{"id":262401,"date":"2019-03-06T07:39:19","date_gmt":"2019-03-06T06:39:19","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=262401"},"modified":"2019-03-06T07:39:19","modified_gmt":"2019-03-06T06:39:19","slug":"kako-zensko-tijelo-blokira-slabe-spermatozoide","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2019\/03\/06\/kako-zensko-tijelo-blokira-slabe-spermatozoide\/","title":{"rendered":"Kako \u017eensko tijelo &#8216;blokira&#8217; slabe spermatozoide"},"content":{"rendered":"<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-full wp-image-232226\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2017\/08\/sperma-e1551854333672.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"220\" \/>Nau\u010dnici sa Univerziteta Kornel ka\u017eu da su prona\u0161li dokaze da \u017eenski reproduktivni trakt zaustavlja \u201clo\u0161e pliva\u010de\u201c u njihovim poku\u0161ajima da oplode jajnu \u0107eliju, prenosi elementarium.cpn.rs<\/p>\n<p>Testiraju\u0107i spermu mu\u0161karaca i spermu bikova, istra\u017eiva\u010di iz Njujorka su otkrili da najsna\u017eniji pliva\u010di me\u0111u spermatozoidima uspijevaju da pro\u0111u kroz uska su\u017eenja, poznata kao strikture, u \u017eenskom reproduktivnom sistemu, dok slabije pliva\u010de zaustavlja strujanje te\u010dnosti i vra\u0107a ih unazad. Alireza Abaspurad, hemi\u010dar koji je predvodio tim sa Univerziteta Kornel i jedan od autora rada objavljenog 13. februara u \u010dasopisu Science Advances, obja\u0161njava koja je uloga striktura:<\/p>\n<p>\u201cSveukupni efekat ovih striktura jeste spre\u010davanje prolaska sporo plivaju\u0107ih spermatozoida, i odabir onih najpokretljivijih.\u201c<\/p>\n<p>Takozvane pliva\u010dke sposobnosti spermatozoida prou\u010davane su i mnogo puta ranije, ali njujor\u0161ki tim je posebno interesovalo kako \u0107e se oni sna\u0107i kada nai\u0111u na u\u017ee djelove \u017eenskog reproduktivnog trakta kao \u0161to je mali otvor od materice do jajovoda. Ovo predstavlja poseban izazov zato \u0161to spermatozoidi plivaju uzvodno, \u0161to zna\u010di da se moraju izboriti da pro\u0111u kroz te\u010dnost koja ide prema njima.<\/p>\n<p>\u201cAko pogledate anatomiju reproduktivnog sistema kod sisara, mo\u017eete vidjeti da dimenzije kanala koji vodi do jajne \u0107elije nijesu konstantne. U nekim ta\u010dkama je izuzetno uzak, toliko da se samo nekolicina spermatozoida mo\u017ee provu\u0107i dok drugi propadaju\u201c, obja\u0161njava Abaspurad.<\/p>\n<p>Da bi vidjeli kako se sperma pona\u0161a u strikturama, Abaspurad i njegove kolege su napravili mali mikrofluidni ure\u0111aj koji je opona\u0161ao uska su\u017eenja kroz koje su spermatozoidi morali da pro\u0111u. Nau\u010dnici su ga podesili tako da su injektovani spermatozoidi morali da plivaju uzvodno, bore\u0107i se sa pokretnom te\u010dno\u0161\u0107u da bi do\u0161li do strikture. Tim opisuje da su neki spermatozoidi plivali dovoljno brzo i uspjeli da pro\u0111u su\u017eenja, dok ve\u0107ina nije mogla da se izbori sa nadolaze\u0107om te\u010dno\u0161\u0107u.<\/p>\n<p>\u201cRezultati pokazuju da samo najbr\u017ei, i stoga pretpostavljamo najbolji, spermatozoidi mogu pro\u0107i kroz ova su\u017eenja kada uzmete u obzir protok fluida\u201c, ka\u017ee Alen Pejsi, profesor sa Univerziteta \u0160efild, i dodaje, da \u201cto ima savr\u0161en biolo\u0161ki smisao i pomoglo bi da se objasni kako je \u017eenski reproduktivni trakt u stanju da osigura da najbolji spermatozoid stigne i oplodi jajnu \u0107eliju.\u201c<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Nau\u010dnici sa Univerziteta Kornel ka\u017eu da su prona\u0161li dokaze da \u017eenski reproduktivni trakt zaustavlja \u201clo\u0161e pliva\u010de\u201c u njihovim poku\u0161ajima da oplode jajnu \u0107eliju, prenosi elementarium.cpn.rs Testiraju\u0107i spermu mu\u0161karaca i spermu bikova, istra\u017eiva\u010di iz Njujorka su otkrili da najsna\u017eniji pliva\u010di me\u0111u spermatozoidima uspijevaju da pro\u0111u kroz uska su\u017eenja, poznata kao strikture, u \u017eenskom reproduktivnom sistemu, dok [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-262401","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/262401","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=262401"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/262401\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=262401"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=262401"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=262401"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}