{"id":263113,"date":"2019-03-18T17:48:17","date_gmt":"2019-03-18T16:48:17","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=263113"},"modified":"2019-03-18T17:56:54","modified_gmt":"2019-03-18T16:56:54","slug":"cetiri-godine-bez-presude","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2019\/03\/18\/cetiri-godine-bez-presude\/","title":{"rendered":"\u010cetiri godine bez presude"},"content":{"rendered":"

Javlja: HRA<\/strong><\/p>\n

\"\"Sjutra, 19.3.2019. godine u 10h, u Osnovnom sudu u Danilovgradu, nastavi\u0107e se prvostepeno su\u0111enje desetorici zatvorskih stra\u017eara optu\u017eenih za torturu nad jedanaest zatvorenika Zavoda za izvr\u0161enje krivi\u010dnih sankcija (ZIKS) u januaru 2015. godine. Pro\u0161le su pune \u010detiri godine od tog doga\u0111aja i tri godine od planiranog po\u010detka su\u0111enja optu\u017eenim dr\u017eavnim slu\u017ebenicima \u2013 prvi glavni pretres bio je zakazan za 22. februar 2016. godine, ali su zbog brojnih odlaganja prvi svjedoci saslu\u0161ani tek u januaru 2017, a do danas nije bilo ni prve presude. Su\u0111enje je odlagano dva puta \u010dak i zbog u\u010de\u0161\u0107a optu\u017eenih za mu\u010denje na Pravosudnim sportskim igrama na kojima su predstavljali ZIKS. Ovo su\u0111enje pred Osnovnim sudom u Danilovgradu je jedan od najdu\u017eih prvostepenih krivi\u010dnih postupaka pred crnogorskim sudovima, uprkos me\u0111unarodnim standardima koji zahtijevaju da se procesuiranje optu\u017ebi za torturu sprovodi hitno.<\/p>\n

Slu\u010daj ilustrativno pokazuje toleranciju dr\u017eavnih organa prema torturi koju sprovode dr\u017eavni slu\u017ebenici. Dok se ka\u017enjavanje stra\u017eara odla\u017ee ve\u0107 \u010detiri godine, zatvorenici su zbog napada na stra\u017eare pravosna\u017eno osu\u0111eni veoma efikasno, za godinu i devet mjeseci, i to na visoke kazne zatvora.\u00a0 Slu\u017ebenici koji su ih mu\u010dili sve vrijeme su neometano radili i redovno primjenjivali ovla\u0161\u0107enja prema zatvorenicima, iako je njih 11 okrivljeno za mu\u010denje i sudilo im se posljednje tri godine. Praksu neudaljavanja iz slu\u017ebe dr\u017eavnih slu\u017ebenika okrivljenih za krivi\u010dna djela zlostavljanja u Crnoj Gori posebno je kritikovao Evropski komitet za sprje\u010davanje mu\u010denja i ne\u010dovje\u010dnog ili poni\u017eavaju\u0107eg postupanja ili ka\u017enjavanja (CPT) u nedavno objavljenom izvje\u0161taju.<\/p>\n

Podsje\u0107amo, posle incidenta u ZIKS-u 14. januara 2015, u kome je 9 zatvorenika napalo stra\u017eare i dvojici nanijelo i te\u0161ke tjelesne povrede, stra\u017eari su sistematski sproveli torturu protiv najmanje 13 zatvorenika. Ombudsman je prvi utvrdio, tek u novembru 2015. godine, da je 13 zatvorenika zlostavljano, da su trojica i mu\u010deni i da je jedan od njih pretrpio \u010dak 46 udaraca. Optu\u017enica protiv 10 slu\u017ebenika obezbje\u0111enja ZIKS-a podignuta je u decembru 2015, tek 11 mjeseci posle torture, a prvostepeno su\u0111enje nije okon\u010dano ni posle 4 godine. S druge strane, zatvorenici su\u00a0 optu\u017eeni za napad na stra\u017eare u roku od samo\u00a0 20 dana, a za godinu i 9 mjeseci i pravosna\u017eno osu\u0111eni na ozbiljne kazne zatvora od\u00a0 2 godine i 7 mjeseci do 5 godina, zbog napada na slu\u017ebena lica i nano\u0161enje te\u0161kih tjelesnih povreda.<\/p>\n

Od po\u010detka su\u0111enja zatvorskim stra\u017earima do danas bilo je zakazano 54 glavnih pretresa, od \u010dega je samo 15 odr\u017eano, dok je \u010dak 39 odlo\u017eeno, tj. nije odr\u017eano. Najve\u0107i broj ro\u010di\u0161ta je odlo\u017een zbog navodne bolesti nekog od okrivljenih ili njihovih branilaca, zbog zahtjeva za izuze\u0107em prvo dr\u017eavnog tu\u017eioca, a zatim sudije, zbog toga \u0161to ZIKS nije organizovao sprovo\u0111enje o\u0161te\u0107enih na su\u0111enje, zbog u\u010de\u0161\u0107a okrivljenih stra\u017eara na Pravosudnim sportskim igrama za ZIKS, zbog nedolaska svjedoka ili branilaca i ka\u0161njenja vje\u0161taka s izradom nalaza.<\/p>\n

