![\"\"](\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2014\/03\/pazl-mozak.jpg\")
Nau\u010dnici iz Petrozavodska stvorili su neuronsku mre\u017eu od najjednostavnijih vje\u0161ta\u010dkih neurona i nau\u010dili su je da prepoznaje najprostije geometrijske figure i slike, saop\u0161tila je pres-slu\u017eba Ruskog nau\u010dnog fonda.<\/p>\n
Ispostavilo se da je dovoljan samo jedan neuron koji registruje informaciju da nau\u010di da razlikuje cijeli sistem i klasifikuje 14 od 102 mogu\u0107e figure koje se sastoje od takvih blokova. Pove\u0107anje broja oscilatora i ulaznih i izlaznih \u010dvorova zna\u010dajno \u0107e pro\u0161iriti njegove mogu\u0107nosti, zaklju\u010duju nau\u010dnici.<\/p>\n
Savremeni ra\u010dunari rade na bazi najjednostavnije diskretne logike – njihove elementarne memorijske \u0107elije i ra\u010dunarski moduli mogu da percipiraju i obra\u0111uju samo nule i jedinice. To pru\u017ea neograni\u010dene mogu\u0107nosti za matemati\u010dke prora\u010dune sa dovoljno velikim brojem jednih i drugih elemenata.<\/p>\n
Nau\u010dnici ve\u0107 odavno znaju da mozak funkcioni\u0161e na potpuno druga\u010diji na\u010din. Za razliku od poluprovodni\u010dkih tranzistora, na\u0161i neuroni mogu istovremeno da percipiraju veliki broj razli\u010ditih signala, da ih na kompleksan na\u010din sumiraju i mijenjaju svoju osjetljivost na pojedine skupove takvih impulsa.<\/p>\n
Te razlike prave neuronske mre\u017ee, vje\u0161ta\u010dke pandane lanaca neurona, koji su ili suvi\u0161e kompleksni za prikazivanje u “punoj” formi, ili teraju nau\u010dnike da pojednostave njihovu konstrukciju, \u010dine\u0107i ih nedovoljno dobrim pandanima ljudskog ili mozga drugih \u017eivih bi\u0107a.<\/p>\n
Treba dodati da njihov rad i obuka zahtijevaju ogromnu koli\u010dinu ra\u010dunarskih resursa, koji su danas dostupni samo u najve\u0107im superra\u010dunarima, prenosi sputniknews.co.<\/p>\n
Iz tog razloga, Veli\u010dko i njegove kolege, kao i druge grupe fizi\u010dara po cijelom svijetu, odavno poku\u0161avaju da stvore vje\u0161ta\u010dke neurone. Prije godinu dana, nau\u010dnici sa Masa\u010dusetskog tehnolo\u0161kog instituta uspjeli su da stvore prvi primitivni lanac sli\u010dnih struktura koje su sposobne da prepoznaju odre\u0111ena latini\u010dna slova.<\/p>\n
Nedavno su ruski nau\u010dnici stvorili “vje\u0161ta\u010dke neurone” sastavljene od tankih filmova vanadijum-dioksida, \u010dija otpornost zavisi od njihove temperature. Na primjer, ako se kroz takav neuron propusti dovoljna koli\u010dina struje, on \u0107e se zagrijati i njegov otpor \u0107e se naglo smanjiti, za oko 10.000 puta, zbog \u010dega \u0107e po\u010deti da prenosi vi\u0161e struje.<\/p>\n
To \u0107e dovesti do hla\u0111enja vje\u0161ta\u010dkog neurona, njegovog povratka u po\u010detno stanje i gotovo potpunog prestanka kretanja elektri\u010dne energije. \u041aao rezultat toga, ovakav film \u0107e oscilovati, emituju\u0107i niz impulsa sli\u010dno stvarnim nervnim \u0107elijama u mozgu ljudi i \u017eivotinja.<\/p>\n
\u041aako su Veli\u010dko i njegove kolege otkrili, ukupno 11 sli\u010dnih struktura kombinovanih u jednu mre\u017eu koja se sastoji od dva ulazna i izlazna \u010dvora i devet neurona za obradu mo\u017ee da nau\u010di da prepozna jednostavne geometrijske oblike koji se mogu postaviti u kvadrat veli\u010dine 3×3 piksela.<\/p>\n
Ovi eksperimenti su pokazali da vje\u0161ta\u010dki neuroni zasnovani na vanadijumskim filmovima mogu da registruju i obra\u0111uju “vi\u0161eslojne” signale, kao i prirodni neuroni, \u0161to im omogu\u0107uje da se upotrebljavaju kao njihovi punopravni pandani, pi\u0161e Sputnik.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Nau\u010dnici iz Petrozavodska stvorili su neuronsku mre\u017eu od najjednostavnijih vje\u0161ta\u010dkih neurona i nau\u010dili su je da prepoznaje najprostije geometrijske figure i slike, saop\u0161tila je pres-slu\u017eba Ruskog nau\u010dnog fonda. Ispostavilo se da je dovoljan samo jedan neuron koji registruje informaciju da nau\u010di da razlikuje cijeli sistem i klasifikuje 14 od 102 mogu\u0107e figure koje se sastoje […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-261530","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/261530","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=261530"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/261530\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=261530"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=261530"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=261530"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}