{"id":262353,"date":"2019-03-05T07:39:53","date_gmt":"2019-03-05T06:39:53","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=262353"},"modified":"2019-03-05T07:39:53","modified_gmt":"2019-03-05T06:39:53","slug":"desifrovan-kod-najstarije-skulpture","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2019\/03\/05\/desifrovan-kod-najstarije-skulpture\/","title":{"rendered":"De\u0161ifrovan kod najstarije skulpture"},"content":{"rendered":"<p>Zahvaljujuc\u0301i najmodernijim tehnikama, nau\u010dnici su dekodirali skulpturu Idol sa Urala. Utvr\u0111eno je da je skulptura stara 11.600 godina i da sadr\u017ei osam demonskih lica, prenosi Sputnjik.<\/p>\n<p>Idol \u0160igir je najstarija drvena skulptura na svijetu, a neprepoznatljiv kod na idolu koji je tri puta stariji od egipatskih piramida, izrezbaren je zubima dabra, koji su ostali netaknuti.<\/p>\n<p><iframe loading=\"lazy\" title=\"Shigir Idol, the world&#039;s oldest wooden statue\" width=\"1080\" height=\"608\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/Gl_rqo4C_7A?feature=oembed\" frameborder=\"0\" allow=\"accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share\" allowfullscreen><\/iframe><\/p>\n<p>Otkriveno je da ovaj idol visok 2,8 metara nije stajao u zemlji, vec\u0301 je vjerovatno bio naslonjen na stijenu nekih 20 godina prije nego \u0161to se sru\u0161io u drevno nekada\u0161nje paleo-jezero, gdje se o\u010duvao.<\/p>\n<p>Prona\u0161li su ga u Uralskim planinama carski istra\u017eiva\u010di zlata u 19. vijeku. Smatra se jednim od najstarijih svjetskih poznatih primjera monumentalne umjetnosti.<\/p>\n<p>Usta u obliku slova &#8216;O&#8217; i njegove misteriozne cik-cak urezane linije i simboli pokazuju da je mezolitik (srednje kameno doba) imao \u201cprili\u010dno komplikovan pogled na svijet\u201c zajedno sa neo\u010dekivano naprednim umjetni\u010dkim ve\u0161tinama, ka\u017eu nau\u010dnici.<\/p>\n<p>Nau\u010dnici tvrde da se kod ispisan tada\u0161njim hijeroglifima vjerovatno odnosi na duhove.<\/p>\n<p>Vodec\u0301i istra\u017eiva\u010d u Odjeljenju za starosnu arheologiju, dr \u017dilin obja\u0161njava da rije\u010d ima veoma \u0161irok spektar zna\u010denja \u010dak i na engleskom jeziku \u2014 od \u0111avola do dobrog genija.<\/p>\n<p>\u201cZapravo, s obzirom na to da ne poznajemo kontekst prije 11.500 godina, ne mo\u017eemo ta\u010dno rec\u0301i \u0161ta je (na idolu) prikazano. Ipak, o\u010digledno su to bili neki duhovi. Ne bo\u017eanstva, jer mislimo da su se bo\u017eanstva pojavila kasnije\u201c, precizira \u017dilin.<\/p>\n<p>\u200bOn obja\u0161njava da su ljudi koji su stvorili idola imali komplikovan pogled na svijet.<\/p>\n<p>\u201cCio svijet je bio naseljen razli\u010ditim duhovima. I ne samo \u017eivotinje i drvec\u0301e, vec\u0301 je i kamenje bilo animirano\u201c, objasnio je on.<\/p>\n<p>Kako je dodao, pretpostavlja se da je to bilo ne\u0161to sli\u010dno animizmu.<\/p>\n<p>\u201cU ovim slikama vidim jedinstvo i raznolikost okoline. I definitivno nije bio podijeljen samo na dobre i zle duhove\u201c zaklju\u010dio je nau\u010dnik.<\/p>\n<p>Idol je izlo\u017een u Regionalnom istorijskom muzeju u Jekaterinburgu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Idol \u0160igir je tri puta stariji od egipatskih piramida<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":187742,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[],"class_list":["post-262353","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zanimljivosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/262353","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=262353"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/262353\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/187742"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=262353"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=262353"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=262353"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}