{"id":262733,"date":"2019-03-12T07:55:10","date_gmt":"2019-03-12T06:55:10","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=262733"},"modified":"2019-03-12T07:57:07","modified_gmt":"2019-03-12T06:57:07","slug":"izolacija-i-kleveta-posljedica-drugacijeg-razmisljanja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2019\/03\/12\/izolacija-i-kleveta-posljedica-drugacijeg-razmisljanja\/","title":{"rendered":"Izolacija i kleveta: posljedica druga\u010dijeg razmi\u0161ljanja"},"content":{"rendered":"

\"\"Michael Behe je ameri\u010dki znanstvenik i biokemi\u010dar. Profesor je biokemije na Sveu\u010dili\u0161tu Lehigh u Pennsylvaniji, kao i zagovornik inteligentnog dizajna. Tako\u0111er je vi\u0161i suradnik u Centru za znanost i kulturu Instituta Discovery.<\/p>\n

Behe je kontroverzno osporio evolucijsku teoriju Charlesa Darwina koja podupire zapadnu misaonu ideologiju u pogledu materijalnog \u017eivota i svemira.<\/p>\n

U svojoj knjizi Darwin's Black Box [Darvinova crna kutija, op. prev.] iz 1996. godine Behe je predlo\u017eio ideju nesvodive slo\u017eenosti koja nagla\u0161ava ulogu inteligentnog dizajnera u nastanku slo\u017eenih biolo\u0161kih sustava. Prema toj teoriji, odre\u0111eni biolo\u0161ki sustavi su previ\u0161e slo\u017eeni da bi se razvili iz jednostavnijih i manje slo\u017eenih prethodnika.<\/p>\n

Beheova teorija potkopava temelj ateizma i sekularizma jer zagovara ulogu inteligentnog, svjesnog dizajnera u stvaranju ljudskih bi\u0107a. Zato je Michael Behe napadnut i vrije\u0111an od strane njegovih brojnih protivnika i materijalisti\u010dkih znanstvenika koji pori\u010du postojanje Boga.<\/p>\n

Michael Behe je optu\u017een za \u0161irenje prijetvornih la\u017ei i onoga \u0161to se u znanstvenim krugovima \u0161irom svijeta opisuje kao pseudo-znanost. Beheova teorija je ozna\u010dena argumentom iz neznanja, a Sveu\u010dili\u0161te u Lehighu jasno se distanciralo od njegovih stajali\u0161ta u vezi s raspravom evolucija – stvaranje.<\/p><\/blockquote>\n

Evo cijelog intervjua s Michaelom Beheom u kojem opisuje za\u0161to se zapadno dru\u0161tvo boji propagiranja teorije “inteligentnog dizajna”.<\/p>\n

Kourosh Ziabari:<\/strong> Besprijekorno, znanstvenici predla\u017eu teorije, hipoteze i pretpostavke kao instinktivni dio njihove intelektualne misije i ti znanstveni prijedlozi se konvencionalno razmatraju u akademskim krugovima; oni se prihva\u0107aju ili odbacuju ili podvrgavaju izmjenama koje se javno predstavljaju; tradicionalno, nau\u010dili smo da nijedna znanstvena teorija ne dobiva politi\u010dki tretman ako se ne ispostavi da je politi\u010dki u\u010dinkovita. Dugo osporavana teorija o intelektualnom dizajnu jedna je od najkontroverznijih znanstvenih pojmova koji su \u010dak izazvali sudsku optu\u017enicu, a mnoga sveu\u010dili\u0161ta diljem svijeta, uklju\u010duju\u0107i Sveu\u010dili\u0161te Lehigh, jasno su se distancirala od te teorije izdavanjem izjava i odr\u017eavanjem predavanja. Za \u0161to slu\u017ee te mahnite reakcije na jednu znanstvenu teoriju?<\/em><\/p>\n

