{"id":262136,"date":"2019-03-01T12:08:12","date_gmt":"2019-03-01T11:08:12","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=262136"},"modified":"2019-03-01T12:16:27","modified_gmt":"2019-03-01T11:16:27","slug":"eu-i-vladavina-prava-na-zapadnom-balkanu-bez-glasa-kada-je-najpotrebniji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2019\/03\/01\/eu-i-vladavina-prava-na-zapadnom-balkanu-bez-glasa-kada-je-najpotrebniji\/","title":{"rendered":"EU i vladavina prava na Zapadnom Balkanu: Bez glasa kada je najpotrebniji"},"content":{"rendered":"

\"\"Pi\u0161e: Dr Jovana Marovi\u0107<\/strong><\/p>\n

Vladavina prava u dr\u017eavama Zapadnog Balkana ne mo\u017ee biti unaprije\u0111ena postoje\u0107im instrumentima koji stoje na raspolaganju Evropskoj uniji. Iako mnogi faktori uti\u010du i obja\u0161njavanju manjkavosti vladavine prava (i demokratije)\u00a0 autokratski na\u010din upravljanja ovim zemljama je najzna\u010dajniji dio problema. Balkanske autokrate i njihove politi\u010dke partije nemaju volje da mijenjaju nedemokratske prakse koje ih odr\u017eavaju na \u010delu dr\u017eava i podipuru njihovu gotovo neograni\u010denu mo\u0107, ali ni dovoljno podsticaja.<\/p>\n

Napori i uspjesi dr\u017eava Zapadnog Balkana u ja\u010danju vladavine prava i Evropske unije u njihovom podsticanju su izuzetno ograni\u010deni. I pored niza doga\u0111aja, pa \u010dak i dokumenata sa EU nivoa tokom 2018. godine sa ciljem revitalizacije procesa integracije, kraj godine smo do\u010dekali u istom, apati\u010dnom, raspolo\u017eenju kao i godinama unazad.<\/p>\n

Balkanski lideri u porukama Evropske unije po pravilu vide isklju\u010divo podr\u0161ku perspektivi i integraciji regiona uz ignorisanje crvenih lampica o izuzetno lo\u0161em i zabrinjavaju\u0107em stanju demokratije i vladavine prava, poput onih iz Strategije Evropske komisije iz februara 2018. godine<\/a> o vezama vlasti sa organizovanim kriminalnim grupama i korupciji na svim nivoima. Me\u0111utim, ni sama Komisija nije uvijek jasna i precizna u slanju poruka. Umjesto postavljanja strogih uslova i pove\u0107anja pritiska na regionalne politi\u010dare koje krivi za zarobljenost dr\u017eava, a u skladu sa ocjenama iz ve\u0107 pomenutog dokumenta, zvani\u010dnici EU \u010desto koriste fraze kojima ja\u010daju pozicije balkanskih autokrata poput \u201dCrna Gora je oslonac EU na Zapadnom Balkanu\u201d<\/a> nakon govora crnogorskog predsjednika Mila \u0110ukanovi\u0107a u Evropskom parlamentu u oktobru 2018. godine.<\/p>\n

Ovaj tekst je dio istra\u017eivanja Savetodavne grupe za javnu politiku Balkan u Evropi, BiEPAG (Balkans in Europe Policy Advisory Group) i studije \u201dJa\u010danje vladavine prava na Zapadnom Balkanu: Poziv na revoluciju protiv partikularizma\u201d koja je objavljena u januaru 2019. godine, a \u010diji su autori Tena Prelec, Marko Kmezi\u0107 i Jovana Marovi\u0107.<\/p><\/blockquote>\n

Nema efikasnog monitoringa i jasnih smjernica<\/strong><\/p>\n

EU se ne bavi dubljim uzrocima slabog stanja vladavine prava u regionu, niti u svojim izvje\u0161tajima niti u izjavama svojih zvani\u010dnika.\u00a0 \u010cak i kada se u izvje\u0161tajima ili javnim nastupima na\u0111e flagrantan slu\u010daj kr\u0161enja ljudskih prava, napada na medija ili zloupotreba javnih resursa nisu pra\u0107eni dodatnim akivnostima ili mjerama. Ocjene koje Evropska komisija iznosi u svojim izvje\u0161tajima, godi\u0161njim i o stanju u poglavljima 23 (Pravosu\u0111e i temeljna prava) i 24 (Pravda, sloboda i bezbjednost), su uop\u0161tene, kritike su nedovoljno odvra\u0107aju\u0107e i podsticajne, bez jasnih smjernica.<\/p>\n

Nadalje, samim tim \u0161to je stabilnost regiona stavila na prvo mjesto u odnosu na sve ostalo<\/a>, EU je potcijenila va\u017enu lekciju iz procesa integracije i pro\u0161irenja: demokratije su najpouzdaniji i naju\u010dinkovitiji instumenti za rje\u0161avanje problema koji se odnose na bezbjednost i izgradnju dr\u017eava.<\/p>\n

Osim toga, cijeli skup pravila i uslova koje EU posjeduje u velikoj mjeri se temelji na nau\u010denim lekcijama iz prethodnih talasa pridru\u017eivanja i reakcijama na prioritetne i krizne situacije u regionu i kao takvi nisu rezultat proaktivnog i sistemskog pristupa i promi\u0161ljanja. EU nema ideju o tome kako podr\u017eati konsolidovanje demokratije, a Komisija nema ni nadle\u017enosti da interveni\u0161e u ovom podru\u010dju. Instrumenti su ograni\u010deni i nedjelotvorni \u010dak i u dr\u017eavama \u010dlanicama, kao \u0161to to pokazuje nazadovanje demokratije u, na primjer,\u00a0 Ma\u0111arskoj i Poljskoj.<\/p>\n

