{"id":261545,"date":"2019-02-19T07:26:09","date_gmt":"2019-02-19T06:26:09","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=261545"},"modified":"2019-02-19T07:27:49","modified_gmt":"2019-02-19T06:27:49","slug":"bauk-socijalizma-kruzi-sad-om","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2019\/02\/19\/bauk-socijalizma-kruzi-sad-om\/","title":{"rendered":"Bauk socijalizma kru\u017ei SAD-om"},"content":{"rendered":"

\"\"Pi\u0161e: Tena Erceg<\/strong><\/p>\n

Iz govora o stanju nacije koji je po\u010detkom velja\u010de odr\u017eao ameri\u010dki predsjednik Donald Trump, u medijima je naj\u010de\u0161\u0107e citirana izjava u kojoj se predsjednik obra\u010dunava sa socijalizmom. Ako je suditi po takvoj reakciji medija, Trumpov obra\u010dun s tim dru\u0161tvenim ure\u0111enjem do\u017eivljen je kao sukus cijelog obra\u0107anja. U njemu su sadr\u017eana obja\u0161njenja za njegove unutarnje i vanjske politi\u010dke poteze, ali i odre\u0111ene zebnje njega i sve usamljenije oligarhije kojoj se tim govorom obra\u0107ao i \u010diji su mu predstavnici u kongresu uzvra\u0107ali pljeskanjem i skandiranjem \u2018USA!\u2019<\/p>\n

\u2018Mi stojimo uz narod Venezuele u njihovoj plemenitoj borbi\u2019, rekao je Trump, \u2018i osu\u0111ujemo brutalnost Madurovog re\u017eima, \u010dije su socijalisti\u010dke politike tu zemlju pretvorile iz najbogatije u Ju\u017enoj Americi u dr\u017eavu posvema\u0161njeg siroma\u0161tva i o\u010daja.\u2019 \u2018Ovdje u SAD-u uznemireni smo novim pozivima za uvo\u0111enjem socijalizma\u2019, nadovezao se odmah potom, \u2018Amerika je utemeljena na slobodi i neovisnosti, a ne na prisili, dominaciji i kontroli. Ro\u0111eni smo slobodni i ostat \u0107emo slobodni. Ve\u010deras potvr\u0111ujemo na\u0161u odluku da Amerika nikad ne\u0107e biti socijalisti\u010dka zemlja\u2019, poentirao je na kraju, na \u0161to su zastupnici ustali, gromoglasno odobravaju\u0107i proklamaciju u koju ni sami vi\u0161e ne mogu biti sigurni. Jer kada se ovaj govor sagleda u \u0161irem kontekstu, onom teku\u0107eg dr\u017eavnog udara koji Trumpovi jastrebovi organiziraju u Venezueli, postaje razvidno da je bauk socijalizma postao opsesija njegove administracije. \u010cini im se da izviruje iz svake rupe, u zemlji i izvan nje, pa dok ga poku\u0161avaju zatrti u svom latinskoameri\u010dkom dvori\u0161tu, on na sve strane otvara pukotine u do ju\u010der zabetoniranom konsenzusu.<\/p>\n

Taj govor pokazuje i da Trumpova avantura u Venezueli nije samo stvar pohlepe za tamo\u0161njim resursima, \u0161to nitko ni ne poku\u0161ava prikriti. Ona je jednako tako i ideolo\u0161ka ofenziva protiv rastu\u0107e prijetnje establi\u0161mentu na doma\u0107em terenu, zbog \u010dega je potrebno neprestano demonizirati \u2018opasne ideje\u2019 koje su prestale biti tabu pa im se sada smije izgovoriti ime. Najavljuju\u0107i prije nekoliko mjeseci dr\u017eavni udar u Venezueli, ameri\u010dki savjetnik za nacionalnu sigurnost John Bolton nazvao je vlade Venezuele, Kube i Nikaragve \u2018trojkom tiranije\u2019, \u2018destruktivnim silama represije, socijalizma i totalitarizma\u2019, \u2018trokutom terora\u2019 i \u2018odvratnom koljevkom komunizma na zapadnoj hemisferi\u2019. Ova bombasti\u010dna i pretjerano ostra\u0161\u0107ena argumentacija nadolaze\u0107e agresije na suverenu dr\u017eavu mogla bi se stoga tuma\u010diti na isti na\u010din, kao izraz straha elita da se iz njihove vlastite zemlje pomalja ne\u0161to \u0161to \u017eeli poljuljati temelje nekontrolirane mo\u0107i i enormnog bogatstva kojima su ovladali.<\/p>\n

