{"id":263405,"date":"2019-03-25T06:46:17","date_gmt":"2019-03-25T05:46:17","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=263405"},"modified":"2019-03-25T10:10:37","modified_gmt":"2019-03-25T09:10:37","slug":"zapadni-balkan-i-metodologija-konacnog-rjesenja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2019\/03\/25\/zapadni-balkan-i-metodologija-konacnog-rjesenja\/","title":{"rendered":"Zapadni Balkan i metodologija ‘kona\u010dnog’ rje\u0161enja"},"content":{"rendered":"

\"\"Autorka: dr Jadranka Polovi\u0107<\/strong><\/p>\n

Nekoliko vi\u0161edimenzionalnih kriznih situacija u regiji, sasvim jasno ukazuju da je pred Zapadnim Balkanom nestabilna politi\u010dka godina. Napetosti u odnosima izme\u0111u Hrvatske i susjedne Bosne i Hercegovine eskaliraju jo\u0161 od posljednjih listopadskih parlamentarnih izbora na kojima je \u017deljko Kom\u0161i\u0107 izabran (glasovima Bo\u0161njaka) za \u010dlana Predsjedni\u0161tva BiH, \u0161to je znatno doprinijelo uslo\u017enjavanju politi\u010dkih prilika u susjednoj dr\u017eavi. Po\u010detak gradnje Pelje\u0161kog mosta bio je razlog da bo\u0161nja\u010dke vlasti optu\u017ee Hrvatsku da Bosni i Hercegovini uskra\u0107uje pristup otvorenom moru (prema Konvenciji o pravu pristupa otvorenom moru (UNCLOS). Nije neva\u017eno napomenuti kako je Pelje\u0161ki most prvi projekt novog Puta svile ili kineske inicijative \u201ePojas i put\u201c (\u201eBelt and Road\u201c) u Hrvatskoj, te da kao takav nimalo nije \u201esjeo\u201c Sjedinjenim Dr\u017eavama koje na kineske investicije u regiji gledaju vrlo sumnji\u010davo. I kona\u010dno, posljednji incident u nizu \u2013 \u0161pijunska afera prema kojoj su hrvatske obavje\u0161tajne agencije provodile tajnu \u201efalse flag\u201c operaciju u BiH \u010diji je cilj bio, prema tvrdnjama ministra sigurnosti, Dragana Mekti\u0107a, \u201epredstaviti BiH kao uto\u010di\u0161te terorista\u201c \u2013 zasigurno je bitno naru\u0161io odnose dviju susjednih dr\u017eava. Iako je Hrvatska odbacila ove optu\u017ebe kao \u201epotpuno besmislene, koje ne zaslu\u017euju ni komentar\u201c, a bo\u0161nja\u010dke vlasti i dalje ustraju na njima, \u010dinjenica je kako hrvatska javnost ne raspola\u017ee stvarnim podacima o sigurnosnom stanju na podru\u010dju Bosne i Hercegovine, poglavto u kontekstu sloma tzv. Islamske dr\u017eave u Siriji i povratka radikalnih islamista. Statisti\u010dki podaci koje je objavio Centar za globalnu sigurnost (New York) za zaklju\u010dno 2017. godinu, zapravo ukazuju na broj od 900 \u010dlanova ID sa Zapadnog Balkana (Kosovo \u2013 317; BiH \u2013 248; Makedonija \u2013 140; Albanija \u2013 90;), \u0161to je samo naizgled znatno manje u usporedbi sa zemljama Zapadne Europe, ali nikako ako se uzme u obzir omjer broja stanovnika i gra\u0111ana koji su se priklju\u010dili DAESH-u. Sasvim je sigurno da susjedna dr\u017eava, kao i ostale dr\u017eave regije, za Hrvatsku i dalje ostaje sigurnosni izazov, a odgovor na pitanje \u2013 \u0161to sa povratnicima \u2013 stvara \u201eglavobolju\u201c svim zapadnoeuropskim dr\u017eavama koje su svjesne \u010dinjenice da se nalaze pred vrlo ozbiljnim, te\u0161ko razrje\u0161ivim, pravnim, sigurnosnim i eti\u010dkim problemom.<\/p>\n