Michael Behe:<\/strong> Znanstvene hipoteze obi\u010dno su nekontroverzne ukoliko nemaju politi\u010dke, moralne ili ontolo\u0161ke [ontologija (gr\u010d.), filoz. disciplina, u\u010denje o bitku i o njegovim op\u0107im, fundamentalnim i konstitutivnim odre\u0111enjima, op. prev.] implikacije. Inteligentni dizajn je primjer teorije s ontolo\u0161kim implikacijama – kao npr. koje sve stvari postoje? Me\u0111utim, to nije prvi primjer. Primjerice, u 17. stolje\u0107u Isaac Newton je predlo\u017eio svoju teoriju gravitacije. U to je vrijeme to bilo kontroverzno jer je Newton predlagao da tijela mogu djelovati bez fizi\u010dkog dodira. To je i\u0161lo protiv mi\u0161ljenja tog vremena i \u010dinilo se da ka\u017ee da je svemir sadr\u017eavao vi\u0161e toga nego \u0161to se pretpostavljalo. Drugi primjer je teorija Velikog praska. Prije stotinu godina ve\u0107ina znanstvenika je mislila da je svemir vje\u010dan i u biti nepromjenjiv. Zatim su astronomi uo\u010dili da se \u010dini da galaksije ubrzavaju jedna od druge i od Zemlje. To je bio po\u010detak teorije Velikog praska. Mnogi su znanstvenici mrzili tu teoriju jer su mislili da ukazuju na po\u010detak, koji je mo\u017eda bio stvaranje svemira. Mislim da je teorija inteligentnog dizajna kontroverzna iz istih razloga – poput teorije Velikog praska kao da ukazuje na ne\u0161to izvan na\u0161eg svemira kao obja\u0161njenje.<\/p>\n

KZ: Boji li se zapravo moderno, zapadno dru\u0161tvo \u010dije su dominantne ideolo\u0161ke vrijednosti utemeljene na sekularizmu, odvajanju crkve od dr\u017eave i nevjerovanju u “talentiranog izvr\u0161itelja” kojeg monoteisti\u010dke religije nazivaju “Bog”, rastu\u0107eg povjerenja u inteligentnog dizajnera koji ne mo\u017ee biti opisan u okvirima opipljive znanosti? Za\u0161to doista zabranjuju podu\u010davanje teorije evolucije u \u0161kolama i na sveu\u010dili\u0161tima ako postoji navodna sloboda govora i neograni\u010dena rasprava u zapadnim dru\u0161tvima?<\/em><\/p>\n

MB: Postoji nekoliko razloga za\u0161to postoji tako sna\u017ena reakcija znanstvene zajednice protiv inteligentnog dizajna. Prvo, barem u Sjedinjenim Dr\u017eavama, postoji povijest sukoba izme\u0111u znanosti i nekih vjerskih skupina (onih koji vjeruju u ideju mlade Zemlje), tako da neki ljudi automatski vide ideju inteligentnog dizajna u svjetlu tih sukoba. Drugi razlog je da mnogi znanstvenici vole misliti da mogu objasniti sve zna\u010dajke svemira, isti ti zamjeraju ljudima koji tvrde da znanost vjerojatno to ne mo\u017ee u\u010diniti. I na kraju, mnogi su znanstvenici, posebno u elitnim institucijama, ateisti i jednostavno ne \u017eele da postoji Bog ili bilo \u0161to izvan prirode. Oni se sna\u017eno odupiru svemu \u0161to bi sugeriralo da su mo\u017eda u krivu.<\/p>\n

KZ: Slu\u010daj Kitzmiller v. Dover Area School District iz 2005. godine u kojem ste svjedo\u010dili kao vje\u0161tak, bila je jedna od najspornijih optu\u017enica u kojima je u\u010denje inteligentnog dizajna i kreacionizma bilo javno ozna\u010deno kao neustavno. Vjerujete li da je kona\u010dna presuda suca Jonesa bila nepristrano objektivna i bez predrasuda? \u0160to se doga\u0111a sa slobodnim dru\u0161tvom koje kolektivno izbacuje \u010dlanove \u0161kolskog odbora umjesto predlaganja alternativnog prijedloga svojim u\u010denicima?<\/em><\/p>\n

