{"id":263124,"date":"2019-03-19T07:00:27","date_gmt":"2019-03-19T06:00:27","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=263124"},"modified":"2019-03-19T10:42:38","modified_gmt":"2019-03-19T09:42:38","slug":"zbogom-sekularna-drzavo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2019\/03\/19\/zbogom-sekularna-drzavo\/","title":{"rendered":"Zbogom, sekularna dr\u017eavo"},"content":{"rendered":"

\"\"Pi\u0161e: Tomislav Jaki\u0107<\/strong><\/p>\n

Da je odvajanje crkve od dr\u017eave, mada utemeljeno u Ustavu, u Hrvatskoj od samoga po\u010detka njezine neovisnosti manje-vi\u0161e upitno, o tome nema dvojbe. A ako je i bilo, vi\u0161e je nema, jer nedavni doga\u0111aji opravdavaju da se u Republici Hrvatskoj ka\u017ee: zbogom, sekularna dr\u017eavo! \u010cinilo se kao da \u0107e klju\u010dni protagonist tih zbivanja biti samo potpredsjednica Vlade i \u0161efica resora vanjskih poslova, no pridru\u017eili su joj se predsjednica Republike, predsjednik Hrvatskog sabora i \u010ditav niz predstavnika \u0161to politi\u010dkih snaga desnice, \u0161to desnici i Katoli\u010dkoj crkvi u njezinom hrvatsko-klerikalno-revizionisti\u010dkom izdanju bliski \u010delnici nekih nevladinih udruga.<\/p>\n

Ministrica vanjskih i evropskih poslova (i potpredsjednica Vlade) oti\u0161la je u posjet Vatikanu, \u0161to je posve uobi\u010dajeno. Vatikan jest formalno i dr\u017eava, \u0161to omogu\u0107ava takav posjet smjestiti u okvire me\u0111udr\u017eavnih odnosa. Pa tako Vatikan redovno posje\u0107uju politi\u010dari \u2013 \u0161to vjernici, \u0161to agnostici, \u0161to ateisti; iz zemalja u kojima su katolici ve\u0107ina, u kojima su manjina, ili u kojima gotovo da ih i nema. No Vatikan je istodobno i \u2018glava\u2019 Rimokatoli\u010dke crkve, sjedi\u0161te pape za kojega ve\u0107 dugo nikome ne pada na pamet ponoviti podrugljivo Staljinovo pitanje: \u2018A koliko divizija ima papa?\u2019 I bez naoru\u017eanih divizija, utjecaj Vatikana je nedvojben. Uobi\u010dajeno je da predstavnici dr\u017eava u Vatikanu razgovaraju s papom, a potom i dr\u017eavnim tajnikom Svete stolice i jo\u0161 ponekim kurijskim kardinalom, da bude govora o polo\u017eaju katoli\u010dkih vjernika u njihovim zemljama, ali i o aktualnim me\u0111unarodnim problemima. Ne razgovara se, me\u0111utim, o unutarnjim pitanjima Katoli\u010dke crkve, jer to bi bilo naru\u0161avanje na\u010dela sekularnosti. Niti se Crkva smije mije\u0161ati u poslove dr\u017eave, niti dr\u017eava u poslove Crkve. To je jasno, ili bi barem trebalo biti jasno.<\/p>\n

Ali \u2013 nije! Jer, ministrica vanjskih poslova Hrvatske ode u Vatikan i objavi kako je razgovarala (i) o postupku progla\u0161enja kardinala Stepinca svecem. Progla\u0161avanje svetaca (i svetica) dugotrajan je, precizno reguliran unutarcrkveni postupak. Predstavnik Crkve vodi \u2018kauzu\u2019 (slu\u010daj), Crkva saslu\u0161ava svjedo\u010danstva ljudi koji su osobno iskusili mo\u0107 (budu\u0107ih) svetaca, ocjenjuje dokumente i procjenjuje vje\u0161ta\u010denja o njihovim djelima. I Crkva je ta koja donosi kona\u010dnu odluku. Tako je barem teoretski. No tu se onda na\u0111e dr\u017eava Hrvatska, neovisna, demokratska, me\u0111unarodno priznata i \u2013 prema svojemu Ustavu \u2013 sekularna. I ta dr\u017eava Hrvatska, odnosno najja\u010da stranka njezine vladaju\u0107e koalicije zaklju\u010di kako bi joj iz niza politi\u010dkih (!) razloga odgovaralo da jedan Hrvat, visoki crkveni prelat, bude progla\u0161en svecem. I to ba\u0161 Hrvat koji je bio u sukobu s komunisti\u010dkim vlastima, kojega su te vlasti osudile zbog suradnje s kvislin\u0161kim re\u017eimom usta\u0161ke tzv. NDH i kojega je Vatikan u vrijeme pontifikata pape Pia XII (kontroverznog tako\u0111er zbog pona\u0161anja u vrijeme Drugog svjetskog rata) proglasio kardinalom u vrijeme zahuktavanja Hladnoga rata; u vrijeme kada Jugoslavija jo\u0161 nije do kraja izbrusila svoj profil nezavisne zemlje me\u0111u blokovima, mada je ve\u0107 bila prekinula sa Staljinom i sve se vi\u0161e odmicala od bolj\u0161evizma, formiraju\u0107i svoj model \u2018socijalizma s ljudskim likom\u2019.<\/p>\n