Najsvje\u017eiji poku\u0161aj te ugroze niz je recentnih prijedloga kojima je cilj stvoriti osnove za pravedniju redistribuciju bogatstva putem poreznih reformi kako bi se izdvajanja najbogatijih pove\u0107ala i iskoristila za financiranje politika koje bi i\u0161le u korist ve\u0107ine. Najradikalniji prijedlog do\u0161ao je od njujor\u0161ke kongresnice Alexandrije Ocasio-Cortez, pripadnice lijevog krila Demokratske stranke, 28-godi\u0161njakinje koja se deklarira kao demokratska socijalistkinja. Ocasio-Cortez iza\u0161la je nedavno s dva prijedloga, jednim koji se odnosi na poreze i takozvanim Zelenim novim dogovorom (Green New Deal). Oba prijedloga pripadnici establi\u0161menta iz obje stranke odbacili su kao ekstremne i neprovedive, no unato\u010d tome ispitivanja javnog mnijenja pokazala su da oba u\u017eivaju podr\u0161ku ve\u0107ine bira\u010da. Ocasio-Cortez iznijela je prijedlog o progresivnom oporezivanju na dohodak iznad deset milijuna dolara do maksimalnih 70 posto. Obja\u0161njavaju\u0107i prijedlog na televiziji, rekla je da je on \u2018porezna interpretacija pitanja o tome do koje razine \u017eivimo u pretjeranom obilju i u kakvom dru\u0161tvu \u017eelimo \u017eivjeti; \u017eelimo li \u017eivjeti u dru\u0161tvu u kojemu milijarderi imaju vlastite privatne Uber heliodrome, dok drugi rade 80 sati tjedno i ne mogu prehraniti djecu\u2019.<\/p>\n

Posljednjeg dana sije\u010dnja sa svojim prijedlogom porezne reforme iza\u0161ao je i neovisni senator Bernie Sanders, biv\u0161i predsjedni\u010dki kandidat koji je popularizirao demokratski socijalizam i s kojim su povezani najeksponiraniji mla\u0111i aktivisti, pa tako i Ocasio-Cortez. Sandersov prijedlog nazvan Zakon za 99,8 posto i formuliran uz pomo\u0107 francuskog ekonomista Thomasa Pikettyja odnosi se na nepokretnu imovinu, odnosno njezino naslje\u0111ivanje, pa predla\u017ee tako\u0111er progresivnu stopu koja bi se odnosila samo na 0,2 posto najbogatijih Amerikanaca. Nasljedstva vrijedna manje od 3,5 milijuna dolara bila bi iz nje izuzeta, a iznad te vrijednosti predvi\u0111ena su \u010detiri razreda od kojih je najvi\u0161i 77 posto za nasljedstva vrjednija od milijarde dolara. Sli\u010dan porezni sistem, pi\u0161u ameri\u010dki mediji, bio je na snazi izme\u0111u 1941. i 1976. godine, a njime bi se u deset godina prikupilo vi\u0161e od 200 milijardi dolara kojima bi se mogle financirati politike poput zdravstvenog osiguranja za gra\u0111ane koji ga nemaju.<\/p>\n