MB: Ne, ne mislim da je presuda suca Jonesa bila objektivna i nepristrana. Zapravo, ne mislim da je sudac razumio bilo koji od akademskih argumenata koji su predstavljeni u njegovoj sudnici, bilo da su to znanost, filozofija ili teologija, i koje su predstavili tu\u017eitelji ili optu\u017eeni. Ako pregledate sudske spise, vidjet \u0107ete da kada se u presudi suca raspravlja o prirodi znanosti, mi\u0161ljenje suca u osnovi je prepisano iz dokumenta koji su mu dali odvjetnici tu\u017eitelja. Nema dokaza da je on sam shvatio \u0161to je kopirao. Ali kada su vode\u0107a znanstvena dru\u0161tva sna\u017eno raspore\u0111ena s jedne strane protiv \u0161kolskog odbora lokalne zajednice s druge strane, sudac se priklonio onima koji imaju kulturnu mo\u0107 u na\u0161em dru\u0161tvu.<\/p>\n

\u017dalim zbog odluke suca, ali ipak smatram da su izbori u \u0161kolskom odboru, u kojima je stari odbor izgubio a novi odbor instaliran, razuman primjer demokratskog djelovanja. Veliki problem za mnoge lokalne stanovnike nije bio ono \u0161to se podu\u010davalo u razredu biologije u lokalnoj srednjoj \u0161koli, prije je to bio tro\u0161ak samog su\u0111enja, koji je bio vi\u0161e od milijun dolara. Stanovnici koji nisu imali djece u \u0161koli ili koji su malo znali o problemima, i dalje bi imali pove\u0107ane poreze kako bi platili pravne tro\u0161kove su\u0111enja. To je mnoge od njih razljutilo pa su glasali protiv starog \u0161kolskog odbora.<\/p>\n

KZ: Prema nedavnom istra\u017eivanju Gallupa, objavljenom po\u010detkom velja\u010de 2009., samo 39% Amerikanaca ka\u017eu da “vjeruju u teoriju evolucije”, a sli\u010dan trend o\u010dito se pojavio i u Velikoj Britaniji, dok je istra\u017eivanje The Rescuing Darwin pokazalo da samo 25% Britanaca vjeruju da je teorija evolucije Charlesa Darwina “definitivno istinita”. Koji je glavni razlog za tako veliki jaz izme\u0111u glavne struje i popularnih trendova u tim dru\u0161tvima?<\/em><\/p>\n

MB: Mislim da je glavni razlog za nejednakost razlika u filozofijama elitnih elemenata dru\u0161tva nasuprot obi\u010dnih ljudi. Velik dio elite u na\u0161em dru\u0161tvu (kao \u0161to su akademici, mediji, industrija zabave i tako dalje) je sekularizirana, a ideja poput Darwinove teorije srodna je njihovom pogledu na svijet. Me\u0111utim, ve\u0107ina obi\u010dnih ljudi su religiozni i njihova stajali\u0161ta nisu ograni\u010dena potrebom da se sve u svijetu objasni slu\u010dajno\u0161\u0107u i prirodnim zakonom. Dakle, kad gledaju dokaze za Darwinovu teoriju, ve\u0107ina ih nije uvjerena njima.<\/p>\n

KZ: Za\u0161to neki ljudi tvrde da religiozni svjetonazor stvaranja, a ne nu\u017eno i \u0161kola kreacionizma, proturje\u010di mogu\u0107oj znanstvenoj valjanosti evolucije i stoga znanost i religija ne dolaze u sukladnost? Je li to samo zbog “metafori\u010dkih” \u0161est dana stvaranja iz Biblije (\u0161to se na isti na\u010din spominje i u muslimanskom Kur'anu) i starog argumenta o stvaranju \u017eivota za koji kreacionistici vjeruju da je bio prije 10.000 godina? Kakvo je to\u010dno stajali\u0161te kreacionisti\u010dkih znanstvenika o izumiranju Tyrannosaurus rexa za kojeg konvencionalni znanstvenici vjeruju da je izumro na kraju razdoblja krede, prije nekih 65 milijuna godina?<\/em><\/p>\n

