{"id":261649,"date":"2019-02-21T07:18:34","date_gmt":"2019-02-21T06:18:34","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=261649"},"modified":"2019-02-20T19:21:53","modified_gmt":"2019-02-20T18:21:53","slug":"kako-se-odljubiti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2019\/02\/21\/kako-se-odljubiti\/","title":{"rendered":"Kako se odljubiti?"},"content":{"rendered":"<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignright  wp-image-151879\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2014\/07\/ljubav-e1550686848869.jpg\" alt=\"\" width=\"256\" height=\"192\" \/>Aneli Nevic u svom \u010dlanku, koji prenosi geek.hr, sumira odgovore stru\u010dnjaka na pitanje koji su najbr\u017ei na\u010dini da se odljubite od nekoga ili neke.<\/p>\n<p>Helen Fi\u0161er, antropolo\u0161kinja s Rutgers Univerziteta, u saradnji s neuronau\u010dnicima, do\u0161la je do slika ljudskog mozga dok se on nalazi u stanju patnje i boli zbog duboke ljubavi prema nekome. Prona\u0161li su da osje\u0107aj intenzivne ljubavi aktivira nucleus accumbens, podru\u010dje u mozgu povezano s nagradama i ovisnosti. Fisher pojednostavljuje taj nalaz zaklju\u010duju\u0107i da ljubav aktivira one dijelove mozga koji su aktivni i kod ovisnika o kokainu i cigaretama dok anticipiraju, tj. predvi\u0111aju da \u0107e uskoro konzumirati kokain ili cigarete.<\/p>\n<p>Fi\u0161er preporu\u010duje da ljubav treba tretirati kao i ovisnost. Treba se rije\u0161iti \u010destitki, pisama, poruka ili stvari koje pripadaju voljenoj osobi ili ih barem pospremiti na neko skriveno mjesto. Nikako ne smijemo zvati biv\u0161e, tra\u017eiti jesu li \u201conline\u201d ili pratiti \u0161to rade na Facebooku i drugim dru\u0161tvenim mre\u017eama. Isto tako, ako se poku\u0161avamo odviknuti od alkohola, ne\u0107emo dr\u017eati bocu loze ili viskija na stolu.<\/p>\n<p>Psiholog na Dr\u017eavnom univerzitetu u Oklahomi i autor popularne triangularne teorije ljubavi prema kojoj se ljubav sastoji od tri sastavna dijela: bliskosti, strasti i odanosti, navodi nekoliko savjeta u e-mailu upu\u0107enom Nevic.<\/p>\n<p>1. Ako morate prestati misliti o nekome, predo\u010dite njegove ili njene negativne karakteristike, a svi ih imamo! Na osnovu toga prepoznajte dobre strane prekida va\u0161e veze i shvatite da je taj prekid zapravo dugoro\u010dno pozitivan.<br \/>\n2. Zapamtite \u010dinjenicu da veza nikad ne mo\u017ee funkcionisati ako se obje strane ne potrude oko nje. Dakle, dugoro\u010dno ta veza nikad ne bi opstala.<br \/>\n3. Prona\u0111ite nekoga drugoga, jer je to najbolji na\u010din da okupirate svoju pa\u017enju. Ali morate biti svjesni da \u201cprelazni\u201d partneri obi\u010dno ne postanu dugoro\u010dni partneri.<br \/>\n4. Trudite se stalno biti zaposleni, ne ostavljajte sebi vremena za ponovno razmi\u0161ljanje o toj osobi.<\/p>\n<p>Seksolo\u0161kinja Karol Kvin se sla\u017ee da razmi\u0161ljanje o negativnim karakteristikama biv\u0161e\/biv\u0161ega ljubavnika\/ljubavnice mo\u017ee pomo\u0107i, ali seks obi\u010dno stvara pomutnju. Smatra da je jedan od najve\u0107ih problema zbog kojeg se ljudi zaljube u pogre\u0161nu osobu zapravo to \u0161to zamijene dobar seks ili samo sna\u017enu erotsku privla\u010dnosti s ljubavlju i kompatibilno\u0161\u0107u. To su razli\u010dite stvari i, premda bi bilo idealno da dolaze zajedno u paketu, ne smijemo mije\u0161ati seksualnu \u017eelju s ljubavlju i obrnuto.<\/p>\n<p>Profesor psihijatrije na Univerzitetu San Francikco i jedan od autora knjige \u201cA General Theory of Love\u201d Tomas Levin predvi\u0111a mogu\u0107e razlike izme\u0111u toga kako proces odljubljivanja izgleda danas i kako \u0107e se odvijati u budu\u0107nosti. On pretpostavlja da ne postoji ni\u0161ta \u0161to osoba mo\u017ee napraviti kako bi se automatski odljubila od nekoga, jednako kao \u0161to ne postoji na\u010din da se alkoholizirana osoba odmah otrijezni. Zaljubljenost je sli\u010dna stanju intoksikacije, \u0161to je mogu\u0107e demonstrirati snimcima mozga.<\/p>\n<p>Nevic isti\u010de kako je ve\u0107ina ovih stru\u010dnjaka bila iznena\u0111ena njenim pitanjem o na\u010dinu odljubljivanja jer ih ve\u0107ina ljudi pita kako da dvije osobe ostanu zaljubljene dugo vremena.<\/p>\n<p>Fi\u0161er obja\u0161njava kako postoji istina u staroj izreci \u201cVrijeme lije\u010di sve rane\u201d, te da za to postoje i neurolo\u0161ki dokazi. Zajedno sa svojim saradnicima je prona\u0161la da ljudi koji su do\u017eivjeli odbijanje u ljubavi nakon nekog vremena imaju sni\u017eenu aktivnost u podru\u010dju mozga povezanim s osje\u0107ajima privr\u017eenosti (ventral palladium). Kako bi se mozak \u0161to bolje suo\u010dio s gubitkom, Fi\u0161er preporu\u010duje u\u010destalo i intenzivno vje\u017ebanje koje pobu\u0111uje hormone poput dopamina, a slu\u017ee za podizanje raspolo\u017eenja. Za pobu\u0111ivanje oksitocina dobri su zagrljaji prijatelja ili drugih bliskih osoba, a on poma\u017ee da se osoba osje\u0107a smirenijom.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Fi\u0161er obja\u0161njava kako postoji istina u staroj izreci \u201cVrijeme lije\u010di sve rane\u201d, te da za to postoje i neurolo\u0161ki  dokazi<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-261649","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/261649","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=261649"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/261649\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=261649"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=261649"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=261649"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}