{"id":263060,"date":"2019-03-17T15:14:13","date_gmt":"2019-03-17T14:14:13","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=263060"},"modified":"2019-03-17T15:14:13","modified_gmt":"2019-03-17T14:14:13","slug":"covjek-je-druga-najpametnija-vrsta-na-zemlji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2019\/03\/17\/covjek-je-druga-najpametnija-vrsta-na-zemlji\/","title":{"rendered":"\u010covjek je druga najpametnija vrsta na Zemlji"},"content":{"rendered":"<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/08\/Internet-mozak-300x206.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"206\" class=\"alignleft size-medium wp-image-210714\" \/>Norve\u0161ki &#8220;filozof biznisa&#8221; Anders Indset je rekao na predavanju u Atini da je algoritam sve savr\u0161eniji i da postaje mnogo pametniji i efikasniji od ljudske vrste, te je \u010dovjek &#8220;druga najpametnija vrsta na planeti&#8221; Zemlji, prenosi Beta.<\/p>\n<p>Na konferenciji gr\u010dke kompanije za analizu podataka SAS, Indset je rekao da se &#8220;tehnologija predstavlja kao odgovor na sve, ali \u0161ta je pitanje?&#8221; na koje je ona odgovor, prenio je gr\u010dki list Katimerini.<\/p>\n<p>Taj filozof modernog biznisa ne smatra tehnologiju ni dobrom ni lo\u0161om, ve\u0107 da je &#8220;istovremeno oboje&#8221;.<\/p>\n<p>Da bi se utvrdila uloga tehnologije za \u010dovje\u010danstvo, Indset smatra da prije svega politi\u010dki lideri i poslovni rukovodioci treba da se zapitaju kakvu buduc\u0301nost \u017eele, na duge staze, a ne da se ograni\u010de na pitanje &#8220;kako nam tehnologija mo\u017ee sada pomoc\u0301i&#8221; jer ona mo\u017ee dobiti razli\u010dite uloge.<\/p>\n<p>U svijetu u kojem tehnologija stalno dobija na zna\u010daju i preuzima vo\u0111stvo, Indset smatra da su jedini aktuelni doprinosi \u010dovjeka svjest i kreativnost. On je rekao da \u010dovjek ni u kojem slu\u010daju &#8220;nije neophodan &#8211; Zemlja bi bila mnogo bolja bez nas, ali mi smo jedina vrsta koja donosi svijest i mo\u017ee da stvara teorijske ideje&#8221;.<\/p>\n<p>Uop\u0161te gledano, Indset smatra da se dana\u0161nji problemi mogu rije\u0161iti drevnom filozofijom, &#8220;kombinujuc\u0301i elemente pro\u0161losti koji se skrivaju pred na\u0161im o\u010dima, spasavajuc\u0301i ih od istorije i projektujuc\u0301i ih u 21. vijek&#8221;.<\/p>\n<p>&#8220;Filozofija je oduvijek bila oko nas, ali sada moramo da je u\u010dinimo prakti\u010dnom&#8221;, rekao je Anders Indset na pitanje iz publike o tome za\u0161to smatra da je filozofija neophodna modernom poslovnom svijetu.<\/p>\n<p>Za Indseta, &#8220;osjetljivost (senzibilnost) je rodno mjesto kreativnosti&#8221;, i tog na\u010dela moraju da se dr\u017ee politi\u010dki lideri i privredni rukovodioci. Iako priznaje da je to te\u0161ko svakodnevno uva\u017eavati, on smatra da bi osjetljivost mogla ponuditi ogroman potencijal za poslovni rast.<\/p>\n<p>Taj &#8220;filozof biznisa&#8221; je rekao da se dana\u0161nji lideri &#8220;bude&#8221; u pore\u0111enja sa ranijim liderima, da svjesno izvode \u010dak i drasti\u010dne, &#8220;revolucionarne&#8221; promjene, pritom se predstavljaju\u0107i kao &#8220;vo\u0111e promjena&#8221;.<\/p>\n<p>Njegova dijagnoza je da savremeni &#8220;lideri ne mare ni za pobjedu, ni za poraz, ve\u0107 im je cilj samo da \u0161to du\u017ee ostanu u igri&#8221;. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Norve\u0161ki &#8220;filozof biznisa&#8221; Anders Indset je rekao na predavanju u Atini da je algoritam sve savr\u0161eniji i da postaje mnogo pametniji i efikasniji od ljudske vrste, te je \u010dovjek &#8220;druga najpametnija vrsta na planeti&#8221; Zemlji, prenosi Beta. Na konferenciji gr\u010dke kompanije za analizu podataka SAS, Indset je rekao da se &#8220;tehnologija predstavlja kao odgovor na [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-263060","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/263060","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=263060"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/263060\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=263060"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=263060"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=263060"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}