Sa svojim prijedlogom oporezivanja imovine iza\u0161la je i sto\u017eerna \u010dlanica Demokratske stranke Elizabeth Warren, koja je nedavno najavila svoju kandidaturu na sljede\u0107im predsjedni\u010dkim izborima. Ona se odlu\u010dila za znatno bezbolniju varijantu od dva posto federalnog poreza na iznose iznad 50 milijuna dolara i jedan postotni poen vi\u0161e za iznose iznad milijarde dolara. Republikanci su, me\u0111utim, u isto vrijeme predlo\u017eili dijametralno suprotno od onoga \u0161to je zatra\u017eio Bernie Sanders, naime potpuno ukidanje poreza na naslje\u0111ivanje, i to nakon \u0161to su 2017. godine ve\u0107 donijeli zakon kojim su udvostru\u010dili dotada\u0161nji neoporezivi iznos sa 5,35 na 11,2 milijuna dolara za pojedince i 20 milijuna dolara za parove. Da su republikanci sve manje u doticaju sa stvarno\u0161\u0107u, \u0161tovi\u0161e da ni ofucane usporedbe ovih prijedloga sa \u2018socijalisti\u010dkom Venezuelom\u2019 ba\u0161 i nemaju efekta, potvrdilo je nekoliko ispitivanja javnog mnijenja prema kojima su prijedlozi demokrata iznimno popularni. Anketa portala Politico i agencije Morning Consult pokazala je tako da najbla\u017ei prijedlog, onaj Elizabeth Warren, podr\u017eava 61 posto ispitanih, a onaj Ocasio-Cortez 45 posto, dok je u anketi portala Hill i agencije Harris Poll prijedlog Ocasio-Cortez podr\u017ealo 59 posto ispitanih. Ve\u0107ina ispitanih (63 posto) smatra i da bogati pla\u0107aju premalo poreza, a ideju ve\u0107eg oporezivanja bira\u010di Republikanske stranke podr\u017eavaju samo malo manje nego bira\u010di demokrata.<\/p>\n

Negdje u isto vrijeme Ocasio-Cortez oglasila se i sa Zelenim novim dogovorom, planom kojemu je cilj zaustaviti posljedice globalnog zatopljenja putem \u2018potpune dekarbonizacije ekonomije\u2019 i stopostotnog prelaska na obnovljive izvore energije, uz velike javne investicije koje bi dovele do stvaranja novih radnih mjesta u zelenim industrijama i uz mjere kojima bi se osiguralo da teret tranzicije ne padne na le\u0111a najsiroma\u0161nijih. Taj prijedlog, o\u010dekivano, nije nai\u0161ao na podr\u0161ku vodstva Demokratske stranke, jer je u njemu tako\u0111er sadr\u017eana mogu\u0107nost rebalansa dru\u0161tvene mo\u0107i putem ukidanja najprofitabilnijih industrija i pravednije raspodjele tro\u0161kova ekolo\u0161ke transformacije ekonomije. Dapa\u010de, demokrati su prijedlog Ocasio-Cortez poklopili bezubim protuprijedlogom o osnivanju odbora za promi\u0161ljanje klimatskih promjena i njihovih rje\u0161enja, tijela koje ne\u0107e imati nikakve ovlasti niti \u0107e biti sastavljeno \u2013 kako je ona inzistirala \u2013 od \u010dlanova koji ne primaju donacije od industrije fosilnih goriva. Osim ovih poreznih prijedloga, u Americi je u posljednjih godinu ili dvije dana zabilje\u017eena i svojevrsna eksplozija samoniklih pokreta otpora prema elitama, a sve vi\u0161e istra\u017eivanja pokazuje i da bira\u010di, naro\u010dito pripadnici mla\u0111ih generacija, vi\u0161e od kapitalizma preferiraju ono \u0161to podrazumijevaju pod socijalizmom.<\/p>\n