Postupaju\u0107a sudija je koristila zakonske mogu\u0107nosti da sprije\u010di odugovla\u010denje postupka (odre\u0111ivala je ne\u0161to kra\u0107e rokove izme\u0111u ro\u010di\u0161ta, izricala upozorenja i nov\u010dane kazne za u\u010desnike u postupku koji nisu opravdali izostanak). Ona zaslu\u017euje pohvale jer je sama preduzela saslu\u0161anje dodatnih svjedoka i \u010dlanova uprave ZIKS da bi dodatno rasvijetlila slu\u010daj, za razliku od nadle\u017enog dr\u017eavnog tu\u017eioca, koji je zauzeo vrlo pasivan stav – rijetko je postavljao pitanja optu\u017eenima i svjedocima, nije predlagao saslu\u0161anje dodatnih svjedoka, a ni kazne zbog opstrukcija postupka.<\/p>\n

Dr\u017eavno tu\u017eila\u0161tvo je istragu svelo na optu\u017eenje slu\u017ebenika ZIKS za neposredno izvr\u0161ila\u0161tvo mu\u010denja i zlostavljanja zatvorenika, dok nema pokazatelja da je ozbiljno ispitalo odgovornost starje\u0161ina ZIKS, koji su bili prisutni u ZIKS-u u vrijeme zlostavljanja i bili nadle\u017eni za nadzor nad stra\u017earima i izdavanje obavezuju\u0107ih naredbi. Sude\u0107i po izvje\u0161taju Ombudsmana, uprava ZIKS nije blagovremeno sara\u0111ivala sa dr\u017eavnim tu\u017eila\u0161tvom oko identifikacije u\u010desnika zlostavljanja, ali o tim propustima tu\u017eila\u0161tvo nije vodilo istragu. Imaju\u0107i u vidu podatke dostupne sa su\u0111enja i izvje\u0161taj Ombudsmana, smatramo da tu\u017eila\u0161tvo u ovom slu\u010daju nije sprovelo temeljnu istragu koja bi mogla dovesti do ka\u017enjavanja svih odgovornih dr\u017eavnih slu\u017ebenika za mu\u010denje i zlostavljanje zatvorenika 14. i 15. januara 2015. godine.<\/p>\n

Na postupak protiv slu\u017ebenika obezbje\u0111enja ZIKS uticalo je i to \u0161to okrivljeni nisu bili li\u0161eni slobode, ni udaljeni od vr\u0161enja slu\u017ebe jer ih uprava ZIKS nikada nije suspendovala. Dr\u017eavni tu\u017eilac nije predlo\u017eio odre\u0111ivanje pritvora, niti su slu\u017ebenici bili zadr\u017eani dok o\u0161te\u0107eni nisu dali iskaze dr\u017eavnom tu\u017eiocu. Ovo je moglo da dovede do uticaja na svjedoke – o\u0161te\u0107ene zatvorenike, na koje je neko o\u010digledno i izvr\u0161io uticaj, pa su oni u me\u0111uvremenu, od davanja izjava dr\u017eavnom tu\u017eiocu u izvi\u0111aju do davanja iskaza pred sudom promijenili iskaze i prestali da se sje\u0107aju ko ih je od slu\u017ebenika obezbje\u0111enja ZIKS-a neposredno zlostavljao.<\/p>\n

Dr\u017eavno tu\u017eila\u0161tvo je propustilo da zbirnom optu\u017enicom od 7.12.2015. obuhvati i mu\u010denje zatvorenika M. K, na koje je Ombudsman ukazao. Dvojica stra\u017eara su za to krivi\u010dno djelo naknadno optu\u017eena, u junu 2017. godine, i prvostepeno su osu\u0111eni za mu\u010denje na 6 mjeseci zatvora. Vi\u0161i sud u Podgorici je tu presudu ukinuo i postupak vratio na ponovno su\u0111enje jer nije sprovedeno vje\u0161ta\u010denje putem komisije vje\u0161taka o nano\u0161enju velikog bola i\/ili te\u0161ke patnje o\u0161te\u0107enom. Ni ovi stra\u017eari, prvostepeno osu\u0111eni za mu\u010denje zatvorenika, nisu suspendovani ve\u0107 i dalje rade sa zatvorenicima.<\/p>\n

NVO \u201dAkcija za ljudska prava\u201d prati su\u0111enje u Danilovgradu uz pomo\u0107 organizacije studentkinja i studenata prava \u201dAdamas\u201d.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Sjutra, 19.3.2019. godine u 10h, u Osnovnom sudu u Danilovgradu, nastavi\u0107e se prvostepeno su\u0111enje desetorici zatvorskih stra\u017eara optu\u017eenih za torturu nad jedanaest zatvorenika Zavoda za izvr\u0161enje krivi\u010dnih sankcija (ZIKS) u januaru 2015. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[10,14],"tags":[],"class_list":["post-263113","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-cuj-vidji-javi","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/263113","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=263113"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/263113\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=263113"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=263113"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=263113"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}