MB: Osnovni sukob je uloga slu\u010dajnosti u evolucijskoj teoriji. Mnogi znanstvenici odbacuju religiozna gledi\u0161ta stvaranja, uklju\u010duju\u0107i ona koja se sla\u017eu da je Zemlja vrlo stara, jer Darwinova teorija zahtijeva da se \u017eivot pojavi i razvije isklju\u010divo slu\u010dajnim promjenama plus prirodna selekcija. Ako Bog na bilo koji na\u010din usmjerava razvoj \u017eivota, onda se \u017eivot ne razvija “slu\u010dajno” – on se razvija dizajnom ili smjernicama. Mnogim se znanstvenicima ne svi\u0111aju takve mogu\u0107nosti iz razloga koje sam dao u odgovoru na drugo pitanje.<\/p>\n

I to ne samo zato \u0161to neki ljudi misle da je \u017eivot po\u010deo prije samo 10.000 godina. Mnogi se znanstvenici sna\u017eno protive svakoj teoriji u kojoj inteligencija ima bilo kakvu ulogu. Slu\u017ebene znanstvene organizacije suprostavljaju se ograni\u010denim tvrdnjama inteligentnog dizajna kao i onima koji zagovaraju ideju mlade Zemlje.<\/p>\n

KZ: Protivnici inteligentnog dizajna ga ozna\u010davaju kao “argument iz neznanja” i pribjegavanje kreacionisti\u010dkom argumentu “Bo\u017eja praznina” koji tvrdi da slo\u017eeni biolo\u0161ki sustavi nisu mogli do\u0107i do postojanja kao rezultat \u010destih postupnih evolucija. Ako uzmemo u obzir lingvisti\u010dku instancu, znanost opet ne obja\u0161njava sposobnost genijalnog poliglota da govori nekoliko jezika kao rezultat toga \u0161to ima Aspergerov sindrom i to jednostavno pokazuje da je materijalna znanost i dalje neu\u010dinkovita da bi odgovorila na broj nejasno\u0107a. \u0160to mislite o tome?<\/em><\/p>\n

MB: Sla\u017eem se da znanost mo\u017ee vrlo malo re\u0107i o djelovanju ljudskog uma. To samo po sebi nije iznena\u0111uju\u0107e, jer postoje mnoga pitanja na koja znanost ne mo\u017ee odgovoriti, \u010dak ni u onome \u0161to bi se ve\u0107ina ljudi slo\u017eila da je njezina vlastita domena. Veliki sukob nastaje zato \u0161to mnogi znanstvenici ne priznaju da postoji ne\u0161to \u0161to je izvan domene znanosti. Oni \u0107e, protiv svih dokaza, pretpostaviti da je um samo slo\u017eeni zbir materije i ne ukazuje na ne\u0161to ve\u0107e. Takvo gledi\u0161te je apsurdno za ve\u0107inu neznanstvenika, ali budu\u0107i da mnogi znanstvenici sebe vide kao pametnije i bolje od ve\u0107ine \u010dovje\u010danstva, zanemaruju stavove drugih ljudi. Naravno, to dovodi do kontradikcija, tako da znanstvenik mora misliti da je njegov vlastiti um samo raspored materije, izgra\u0111en za opstanak. No, ve\u0107ina znanstvenika su lo\u0161i filozofi i \u010desto ne vide proturje\u010dja.<\/p>\n

*Kourosh Ziabari je nezavisni, samostalni novinar iz Irana.<\/p>\n

SOTT<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Razgovor s Michaelom Beheom, koji je kontroverzno osporio evolucijsku teoriju Charlesa Darwina koja podupire zapadnu misaonu ideologiju u pogledu materijalnog \u017eivota i svemira <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":68098,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-262733","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/262733","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=262733"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/262733\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/68098"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=262733"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=262733"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=262733"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}