Ve\u0107 2014. godine istra\u017eivanje agencije Reason-Rupe pokazalo je da 58 posto mladih izme\u0111u 18 i 24 \u2018ima pozitivan stav prema socijalizmu\u2019. Gallupovo istra\u017eivanje iz 2016. pokazalo je da tako razmi\u0161lja 55 posto milenijalaca, a istra\u017eivanje iste agencije iz 2018. da se pozitivan stav o kapitalizmu me\u0111u mladima u osam godina smanjio sa 68 na 45 posto. U analizama ovih statistika napominje se, me\u0111utim, da mladi socijalizam uglavnom ne do\u017eivljavaju kao sistem u kojemu je dr\u017eava vlasnik sredstava za proizvodnju, ve\u0107 im se prije svega svi\u0111aju ideje solidarnosti, jednakosti, ve\u0107ih poreza i jake socijalne dr\u017eave.<\/p>\n

Ipak, ve\u0107 i samo spominjanje ve\u0107eg oporezivanja bogatih dovoljno je da se bude progla\u0161en socijalistom, a me\u0111u progresivnim aktivistima op\u0107i je stav da izme\u0111u republikanaca i demokrata po tom pitanju nema su\u0161tinske razlike. Grupa \u010dlanova kampanje Bernieja Sandersa stoga je po\u010detkom 2017. osnovala Pokret za narodnu stranku kako bi poku\u0161ala odozdo izgraditi progresivnu politi\u010dku organizaciju s jakom bazom i neovisnu o korporativnim donacijama. Tu bi pak ulogu naro\u010dito trebalo odigrati povezivanje sa sindikatima i lokalnim organizacijama, koji bilje\u017ee sve ve\u0107i broj razli\u010ditih pobjeda putem \u0161trajkova i drugih akcija ili preuzimanja vlasti na ni\u017eim razinama.<\/p>\n

U dvjema rezolucijama iz 2017. godine Ameri\u010dka federacija rada i Kongres industrijskih organizacija (AFL-CIO), koja broji 12,5 milijuna \u010dlanova, tako\u0111er je izrazila mi\u0161ljenje da obje vode\u0107e stranke \u2018unaprje\u0111uju interese Wall Streeta, a unaza\u0111uju interese radnika\u2019, zbog \u010dega su \u2018pro\u0161la vremena kada se moglo pasivno zadovoljavati manjim zlom od dvije zle politike\u2019. Ovakve organizacije prirodne su saveznice svake budu\u0107e progresivne stranke, a sindikalni pokret oja\u010dao je, umjesto da oslabi, nakon pro\u0161logodi\u0161njeg poku\u0161aja konzervativnog Vrhovnog suda, u parnici sponzoriranoj od strane notornih industrijalaca bra\u0107e Koch, da izvr\u0161i udar na ljudske i financijske resurse sindikata javne uprave.<\/p>\n

Naime, kako su Novosti tada pisale, ideja je bila pozivanjem na ustav ukinuti obavezu pla\u0107anja sindikalne \u010dlanarine pa su se predvi\u0111ale katastrofalne posljedice ove odluke, no ispalo je obratno. Ameri\u010dka federacija u\u010ditelja, primjerice, o\u010dekivala je 30-postotno smanjenje prihoda, ali su umjesto toga dobili 88.500 novih \u010dlanova (sada imaju 1,7 milijuna). Porast \u010dlanstva, pa time i prihoda zabilje\u017eilo je i Nacionalno obrazovno udru\u017eenje i sindikat zaposlenika u javnoj upravi, a tako osna\u017eene organizacije postale su aktivnije i uspje\u0161nije u svojim akcijama. Progresivne organizacije za sada nisu zainteresirane za nacionalne izbore, izme\u0111u ostalog i zato \u0161to im je sudjelovanje u njima financijski nedostupno. No isto tako Sandersova kandidatura, koju je osujetio demokratski establi\u0161ment, pokazala je da Sanders, \u010dak i da je postao predsjednik, ne bi mogao provesti dubinske promjene jer iza sebe ne bi imao podr\u0161ku ni strana\u010dke strukture ni ijedne druge mo\u0107ne dru\u0161tvene skupine.<\/p>\n

Portal novosti<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Postaje razvidno da je bauk socijalizma postao opsesija Trampove administracije<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-261545","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/261545","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=261545"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/261545\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=261545"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=261545"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=261545"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}