Kardinal Stepinac bio je, najkra\u0107e re\u010deno, zarobljenik ne samo svojega vremena, nego i neke vrste katoli\u010dkog fundamentalizma. Nije se mogao oteti uvjerenju o pravoslavlju (mada tako\u0111er kr\u0161\u0107anstvu) kao najve\u0107oj opasnosti za katolike, a spremno je prihvatio famu o komunizmu kao smrtnom neprijatelju vjere i vjernika. Ta je kombinacija odbojnosti prema pravoslavlju i opsjednutosti komunisti\u010dkom (ateisti\u010dkom) opasno\u0161\u0107u rezultirala u najmanju ruku dvojbenim odnosom prema usta\u0161koj dr\u017eavi. Stepinac \u0107e u njoj, ali s primjetnom zadr\u0161kom, prepoznati i zlo\u010dina\u010dke crte, spasit \u0107e i odre\u0111eni broj ljudi koji bi u usta\u0161kim rukama zaglavili, ali \u0107e zdu\u0161no pozdraviti prelazak pravoslavnih vjernika, Srba, na katolicizam (da bi od usta\u0161kog terora spasili \u017eivu glavu, mada im ni to \u010desto nije bilo od pomo\u0107i). Nikada, me\u0111utim, pa ni nakon njezine propasti ne\u0107e tu paradr\u017eavu osuditi kao zlo\u010dina\u010dku, niti \u0107e za antifa\u0161isti\u010dke borce re\u0107i da su osloboditelji (ni on, ni itko od njegovih nasljednika). A \u0161to se ti\u010de spa\u0161avanja, ostalo je zapam\u0107eno (zapisano) da je barem u jednom slu\u010daju odbio pomo\u0107i uhap\u0161enoj osobi, mada je njezinoga oca osobno poznavao, uz rije\u010di: \u2018Za komuniste ne interveniram.\u2019<\/p>\n

Crkva je u Hrvatskoj odigrala mo\u017eda i klju\u010dnu ulogu u pripremanju terena za pobjedu HDZ-a na prvim vi\u0161estrana\u010dkim izborima 1990. (pretvaraju\u0107i ve\u0107 onda oltare u politi\u010dke govornice). Crkva je od prvoga dana hrvatske neovisnosti nemilice grabila sve \u0161to je mogla kako bi \u2018nadoknadila\u2019 desetlje\u0107a \u017eivota u Jugoslaviji kada je bila, kako se voli govoriti, satjerana unutar zidova crkvi, sakristija i samostana. HDZ se odu\u017eio sklapanjem ugovora s Vatikanom koji su Crkvi dali polo\u017eaj u dru\u0161tvu, obrazovnom sustavu (vjeronauk!), medijskoj sceni, pa i u javnom RTV servisu (koji odavno nije javni!), nepojmljiv \u010dak i u jednoj Poljskoj. Pa je stoga sekularnost hrvatskog dru\u0161tva i do sada bila krajnje upitna.<\/p>\n

