{"id":261944,"date":"2019-02-26T06:04:42","date_gmt":"2019-02-26T05:04:42","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=261944"},"modified":"2019-02-25T22:07:20","modified_gmt":"2019-02-25T21:07:20","slug":"ima-li-smisla","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2019\/02\/26\/ima-li-smisla\/","title":{"rendered":"Ima li smisla?"},"content":{"rendered":"<p><strong><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignright size-full wp-image-142889\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2014\/04\/Tomislav-Jakic.jpg\" alt=\"\" width=\"303\" height=\"221\" \/>Pi\u0161e: Tomislav Jaki\u0107<\/strong><\/p>\n<p>Kakav je svijet u kojemu \u017eivimo? Kakva je sredina u kojoj \u017eivimo? Kakvog su kalibra ljudi koji na izborima, vi\u0161e ili manje demokratskima, dobivaju povjerenje gra\u0111ana? Kojega su profila pripadnici tzv. elita u dru\u0161tvima prije svega tranzicijskih (nekada\u0161njih socijalisti\u010dkih) zemalja, ali dobrim dijelom i u onima etablirane demokracije? Dr\u017ei li se jo\u0161 ijedna dr\u017eava, a osobito one koje svojim potezima doslovno odlu\u010duju o sudbini svijeta, Povelje Ujedinjenih naroda? \u0160to je s na\u010delima na kojima su se desetlje\u0107ima temeljili me\u0111unarodni i me\u0111udr\u017eavni odnosi? Kako se dogodilo da su sila i prijetnja silom postali osnovni \u2018argument\u2019 u rje\u0161avanju sporova u svijetu, izvori\u0161te potencijalnih novih sporova, ali i klju\u010dna poluga u stvaranju uvjeta za globalni terorizam? Kako je zadovoljavanje potrebe za \u017eivotom u demokratskom poretku i slobodi postalo paravan za najgrublje, otvoreno mije\u0161anje u poslove drugih dr\u017eava, za ru\u0161enje vlada i uspostavljanje vazalnih re\u017eima u funkciji slu\u017eenja ostvarivanju tu\u0111ih \u0161to ekonomskih, \u0161to politi\u010dko-strate\u0161kih interesa? Jesu li razum i logika nepovratno ustuknuli pred notornim bezumljem, pred iracionalno\u0161\u0107u i zalu\u0111eno\u0161\u0107u bilo nacijom, bilo vjerom?<\/p>\n<p>Pitanje do pitanja, jedno akutnije i aktualnije od drugoga. Odgovori su, rekli bismo, jednostavni i sami se name\u0107u. Naravno, ako otvorite o\u010di i ne za\u010depite u\u0161i i ako, to je iznimno va\u017eno, niste postali \u017ertvom medijsko-obrazovno-politi\u010dke indoktrinacije koja je obuhvatila sve segmente dru\u0161tva. Dakle, dana\u0161nji je svijet u kaosu koji prijeti postati op\u0107im. Varljiva sigurnost bipolarnog svijeta zamijenjena je nesigurno\u0161\u0107u unipolarnoga i odbijanjem prihva\u0107anja nu\u017enosti multipolarnoga. Sredina u kojoj \u017eivimo obilje\u017eena je korupcijom, pomanjkanjem vladavine prava i pravne sigurnosti, netolerancijom, mr\u017enjom i otvoreno\u0161\u0107u za najprimitivnije oblike primijenjene ideologije krvi i tla (Blut und Boden), \u0161to je poznajemo kao osnovu na kojoj su iznikli otrovni plodovi radikalnog nacionalizma, \u0161ovinizma, fa\u0161izma i nacizma. Vladaju\u0107e elite koje uglavnom imaju demokratsku legitimaciju (ukoliko su vi\u0161estrana\u010dki izbori i samo izbori dovoljni za to), sastavljene su (izuzetaka ima, ali oni jesu i ostaju izuzeci) od ljudi koji su u najmanju ruku vrlo blizu korupciji, pa i kriminalu, nepotizmu, profiterstvu, ratnom i poratnom, odnosno profiterstvu \u0161to se predstavlja jedinim stremljenja vrijednim ciljem za \u010dije ostvarivanje ne treba imati nikakvih skrupula jer je ostvarivanje profita, i to upravo takvo, beskompromisno, bezobzirno i beskrupulozno, ono \u010demu te\u017ei liberalni kapitalizam, poredak u koji se mora vjerovati kao da je bogomdani i koji se ne smije ni na koji na\u010din dovoditi u pitanje. I najve\u0107i je broj pripadnika tih nazovielita, od vrha pa prema dolje, bjelodano podkapacitiran.