku?<\/strong><\/p>\n Problemi su vrlo raznorodni, pa primjerice u vi\u0161egradskim zemljama isto\u010dne Evrope antimuslimansku ideologiju \u0161ire politi\u010dke stranke, poput one Viktora Orbana, unato\u010d tome \u0161to u tim zemljama prakti\u010dki nema muslimana. Imamo Srbiju, zemlju s recentnom povije\u0161\u0107u antimuslimanske mobilizacije koja je rezultirala genocidom u Srebrenici, a zatim i zemlje zapadne Evrope u kojima je desni\u010darski populizam prisutan od 1980-ih i koji je postao sastavni dio politi\u010dkog krajolika. A postoje i dr\u017eave na jugu Evrope gdje se ideje identiteta strukturiraju na ne\u0161to inkluzivnijim osnovama, primjerice \u0160panjolska i Portugal. Dakle, izazovi su prili\u010dno razli\u010diti na svim ovim podru\u010djima, pa stoga i razli\u010dite dr\u017eave poduzimaju razli\u010dite mjere da bi na njih odgovorile. U Njema\u010dkoj je primjerice 2017. godine za potrebe policije uvedena zasebna kategorija antimuslimanskog zlo\u010dina iz mr\u017enje. To je pozitivan korak, ali istovremeno samo jedan od mnogih koji se mogu poduzeti.<\/p>\n Koliko je, kada govorimo o korijenima islamofobije u zapadnim dru\u0161tvima, bitan faktor povijest kolonijalizma?<\/strong><\/p>\n On je krucijalan faktor, ne samo za Evropu i zapadni svijet. Upravo sam objavio knjigu \u2018Islamofobija u ve\u0107inski muslimanskim dru\u0161tvima\u2019 u kojoj se bavim \u010dinjenicom da islamofobija nije isklju\u010divo evropski, pa \u010dak ni zapadni, ve\u0107 globalni fenomen, a razlog tome je upravo kolonijalizam. Kolonijalizam do dana dana\u0161njeg epistemolo\u0161ki odre\u0111uje rasizam i promatranje svijeta iz zapadnog, eurocentri\u010dnog rakursa onoga \u0161to je ispravno i na\u010dina na koji bi na\u0161i \u017eivoti trebali biti strukturirani. U tom smislu kolonijalizam je klju\u010dan aspekt za shva\u0107anje \u0161ire slike islamofobije.<\/p>\n Je li ona u SAD-u recentniji fenomen, posljedica teroristi\u010dkih napada 11. rujna i onoga \u0161to je uslijedilo?<\/strong><\/p>\n I da i ne. Primjerice, takozvana muslimanska zabrana (dekret Donalda Trumpa o zabrani ulaska u SAD dr\u017eavljanima nekih muslimanskih zemalja, op. a.) recentan je institut, zakon koji je implementirao najotvorenije islamofobni predsjednik kojega je SAD ikada imao. No isto tako, ako se vratimo u povijest, vidjet \u0107emo da je vrlo brzo nakon dolaska prvih porobljenih Afrikanaca na ameri\u010dki kontinent uvedena zabrana uvoza muslimanskih robova zbog straha od pobune protiv robovlasnika. S druge strane, kada govorimo o islamofobiji kao metodi politi\u010dke mobilizacije, tada bih rekao da ona ne samo da jest recentan fenomen, ve\u0107 i da zapravo nije direktna posljedica 11. rujna. Sjetimo se da je George W. Bush dan nakon teroristi\u010dkih napada oti\u0161ao u d\u017eamiju i rekao da je islam religija mira i da se SAD ne bori protiv islama. Antimuslimanska mobilizacija po\u010dela je tak nakon \u0161to se Barack Obama kandidirao za predsjednika, a republikanci odlu\u010dili da antimuslimansku mobilizaciju uklju\u010de u svoju izbornu kampanju. To nam pokazuje da islamofobija, jednako kao i antisemitizam i rasizam protiv crnaca, ima puno manje zajedni\u010dkog s realno\u0161\u0107u, a puno vi\u0161e je u pitanju vrlo namjeran izbor elita koje imaju mogu\u0107nosti konstruirati takve diskurse.