\u0160to se, pak, ti\u010de Zapadnog Balkana, jedan od instrumenata koji EU ima na raspolaganju je klauzula balansa<\/a> po kojoj mo\u017ee da blokira dalje otvaranje pregovara\u010dkih poglavlja ukoliko je stanje u oblastima koje uti\u010du na vladavinu prava (23 i 24) nezadovoljavaju\u0107e. Ovaj mehanizam je mo\u0107an na papiru, ali u praksi nikada nije iskori\u0161ten. Uz to, blokiranje pregovora (daljeg otvaranja pregovara\u010dkih poglavlja) ne mora nu\u017eno biti i na\u010din koji \u0107e obezbijediti napredak i ubrzanje reformi.<\/p>\n

Drugi mehanizam otvaranja poglavlja koja se odnose na vladavinu prava na samom po\u010detku procesa pregovora je nov i dobar, ali nije niti dovoljan niti u\u010dinkovit bez efikasnijeg monitoringa i jasnijih smjernica.<\/p>\n

EU je potro\u0161ila zna\u010dajno vi\u0161e vremena \u201drazmi\u0161ljaju\u0107i\u201d kako je nazadovanje vladavine prava mogu\u0107e rije\u0161iti (i u svom dvori\u0161tu i na Zapadnom Balkanu) umjesto sprovo\u0111enja konkretnih aktivnosti kori\u0161\u0107enjem postoje\u0107ih instrumenata (do njihovog unapre\u0111enja u praksi), zadovoljavaju\u0107i se statusom quo. Pristup Evropske komisije ja\u010danju vladavine prava je u potpunosti tehnokratski. Dosada\u0161nji \u201duspjesi\u201d EU su strogo ome\u0111eni mijenjanjem propisa. Unaprje\u0111enje propisa ne zna\u010di njihovu neselektivnu primjenu, kvalitetnije propise ili pomake u njihovom sprovo\u0111enju. Tako\u0111e, u sredi\u0161tu reforme se nalazi logika kvantiteta, a ne kvaliteta.<\/a> Broj krivi\u010dnih prijava, optu\u017enica ili osu\u0111uju\u0107ih presuda mo\u017ee biti pokazatelj intenziteta aktivnosti i sprovo\u0111enja zakona, ali ne pru\u017ea jasnu sliku o tome kako se sprovode reforme, da li je zakon jednak za sve, a ne uzima u obzir ni to da se institucije \u010desto \u201dgrade\u201d uz postojanje sukoba interesa ili kr\u0161enje zakona.<\/p>\n

Dodatno, informacije koje dr\u017eavni organi dostavljaju Evropskoj komisiji su glomozne, nastale na osnovu mjera\/aktivnosti koje nisu a\u017eurirane redovno, ne odr\u017eavaju stvarno stanje u klju\u010dnim oblastima za vladavinu prava, podlo\u017ene su razli\u010ditim interpretacijama, uz statistiku koja je varljiva i \u010desto neta\u010dna. Ovakva forma izvje\u0161tavanja je odobrena od strane EU.<\/p>\n

Neu\u010dinkoviti instrumenti<\/strong><\/p>\n

Potvr\u0111uju\u0107i da je njen dosada\u0161ni pristup bio ograni\u010den objavljivanjem ve\u0107 pomenute strategije za kredibilnu perspektivu i poja\u010danu (sopstvenu) anga\u017eovanost u ovom dijelu Evrope<\/a>, EU je predvidjela set instrumenata kojima bi trebalo da podstakne ja\u010danje vladavine prava na Zapadnom Balkanu. Osim \u0161to ovi instrumenti nisu u potpunosti novi, njihovo sprovo\u0111enje je do sada nailazilo na brojne probleme, stoga bi ubudu\u0107e EK trebalo da po\u0111e od jasne veze izme\u0111u njih i to na slede\u0107i na\u010din:<\/a><\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Redovno definisanje konkretnih (pod)mjerila i prioritetnih aktivnosti popunilo bi prazninu koja se stvara u dr\u017eavama a zbog zastarjelih akcionih planova. U isto vrijeme bila bi obezbije\u0111ena bolja koordinacija i ubrzanje procesa budu\u0107i da nadle\u017eni organi u dr\u017eavama Zapadnog Balkana ne bi morali da pripremaju nove planove za \u0161ta su potrebni zna\u010dajni resursi.<\/p>\n

Ja\u010danje instrumenata Evropske komisije treba da uklju\u010di i set podsticajnih (nagrada) i kaznenih mjera (sankcija) uz upotrebu preciznog jezika u identifikovanju problema i navo\u0111enju brojnih zloupotreba. Inicijativa Odbora za spoljne poslove Evropskog parlamenta <\/a>iz februara 2019. godine o suspenziji pretpristupne pomo\u0107i kod ozbiljnih kr\u0161enja principa vladavine prava mo\u017ee biti va\u017ean korak u tom pravcu. Ovakve mjere morale bi biti pra\u0107ene i unaprije\u0111enim monitoringom, jasnijim ocjenama o stanju vladavine prava i preciznim smjernicama sa EU nivoa.<\/p>\n

Ukratko, EU bi trebalo da:<\/strong><\/p>\n