<\/p>\n<p>Povelja Ujedinjenih naroda sve vi\u0161e postaje samo dokument \u0161to ilustrira dobru volju i plemenite namjere tvoraca nove svjetske organizacije, za koju nisu \u017eeljeli da ponovi tu\u017enu sudbinu Lige naroda koja \u2013 zbog pona\u0161anja svojih \u010dlanica \u2013 nije mogla sprije\u010diti uspon fa\u0161izma i izbijanje Drugoga svjetskog rata. Najve\u0107a sila dana\u0161njeg svijeta, Sjedinjene Dr\u017eave, prakti\u010dki svakodnevno, i to ve\u0107 godinama, demonstrira nepo\u0161tivanje Povelje, a uskra\u0107ivanjem sredstava potrebnih za funkcioniranje UN-a dodatno ga opasno potkopava. Na\u010dela iz Povelje, kao i ona na kojima su se zasnivali brojni me\u0111unarodni, ali i bilateralni me\u0111udr\u017eavni sporazumi i dokumenti, po kratkom su postupku zaboravljena, ba\u010dena u ropotarnicu povijesti i ustupila su \u2013 u euforiji \u2018pobjede\u2019 Zapada u hladnom ratu (nakon disolucije Sovjetskog Saveza i sloma socijalizma raznih boja i nijansi kao svjetskoga poretka) \u2013 mjesto politici \u2018izvoza demokracije\u2019. Tamo gdje je to bilo mogu\u0107e, taj je izvoz uz pomo\u0107 za tu svrhu pripremljenih doma\u0107ih kadrova obavljen u rukavicama koje su, me\u0111utim, ubrzo skinute; tamo gdje to nije i\u0161lo, bombardiralo se, pa i sura\u0111ivalo s notornim teroristima. A sve to nije bilo ni\u0161ta drugo nego nametanje nekada\u0161njim sovjetskim satelitima kapitalisti\u010dko-pluralisti\u010dkog poretka u kojemu se \u2013 proklamiranoj slobodi usprkos \u2013 vrlo dobro zna gdje su granice pluralizma i tko je slobodan \u0161to uraditi (pa \u010dak i govoriti), no to je zna\u010dilo i nametanje poretka i re\u017eima po \u2018zapadnom ukusu\u2019 onim zemljama koje su iz bilo kojega razloga od posebnog interesa financijsko-vojno-obavje\u0161tajnim strukturama \u0161to sve o\u010ditije vuku konce (deep state), dok su izabrane vlade vi\u0161e-manje marionete u njihovim rukama.<\/p>\n<p>Da bi sve to bilo mogu\u0107e, a da jest vidimo iz dana u dan \u0161irom svijeta, ali i u na\u0161oj sredini, trebalo je pripremiti teren dobro koncipiranim i organiziranim ispiranjem mozgova. Pod firmom odbacivanja \u2018komunisti\u010dkog naslje\u0111a\u2019, odnosno suzbijanja komunizma, sustavno se gotovo puna tri desetlje\u0107a kroz obrazovni sustav i medije (ponajprije televiziju, a sve vi\u0161e i tzv. dru\u0161tvene mre\u017ee), ali i na politi\u010dkoj sceni (u prvom redu u \u2018novooslobo\u0111enim\u2019 zemljama, no ne samo u njima), prakticira \u2018novo pisanje povijesti\u2019 i formira \u2018nova slika svijeta\u2019. Drugim rije\u010dima, najgrublje se la\u017ee, kako o pro\u0161losti tako i o sada\u0161njosti, svim evidentnim, neoborivim \u010dinjenicama usprkos, polaze\u0107i od maksime zloglasnog Hitlerovog ministra propagande Josepha Goebbelsa da sto puta ponovljena la\u017e postaje istina.