<\/p>\n U svom izvje\u0161taju koristili ste istra\u017eivanje Evropske agencije za temeljna prava koje je pokazalo da muslimani u Evropi imaju ve\u0107e povjerenje u njezine demokratske institucije nego op\u0107a populacija. S druge strane, prevladavaju\u0107e je mi\u0161ljenje da muslimani nisu dovoljno integrirani u evropska dru\u0161tva. Kako to obja\u0161njavate?<\/strong><\/p>\n Iracionalnost je sastavni dio svakog oblika rasizma. Uvijek se pozivam na francuskog filozofa Jean-Paula Sartrea koji je rekao da, kada \u017didov ne bi postojao, antisemit bi ga izmislio. Radi se o na\u010dinu na koji se oni koji su druga\u010diji percipiraju, o imaginaciji koja determinira perspektivu islamofoba o islamu i koja nije utemeljena u onome \u0161to muslimani rade i kako se pona\u0161aju. Kada se primjerice dogodi silovanje koje je po\u010dinio musliman, taj se zlo\u010din tuma\u010di kroz religijsku prizmu, iako je \u010dinjenje takvih zlo\u010dina kontradiktorno u\u010denjima islama. U pitanju je iracionalna kategorija koja se svjesno koristi kako bi se isklju\u010dila odre\u0111ena grupa ljudi i zato o islamofobiji govorimo kao o strukturnom problemu.<\/p>\n U va\u0161em izvje\u0161taju odluke Evropskog suda pravde i nekih nacionalnih sudova o zabrani no\u0161enja vjerske odje\u0107e u odre\u0111enim prilikama nazivate \u2018institucionalizacijom islamofobije\u2019. Na koji na\u010din bi trebalo pristupiti tom pitanju ako znamo da su neke zapadnoevropske dr\u017eave vrlo privr\u017eene svojim sekularnim tradicijama?<\/strong><\/p>\n Prije svega, ne vjerujem u to. Postoje razli\u010dite tradicije unutar Evrope, neke zemlje su vi\u0161e sekularne nego neke druge, a generalno ve\u0107ina dr\u017eava ima vrlo ograni\u010den koncept sekularizma. Ako pogledamo zakonsku regulaciju odnosa izme\u0111u crkve i dr\u017eave, vidjet \u0107emo da u ve\u0107ini dr\u017eava postoji sna\u017ena veza, primjerice u Danskoj, gdje imamo dr\u017eavnu religiju, slu\u017ebenu crkvu koja je povezana s vladom i s dr\u017eavnim institucijama. Odre\u0111ene vjerske denominacije u mnogim su zemljama izrazito privilegirane u smislu pla\u0107anja poreza, vjeronauka i pru\u017eanja usluga koje bi trebale spadati u djelokrug dr\u017eave. U Bavarskoj, Italiji i u Austriji uvijek je postojalo pravilo da se u zgradama javnih institucija nalaze kri\u017eevi, \u0161to pokazuje da se dr\u017eave identificiraju s odre\u0111enim vjerskim tradicijama, odnosno kr\u0161\u0107anstvom, dok istovremeno u tim prostorima postoje restrikcije o vidljivosti muslimanskih \u017eena. Dakle, radi se o kontradikciji jer dr\u017eava ne mo\u017ee biti sekularna ako se identificira s nekom religijom. Jedina zemlja u kojoj je zaista tako je Francuska.<\/p>\n Autoritarne tendencije<\/strong><\/p>\n U analizama suvremenog islamisti\u010dkog terorizma ve\u0107ina argumentacije stavlja se na stranu religije, a puno manje na \u010dinjenicu da je on posljedica vi\u0161edesetljetnih ratova koje u muslimanskim dr\u017eavama vode zapadne vlade?<\/strong><\/p>\n Jedna od najva\u017enijih funkcija islamofobije upravo je poku\u0161aj da se umanje politi\u010dki, dru\u0161tveni i ekonomski problemi, odnosno da ih se islamizira i kulturalizira, tako da ne bismo razgovarali o korijenima problema ve\u0107 prebacili pa\u017enju na ne\u0161to povr\u0161nije. \u010cak i kod organizacija kao \u0161to je Al Kaida vidljivo je da postoji shva\u0107anje realnosti u politi\u010dkim kategorijama i da se ta realnost povezuje s naslije\u0111em kolonijalizma. Vjerska mobilizacija je va\u017ena kao sredstvo za njihovu legitimaciju i samoosmi\u0161ljavanje, ali u pitanju je prije svega politi\u010dki projekt.