Umjesto sekularnosti, to dru\u0161tvo obilje\u017eava simbioza vjerskih i politi\u010dkih krugova, \u0161to po\u010diva na \u010dvrstoj podlozi klero-nacionalizma i povijesnog revizionizma (uklju\u010duju\u0107i antikomunizam!), a \u0161to je neraskidivo povezano s rehabilitiranjem fa\u0161isti\u010dke tvorevine koja je u vrijeme Drugoga svjetskog rata na\u017ealost nosila hrvatsko ime (ali i njezinih ideja). U toj simbiozi mo\u017eda nije posve jasno tko svira \u2018prvu violinu\u2019, je li to mo\u017eda ipak jo\u0161 uvijek dr\u017eava, odnosno stranka \u2013 nedvojbeno desna, mada sama sebe voli nazivati pu\u010dkom, \u010dak i demokr\u0161\u0107anskom \u2013 ili je to (ve\u0107) posve neupitno Crkva. Jasno je, me\u0111utim, da njoj \u2013 toj simbiozi \u2013 savr\u0161eno odgovara da Hrvatska dobije sveca sve\u0107enika, \u2018mu\u010denika, komunisti\u010dku \u017ertvu\u2019, nekoga \u010diji \u0107e se lik i djelo, odnosno legenda o njemu, usaditi i nametnuti, mladima svakako, a starijima koliko uspije, kao supstitut antifa\u0161isti\u010dkim ikonama; herojima kojima valja zahvaliti \u0161to je Hrvatska, u sklopu Narodnooslobodila\u010dke borbe svih naroda Jugoslavije, do\u010dekala zavr\u0161etak Drugoga svjetskog rata na strani pobjednika; supstitut legendi o Titu prije svega. Zato je pitanje progla\u0161enja Stepinca svecem postalo \u2018biti ili ne biti\u2019 klero-nacionalisti\u010dke kontrarevolucije, zato je to stvar dr\u017eavne politike i zato ministrica vanjskih i evropskih (za\u0161to ne i nebeskih?) poslova o tome razgovara u Vatikanu.<\/p>\n

A zato i Hrvatska biskupska konferencija, i predsjednica Republike, i predsjednik Hrvatskog sabora, naravno i spomenuta ministrica odbijaju shvatiti poruku \u0161to im je kroz odbijanje austrijske biskupije Gurk-Klagenfurt da izda dopu\u0161tenje za odr\u017eavanje mise pri godi\u0161njem okupljanju na polju nedaleko Bleiburga \u0161alju i demokratska Evropa, ali neizravno i onaj Vatikan u kojemu stoluje papa Franjo. A poruka je krajnje jasna \u0161to se vidi iz obrazlo\u017eenja odbijenice, da je \u2013 naime \u2013 ta misa \u2018dio manifestacije koja se politi\u010dki instrumentalizira i dio politi\u010dko-nacionalnog rituala koji slu\u017ei selektivnom do\u017eivljavanju i tuma\u010denju povijesti\u2019. I zaista, bleibur\u0161ko okupljanje, otkako je uspostavljeno pa do danas, primarno je oplakivanje propasti usta\u0161ke tvorevine. Mada slu\u017ebena Hrvatska na tome predano radi, ona to ne\u0107e i priznati, a jo\u0161 \u0107e manje htjeti razumjeti poruku \u0161to ju je dobila. Ona ostaje vjerna formuli o Hrvatskoj kao o \u2018katoli\u010dkoj zemlji\u2019, o Hrvatima koji su katolici, jer su Hrvati (o \u010demu govori i \u010dinjenica da je \u0161efica hrvatske diplomacije u Vatikanu razgovarala i o polo\u017eaju Hrvata u BiH); ona se distancira od antifa\u0161isti\u010dkih vrijednosti, uspostavljaju\u0107i (ne, dodu\u0161e, jo\u0161 ognjem i ma\u010dem) \u2018novo\u2019 dru\u0161tvo. Time definitivno potire i floskulu (jer to zaista i nije vi\u0161e drugo no floskula) o Hrvatskoj kao sekularnoj dr\u017eavi. I baca svoje gra\u0111ane jo\u0161 jedan krupan korak prema natrag, udaljuju\u0107i ih od civilizirane, demokratske Evrope 21. stolje\u0107a. Katoli\u010dka Republika Hrvatska u tome stolje\u0107u ne \u017eivi. I gdje su oni koji bi imali snage i hrabrosti povesti borbu za uspostavu demokratske i sekularne Republike Hrvatske? Gdje?<\/p>\n

Portal Novosti<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Bleibur\u0161ko okupljanje primarno je oplakivanje usta\u0161ke tvorevine<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-263124","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/263124","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=263124"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/263124\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=263124"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=263124"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=263124"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}