<\/p>\n<p>Zahvaljuju\u0107i tome svijet u kojemu \u017eivimo sve je vi\u0161e svijet la\u017ei, dok borba protiv fake news (la\u017enih vijesti) prijeti da se u rukama zombi-re\u017eima pretvori u sredstvo borbe protiv istine. Generacije su stasale i stasaju u neznanju, zara\u017eene virusom povijesnog revizionizma, mr\u017enje prema drugima i druga\u010dijima, mitovima o potrebi militarizacije, o veli\u010dini vlastite nacije i superiornosti vlastite vjere, postaju\u0107i robovima uskogrudnog nacionalizma i isklju\u010divosti po raznim osnovama. Sve to u svijetu koji je bio zami\u0161ljen kao svijet otvorenih dru\u0161tava, multikulturalnosti i multireligioznosti, kao svijet miroljubivog koegzistiranja (evo jo\u0161 jednog zaboravljenog pojma!), u kojemu se razli\u010ditosti prihva\u0107aju kao ne\u0161to \u0161to oboga\u0107uje, a sporovi rje\u0161avaju isklju\u010divo pregovorima i kompromisima, dakle mirnim putem.<\/p>\n<p>Tako, eto, stvari stoje. A sada sasvim osobno: novinarskim sam vodama zaplivao u prolje\u0107e davne godine 1967. I ostao u njima do dana dana\u0161njega, s izuzetkom jednoga desetlje\u0107a na po\u010detku tre\u0107ega milenija, kada sam dobio priliku omirisati izravno i politi\u010dku scenu. I nikada se, do prije nekoliko godina, nisam upitao ima li smisla to \u0161to radim. Ima li smisla tra\u017eiti odgovore na pitanja, upozoravati, citirati nepobitne dokumente, iznositi neporecive \u010dinjenice, podsje\u0107ati na pro\u0161lost kako se ne bi ponovila? Imalo je smisla u vrijeme Jugoslavije promicati politiku nesvrstavanja i borbe protiv blokovske podijeljenosti, jer je to u ono vrijeme i za onu dr\u017eavu bila jedina mogu\u0107a politika. Imalo je smisla upozoravati na nedostatke i negativnosti u prvim godinama neovisne Hrvatske (uklju\u010duju\u0107i ratne zlo\u010dine i na hrvatskoj strani, izbacivanja iz stanova, nedemokrati\u010dnost nove vlasti), jer je to bilo u funkciji napora da bude stvorena jedna bolja Hrvatska \u2013 ne bilo kakva, nego bolja. Imalo je smisla pomagati drugom predsjedniku Republike da zemlju izvede iz me\u0111unarodne izolacije i otvori svijetu, ali i neposrednom susjedstvu. Imalo je smisla raditi na reafirmiranju antifa\u0161izma kada se \u010dinilo da \u0107e biti mogu\u0107e osigurati mu u temeljima dru\u0161tva mjesto koje mu pripada, a koje mu je po\u010detkom 1990-ih bilo oteto. Sve to imalo je smisla jer je bilo usmjereno prema ostvarivanju, najjednostavnije re\u010deno, boljega \u017eivota. A danas? U kontekstu svega re\u010denoga sklon sam re\u0107i: ne, nema smisla jer ni\u0161ta se vi\u0161e ne mo\u017ee posti\u0107i. Bezumlje je istisnulo razum, a la\u017e istinu. Ipak, \u010dinjenica da se ovaj tekst pojavljuje u tisu\u0107itom broju samostalnog srpskog tjednika Novosti, i to u Hrvatskoj kakva je danas i u svijetu kakav je danas, sugerira druga\u010diji odgovor. Ima smisla, itekako ima smisla!<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.portalnovosti.com\/ima-li-smisla\">Portal Novosti<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Imalo je smisla upozoravati na nedostatke i negativnosti u prvim godinama neovisnosti zemlje jer je to bilo u funkciji ostvarivanja, najjednostavnije re\u010deno, boljega \u017eivota i stvaranja jedne bolje Hrvatske. A danas?<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-261944","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/261944","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=261944"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/261944\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=261944"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=261944"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=261944"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}