Nadalje, pregovori o kona\u010dnom rje\u0161enju statusa Kosova i normalizaciji odnosa sa Srbijom koji traju jo\u0161 od 2013. g., postupno su, uz pomo\u0107 tzv. me\u0111unarodne zajednice koja je inicirala \u201eunutarnji dijalog\u201c, pripremili srpsku javnost na priznanje realnosti, odnosno kosovske dr\u017eavnosti. Rezultat su prosvjedi gra\u0111ana predvo\u0111eni oporbenim strankama koji se od prosinca 2018. godine, svake nedjelje, odr\u017eavaju \u0161irom Srbije, ali i na djelovima Kosova naseljenim Srbima. Izuzev iskazivanja nezadovoljstva unutarnjom politikom, u fokusu proture\u017eimskih prosvjeda je Kosovo. Gra\u0111anske demonstracije su zahvatile i Crnu Goru i Albaniju, zbog \u010dega se Europska unija na\u0161la pred novim izazovom \u2013 mogu\u0107im \u201ebalkanskim prolje\u0107em\u201c, koje postoje\u0107u strukturnu krizu integracije, svakako, poja\u010dava. Naime, u kontekstu suprotstavljenih interesa SAD-a, NATO-a i EU (osobito mo\u0107nih \u010dlanica) koji odr\u017eavaju na vlasti marionetske, protunarodne re\u017eime ogrezle u korupciji i kriminalu i gra\u0111ana koji su napokon progledali i tra\u017ee po\u0161tivanje izbornih procedura, demokratskih na\u010dela, slobodu misli i govora, dakle druk\u010diju vrstu politike, koja nudi mogu\u0107nost dostojanstvenog \u017eivota, regija zapada u uspostavljeni \u201ekontrolirani kaos\u201c unutar kojeg klju\u010daju potisnuti (uvijek konfliktni interesi) naroda, zemalja i njihovih gra\u0111ana.<\/p>\n

Nedavno je njema\u010dka politi\u010darka, Doris Pack, stanje u regiji ocijenila kao iznimno opasno, kaoti\u010dno, na korak od stanja iz 90.-tih kada su izbili oru\u017eani sukobi uzrokovani raspadom biv\u0161e Jugoslavije, te je upozorila na opasnost od promjene granica. Me\u0111utim, za najutjecajnije me\u0111unarodne aktere (SAD, NATO, Velika Britanija) \u2013 normalizacija odnosa Srbije i Kosova u vidu potpisanih sporazuma (koji uklju\u010duju i razmjenu teritorija) tijekom 2019. g., jedan je od prvih zahtijeva. Trenutno najosjetljivije pitanje u regiji je finalizacija sporazuma izme\u0111u Srbije i Kosova, zbog \u010dega su srpski i kosovski predsjednici, Aleksandar Vu\u010di\u0107 i Hashim Tachi, ve\u0107 tijekom jeseni 2018. godine promovirali ideju o razgrani\u010denju Srba i Albanaca, ideju o razmjeni teritorija ili \u201ekorekciji granica\u201c. Kosovo je, nesumnjivo, emocijama duboko pro\u017eeto identitetsko pitanje suvremene Srbije, me\u0111utim, istovremeno i vrlo slo\u017eeno pitanje u regionalnom balkanskom prostoru. Napetosti u regiji stalno se poja\u010davaju, a vrijeme za postizanje sporazuma izme\u0111u Beograda i Pri\u0161tine istje\u010de. Mno\u0161tvo povremenih incidenata, ali i fake newsa u javnom prostoru, lako mogu postati okida\u010d za reakcije s obje strane i izazvati novo nasilje nakon kojeg \u0107e teritorijalna podjela postati vrlo izgledna opcija. Stoga su svi regionalni akteri izlo\u017eeni sna\u017enim diplomatskim pritiscima.<\/p>\n

Nedavno je nacrt kona\u010dnog, detaljnog ili \u201esveobuhvatnog\u201c sporazuma izme\u0111u Srbije i Kosova objavljen na dru\u0161tvenim mre\u017eama Kosova, te je time postao dostupan i naj\u0161iroj javnosti. Prema IBNA (Independent Balkan News Agency), sporazum \u0107e biti uskla\u0111en sa zahtjevima Sjedinjenih Dr\u017eava, iako SAD stalno ponavljaju da ne \u017eele \u201epropisivati oblik kona\u010dnog rje\u0161enja\u201d koje, opet, mora biti\u00a0 primjenjivo i na Srbiju i na Kosovo i doprinijeti dugoro\u010dnoj stabilnosti regije. Prema njema\u010dkom dnevniku \u201eFrankfurter Rundschau\u201c plan podjele Kosova postoji, te uklju\u010duje povla\u010denje nove granice izme\u0111u Albanaca i Srba na sjeveru Kosova i pripajanje Kosovu nekoliko (prete\u017eito Albancima) naseljenih sela iz Srbije. Op\u0107ina Pre\u0161evo koja se nalazi na jugu Srbije u potpunosti bi trebala pripasti Kosovu, dok \u0107e Bujanovac dobiti status posebnog distrikta (bescarinska zona) podijeljenog izme\u0111u Srbije i Kosova, s upravom Europske unije. Pe\u0107ka patrijar\u0161ija i srpske crkve na Kosovu dobiti eksteritorijalni status<\/p>\n

