Robert Lanza<\/a>, glavni nau\u010dnik i direktor kompanije Advanced Cell Technology (ACT) i docent na Institutu za regenerativnu medicinu na Medicinskoj \u0161koli Univerziteta Wake Forest, na svojoj web stranici, koju prenosi Geek.hr, obja\u0161njava za\u0161to je to tako.<\/p>\nJedno od na\u010dela kvantne fizike jeste da se odre\u0111eni doga\u0111aji ne mogu previdjeti sa sto postotnom sigurno\u0161\u0107u. Naprotiv, postoji niz mogu\u0107ih doga\u0111aja od kojih svaki ima razli\u010ditu vjerovatno\u0107u pojavljivanja. Prema takozvanoj interpretaciji brojnih svjetova (\u201cmany-worlds\u201d interpretation) svaki od ovih doga\u0111aja zapravo predstavlja po jedan svemir, odnosno svijet. Takvo gledi\u0161te podupire i nova nau\u010dna teorija biocentrizma, koju uvodi sam Lanza, a prema kojoj postoji beskona\u010dan broj paralelnih svjetova. Sve \u0161to se ikad moglo dogoditi odvija se u nekom od tih svjetova. Primjera radi, ako smo pri biranju fakulteta imali \u010detiri mogu\u0107a izbora, iako mislimo da smo odabrali samo jedan, sva su se \u010detiri scenarija zapravo odvijala, ali svaki u jednom od paralelnih svjetova.<\/p>\n
Svi ti svjetovi postoje istodovremeno, bez obzira na to \u0161to se doga\u0111a u njima, a smrt ne postoji ni u jednom od tih scenarija. Lanza zaklju\u010duje da, iako su na\u0161a tijela osu\u0111ena na samouni\u0161tenje, onaj subjektivni osje\u0107aj \u017eivljenja \u201cKo sam ja?\u201d tek je energija od 20 vati koja izvire iz mozga. S obzirom na to da je jedan od najsigurnijih nau\u010dnih zakona da se energija nikad ne gubi, ne mo\u017ee se uni\u0161titi ni stvoriti, zna\u010di da ni energija osje\u0107aja \u017eivljenja ne odlazi sa smr\u0107u. Pitanje je prelazi li iz jednog oblika u drugi?<\/p>\n
Lanza, jedan od vode\u0107ih svjetskih nau\u010dnika, navodi rezultate poznatog eksperimenta s dvostrukim prorezom. Nau\u010dnici posmatraju \u010desticu koja prolazi kroz dva proreza u barijeri i tada \u010destica mora \u201codabrati\u201d ho\u0107e li pro\u0107i kroz jedan ili kroz drugi prorez. Me\u0111utim kad nau\u010dnici ne posmatraju \u010desticu, ona se pona\u0161a poput talasa i mo\u017ee istovremeno pro\u0107i kroz oba proreza. Dakle, \u010destica mijenja svoje pona\u0161anje u zavisnosti od toga da li je neko posmatra? Budu\u0107i da je to nemogu\u0107e, odgovor je jasan: stvarnost zavisi od na\u0161e percepciji, ona nije objektivna.<\/p>\n
U novijem istra\u017eivanju, objavljenom u \u010dasopisu Science, dokazano je kako nau\u010dnici mogu retroaktivno promijeniti ne\u0161to \u0161to se dogodilo u pro\u0161losti. Kori\u0161\u0107ena je druga\u010dija verzija prethodno opisanog eksperimenta, s tim da su eksperimentatori odlu\u010divali ho\u0107e li upaliti ili ugasiti sklopku koja otvara jedan prorez (a time su i odlu\u010divali ho\u0107e li se \u010destica pona\u0161ati kao talas ili kao \u010destica), ali tek nakon \u0161to je \u010destica pro\u0161la barijeru. Pokazalo se da je ono \u0161to je eksperimentator odlu\u010dio u tom trenutku uticalo na to kako se \u010destica pona\u0161ala u pro\u0161losti, kao da je \u010destica \u201cpro\u010ditala misli\u201d eksperimentatora.<\/p>\n
Ovo je dokaz da vrijeme nije linearno kao \u0161to mislimo. \u201cSve \u0161to trenutno vidimo i do\u017eivljavamo zapravo je vrtlog informacija proizvedenih u na\u0161em mozgu, a vrijeme i prostor samo su sredstva pomo\u0107u kojih ujedinjujemo sve te informacije unutar istog okvira\u201d, isti\u010de Lanza. Zna\u010di da zapravo \u017eivimo u bezvremenskom i besprostornom svijetu, a u takvom svijetu smrt ne postoji. \u010cak je i Albert Ajn\u0161tajn priznao kako je njegov stari prijatelj \u201coti\u0161ao s ovog \u010dudnog svijeta malo prije mene. To ne zna\u010di ni\u0161ta. Ljudi poput nas\u2026 shvataju da je razlika izme\u0111u pro\u0161losti, sada\u0161njosti i budu\u0107nosti zapravo samo jedna tvrdoglavo uporna iluzija\u201d.<\/p>\n
Besmrtnost ne zna\u010di stalno postojanje u svijetu bez kraja, ve\u0107 ona \u017eivi izvan vremena.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Besmrtnost ne zna\u010di stalno postojanje u svijetu bez kraja, ve\u0107 ona \u017eivi izvan vremena<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-262155","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/262155","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=262155"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/262155\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=262155"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=262155"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=262155"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
![\"\"](\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2017\/01\/spirala-e1551445286788.jpg\")
Religijske tradicije i filozofske rasprave ve\u0107 hiljadama godina poku\u0161avaju objasniti \u0161to se doga\u0111a nakon smrti, smrti koja se defini\u0161e kao prestanak svih biolo\u0161kih funkcija \u017eivog organizma. I svi se sla\u017eu oko jednog \u2013 da \u0107e svako od nas jednom umrijeti. Nova nau\u010dna teorija i tu \u010dinjenicu dovodi u pitanje.<\/p>\n