<\/p>\n Kada se dogodi islamisti\u010dki teroristi\u010dki napad, \u010desto mo\u017eemo \u010duti prigovore da se vjerske organizacije nedovoljno ogra\u0111uju od takvih \u010dinova. \u0160to biste odgovorili na te prigovore?<\/strong><\/p>\n Nemam dojam da muslimanske institucije ne istupaju dovoljno, ali imam da se o tome premalo izvje\u0161tava. Ali htio bih naglasiti da Al Kaida i ISIS sasvim sigurno ne predstavljaju ve\u0107inu muslimana. Tra\u017eiti od ljudi da se automatski distanciraju ili pozicioniraju u odnosu prema teroristi\u010dkim napadima znak je svojevrsne slabosti, koja je me\u0111utim razumljiva jer je ljudima to potrebno kako bi se osje\u0107ali sigurnije. No ako se prisjetimo slu\u010daja Breivik, sjetit \u0107emo se da se on sna\u017eno pozivao na vlastita kr\u0161\u0107anska uvjerenja, ali zbog toga nije bilo vapaja kojim se tra\u017eilo da se kr\u0161\u0107ani distanciraju od njegovog zlo\u010dina, jednostavno zato \u0161to je svima bilo jasno da ono \u0161to je uradio nije kr\u0161\u0107anski. S druge strane, kada muslimani konstatiraju da ono \u0161to radi ISIS nije u skladu s islamom, to se ne uzima zdravo za gotovo zato \u0161to islam ima negativnu konotaciju i automatski se povezuje s nasiljem, opresijom i terorizmom.<\/p>\n U nedavnim napadima protiv ameri\u010dke kongresnice Ilhan Omar, koja je muslimanka, a zbog njezine kritike izraelske politike u Palestini, mnoge \u017eidovske organizacije izrazile su joj podr\u0161ku. Mislite li da je ovakva vrsta solidarnosti ne\u0161to \u0161to bi moglo biti korisno u borbi protiv islamofobije?<\/strong><\/p>\n Apsolutno, jer razli\u010dite etni\u010dke, vjerske, seksualne i bilo koje druge manjine najbolje mogu razumjeti \u0161to zna\u010di biti manjina i osje\u0107ati empatiju prema drugim grupama koje se diskriminiraju. Istovremeno, uvijek moramo imati na umu da antimuslimanski rasizam ne poga\u0111a samo muslimane. Oni jesu njegove prve \u017ertve, ali on nanosi \u0161tetu cijelom dru\u0161tvu. Uzmimo za primjer ameri\u010dki zatvor Guantanamo za osumnji\u010denike za terorizam. On nije problem samo za muslimane koji su tamo zato\u010deni usprkos svim postulatima vladavine prava, ve\u0107 je i puno \u0161ire promijenio koncept onoga \u0161to dr\u017eava mo\u017ee raditi vlastitim gra\u0111anima. Meta je cijelo dru\u0161tvo, svi njegovi demokratski temelji. U ovom trenutku, na mnogim mjestima na svijetu muslimani su najslabiji i zato su meta, ali oni su istovremeno i samo prva grupa koja je na udaru, a iza njih \u0107e do\u0107i druga, pa tre\u0107a. Ako autoritarne tendencije rastu, svatko mo\u017ee postati meta. Zato se ideja solidarnosti treba \u0161iriti, kako bi ljudi shvatili \u0161to je sve na kocki kada ka\u017eemo da se moramo boriti protiv islamofobije.<\/p>\n Portal Novosti<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Farid Hafez: Ideja solidarnosti treba se \u0161iriti, kako bi ljudi shvatili \u0161to je sve na kocki kada ka\u017eemo da se moramo boriti protiv islamofobije<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-263462","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/263462","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=263462"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/263462\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=263462"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=263462"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=263462"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}