Plan sadr\u017ei sedamnaest to\u010daka koje se odnose na teritorijalno razgrani\u010denje, ali i na eksploataciju i upravljanje kosovskim rudnicima i ogromnim hidropotencijalom. Prema Energetskoj strategiji Kosova (2013.) koju je objavilo kosovsko Ministarstvo ekonomskog razvoja, Kosovo raspola\u017ee velikim zalihama lignita (bazeni Dukagjini i Drenica oko 12 milijardi tona), ali i olova, cinka, srebra, nikla, mangana, molibdena i bora, pa se, stoga, na Kosovu vodi borba za 1 000 milijardi dolara vrijednog rudnog blaga.<\/p>\n

Prema Sporazumu, najve\u0107i rudarski kompleks biv\u0161e dr\u017eave \u2013 Trep\u010da (procjenjuje se na oko 500 milijardi eura prirodnih resursa), tako\u0111er dobija poseban status. Trep\u010du preuzima zajedni\u010dki ameri\u010dko-francusko-kineski konzorcij koji dobija koncesiju i pravo na eksploataciju na 99 godina. Energetskim sektorom \u0107e upravljati Sjedinjenje Dr\u017eave, Austrija i Njema\u010dka. Naime, u bitku za eksploataciju kosovskih resursa ve\u0107 odavno su se uklju\u010dile najve\u0107e svjetske korporacije \u2013 Envidity Energy Inc. kojom presjedava biv\u0161i zapovjednih NATO-a, general Wesley Clark, \u201efilantrop\u201c George Soros sura\u0111uje s albanskim milijarderom Sahita Mujom na eksploataciji lignita, Avrupa Minerals, ameri\u010dka globalna korporacija za istra\u017eivanje rudnog bogatstva anga\u017eirana je na nekoliko lokacija (Kamenica, Kosovska Mitrovica, Re\u017eanj), te Lydian International korporacija usmjerena na istra\u017eivanja u rudniku zlata u Orahovcu<\/p>\n

Nadalje, prema sporazumu, vojna baza \u201eJUG\u201c u Cepotinu, srpski \u201eBondsteel\u201c postaje ameri\u010dka baza s oko 1700 vojnika (izme\u0111u ostalih 50% Srba; 50% Albanaca).\u00a0 Otvaranje \u201esrpskog Bondsteela\u201c (\u0161to je naziv ameri\u010dke vojne baze na Kosovu), 2009. godine, na jugu Srbije, u op\u0107ini ve\u0107inski naseljenom Albancima, izazvalo je niz kontroverznih i podeljenih stavova. Za srpsku vladu, ali i stanovnike ju\u017ene Srbije, baza \u201eJug\u201c bila je jamac stabilnosti, dok su je predstavnici albanske zajednice do\u017eivljavaju kao prijetnju. Vremenom je vojna baza \u201eJug\u201c dobila status najmodernije baze u regiji, zbog svog idealnog polo\u017eaja i pogleda koji \u201ena dlanu\u201c ima Kosovo i Makedoniju. Sada je pod kontrolom NATO-a.<\/p>\n

I na kraju vrlo frekventni paneuropski prometni Koridor 10 (Salzburg\u2013Ljubljana\u2013Zagreb\u2013Beograd\u2013Ni\u0161\u2013Skopje\u2013Veles\u2013Solun) bit \u0107e tako\u0111er za\u0161ti\u0107en od strane NATO-a na razdoblje od 15 godina, tako da \u0107e se sve (sukobljene) strane mo\u0107i slobodno kretati po njemu.<\/p>\n

O\u010dekuje se da \u0107e ovaj sporazum garantirati VS UN-a, EU i NATO. Sporazum bi trebao biti potpisan do 13. lipnja 2019., a parlamenti obje zemlje trebale bi ga ratificirati do listopada 2019. Potpuna implementacija ovog sporazuma po\u010dela bi 1. studenog 2019. godine. Dakle, plan je pripremljen, me\u0111utim, veliko je pitanje nudi li odr\u017eivo rje\u0161enje dugogodi\u0161nje krize u regiji, s obzirom na \u201eizdvojene stavove\u201c, npr. Njema\u010dke, te Rusije i Kine. Ili je rije\u010d o jo\u0161 jednom u nizu diplomatskih sporazuma ili \u010dudesnih rje\u0161enja diplomatskih \u010darobnjaka (kakvih smo se nagledali \u2013 Dayton, Ohridski sporazum\u2026) koji u sebi imaju ugra\u0111ene \u201edetonatore\u201c pomo\u0107u kojih odr\u017eavaju trajno stanje konstruktivnog kaosa u regiji.<\/p>\n

geopolitika.news<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Nekoliko vi\u0161edimenzionalnih kriznih situacija sasvim jasno ukazuju da je pred Z. Balkanom nestabilna politi\u010dka godina<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-263405","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/263405","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=263405"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/263405\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=263405"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=263405"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=263405"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}