Globalnu \u0161emu za pranje novca vrijednu skoro 9 milijardi dolara, koju je uspostavila i vodila najve\u0107a ruska privatna investiciona banka koja ima bliske veze sa ruskom vladaju\u0107om elitom otkrio je Projekt za izvje\u0161tavanje o organizovanom kriminalu i korupciji (OCCRP) \u010dije je sjedi\u0161te u Sarajevu.<\/p>\n
Istraga OCCRP objavljena danas, pokazuje da \u0161ema vrijedna 8,89 milijardi dolara, nazvana (praonica trojka), omogu\u0107ava korumpiranim politi\u010darima i pojedincima iz organizovanog kriminala da peru novac, izbjegavaju poreze, kriju sredstva u inostranstvu i provode razli\u010dite nelegalne aktivnosti.<\/p>\n
Istraga je izdvojila Sergeja Roldugina, ruskog \u010delistu, koji je jedan od najstarijih prijatelja ruskog predsjednika Vladimira Putina, kao jednog od glavnih korisnika ove \u0161eme, prenosi RSE.<\/p>\n
Projekat za izvje\u0161tavanje o organizovanom kriminalu i korupciji je prethodno ve\u0107 otkrio dvije takve \u0161eme, poznate kao \u201cruska praonica\u201d i \u201cazerbjed\u017eanska praonica\u201d i ka\u017eu da im je istragu omogu\u0107ilo jedno od najve\u0107ih curenja podataka bankarskih transakcija ikad, do kojeg su do\u0161li zajedno sa litvanijskim sajtom 15.min.lt.<\/p>\n
Curenje podataka koje je sakupljano iz razli\u010ditih izvora, uklju\u010duje i vi\u0161e od 470 milijardi poslatih preko 1,3 miliona transakcija od 238.000 kompanija i pojedinaca.<\/p>\n
OCCRP navodi da su skupa sa svojih 22 partnera iz cijelog svijeta, bili u mogu\u0107nosti ne samo da identifkuju korisnike “Praonica trojka” , ve\u0107 i da otkriju entitete odgovorne za njeno uspostavljanje i rad.<\/p>\n
Tako je indentifikovana privatna investinciona banka Troika Dialog, nekada najve\u0107a u Rusiji, koju vodi rusko-armenijski investicioni bankar Ruben Vardanjan.<\/p>\n
OCCRP tako\u0111e navodi da je “Praonica trojka”, koja je funkcionisala od 2006. do po\u010detka 2013., formirana od strane najmanje 75 me\u0111usobno povezanih offshore kompanija, od \u010dega su najmanje njih 35 imale otvorene ra\u010dune u Ukio Bankas, problemati\u010dnoj litvanijskoj banci zatvorenoj 2013.<\/p>\n
\u201cPrema direktivama iz Troika Dialoga, milijarde i milijarde dolara iz Rusije je stizalo na naloge Ukioa\u201d stoji u istrazi OCCRP.<\/p>\n
\u201cNovac je podijeljen i transferisan me\u0111u kompanijama za pranje novca, prije nego \u0161to su potom slati razli\u010ditim primaocima, poznatim i nepoznatim. Transakcije su uglavnom bile prividne, i pratili su ih la\u017eni papiri kojima je opisivana trgovina nepostoje\u0107e robe. Na putu izlaska iz sistema, novac je prolazio kroz ra\u010dune korespondentnih banaka na Zapadu, naj\u010de\u0161\u0107e kroz austrijske i njema\u010dke banke.\u201d<\/p>\n
U to vrijeme je Vardanjan, od mnogih smatran kao prozapadno orjentisana, napredna figura, bio predsjednik Troika Dialoga i glavni izvr\u0161ni direktor.<\/p>\n
Ali u to vrijeme ka\u017ee OCCRP \u201cnije bilo jasno\u201d da li je on znao ili nije znao za postojanje \u0161eme. \u201cNema definitivnog dokaza da je znao\u201d.<\/p>\n
Istraga je pokazala da je Putinov prijatelj, Roldugin do\u0161ao u posjed 69 miliona kroz “praonicu trojka”.<\/p>\n
Ovo nije prvi put da se Rolduginovo ime povezuje sa istragom o pranju novca. Njegovo ime se pominje 2016. u takozvanim Panama papirima, gdje se pojavljuje kao vlasnik mre\u017ee offshore firmi koje su poslovale sa milijardama dolara i imale poslovne veze sa bogatim tajkunima koji se smatraju bliskim ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.<\/p>\n
Roldugin je negirao da je prekr\u0161io zakon.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Globalnu \u0161emu za pranje novca vrijednu skoro 9 milijardi dolara, koju je uspostavila i vodila najve\u0107a ruska privatna investiciona banka koja ima bliske veze sa ruskom vladaju\u0107om elitom otkrio je Projekt za izvje\u0161tavanje o organizovanom kriminalu i korupciji (OCCRP) \u010dije je sjedi\u0161te u Sarajevu. Istraga OCCRP objavljena danas, pokazuje da \u0161ema vrijedna 8,89 milijardi dolara, […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-262341","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/262341","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=262341"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/262341\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=262341"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=262341"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=262341"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}