{"id":261349,"date":"2019-02-15T12:44:30","date_gmt":"2019-02-15T11:44:30","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=261349"},"modified":"2021-10-03T21:25:29","modified_gmt":"2021-10-03T19:25:29","slug":"knezevic-dukanovic-firmu-na-kipru-osnovao-da-preko-nje-bude-partner-u-meljinama","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2019\/02\/15\/knezevic-dukanovic-firmu-na-kipru-osnovao-da-preko-nje-bude-partner-u-meljinama\/","title":{"rendered":"Kne\u017eevi\u0107: \u0110ukanovi\u0107 firmu na Kipru osnovao da preko nje bude partner u Meljinama"},"content":{"rendered":"

Povodom sino\u0107njih tvrdnji g. Mila \u0110ukanovi\u0107a <\/a>u emisiji Ukr\u0161tene rije\u010di, predsjednik Atlas Grupe dr Du\u0161ko Kne\u017eevi\u0107 daje sljede\u0107u izjavu za javnost:<\/p>\n

\u201cKum crnogorske kleptokratije, koji se predstavlja kao predsjednik Crne Gore, sino\u0107 se opet survao u ponor svojih nedjela. Poku\u0161avaju\u0107i da djeluje samouvjereno cijeloj Crnoj Gori se predstavio kao ortodoksni la\u017eov. Novina je samo da mu ponestaje koncentracije.<\/p>\n

Of \u0161or firmu na Kipru Vagor investment limited, za koju je prvo negirao da je ima pa je suo\u010den sa papirima priznao da je njegova, osnovao je sa ciljem da preko nje formalno postane suvlasnik bolnice Meljine i pripadaju\u0107eg zemlji\u0161nog kompleksa od 50.000 kvadrata.<\/p>\n

Da bi sakrio tragove, kao formalni zastupnik firme upisana je druga osoba, a na\u0161 dogovor je bio da on i moje kompanije dijele zajedni\u010dki udio 50:50, te da strate\u0161ki partner bude Abu Dabi Capital Group sa svojim procentom vlasni\u0161tva. Pozivam la\u017eova koji se predstavlja kao predsjednik Crne Gore da ka\u017ee ko mu je osnovao firmu na Kipru i ko su mu svjedoci da je njegova.<\/p>\n

U partnerstvo sa Abu Dabi Capital Group sam u\u0161ao na njegov zahtjev jer su Arapi bili vlasnici Crownel Hospital u Londonu i namjeravali su da ula\u017eu u zdravstveni turizam. Onda je 2008. do\u0161la ekonomska kriza, Arapi su prodali bolnicu u Londonu i iza\u0161li iz partnerstva u Meljinama, \u010demu je kumovalo i vi\u0161egodi\u0161nje odugovla\u010denje sa dono\u0161enjem odluka na nivou lokalne samouprave, neophodnih za po\u010detak investicija. Arapi su kasnije to prebili investicijom u Atlas capital centru i naplatili izlazak iz Meljina ukupno oko 21 milion eura, sa kamatama.<\/p>\n

Do jednog od prvih mojih i \u0110ukanovi\u0107evih sukoba je do\u0161lo kada je ne\u0161to kasnije istjerao iz Crne Gore D\u017eejmsa Vilsona, koji je bio direktor projekta Porto Novi. Vilson je htio da sa svojim partnerima kupi kompleks Meljine, u koji se ve\u0107 bio uselio kao zakupac Titove vile.<\/p>\n

\u0110ukanovi\u0107 nije bio zadovoljan visinom ponu\u0111ene cijene pa je preko Azerbejd\u017eanaca natjerao g. Vilsona da podnese ostavku i uspio da ga otjera iz Crne Gore.<\/p>\n

\u0110ukanovi\u0107 mi je nametnuo Budimira \u0160egrta kao direktora bolnice Meljine, kome sam po njegovom nalogu platio \u0161kolovanje u Londonu. Preko \u0160egrta je kontrolisao sve, a \u0160egrt je preko Glosarija i Montefarma zadu\u017eivao bolnicu i izvla\u010dio pare, tro\u0161e\u0107i paralelno sa korporativne kartice ogromne sume. Njega je doveo u Meljine poslije propasti fabrike ljekova Laleta Sekuli\u0107a. U Sekuli\u0107evom Habitfarmu je \u0110ukanovi\u0107, zajedno sa Vuka\u0161inom Mara\u0161em, tako\u0111e bio partner.<\/p>\n

Da bi unaprijed poku\u0161ao da stvori utisak da nema ni\u0161ta sa Meljinama, svojoj novinarki je sino\u0107 tra\u017eio da mu postavi to pitanje.<\/p>\n

Prostor u Atlas capital centru od 5000 kvadrata i 100 gara\u017eanih mjesta, koji on pominje, je prostor koji je pripao Atlas grupi poslije poravnanja sa Arapima, nakon njihovog izlaska iz projekta Meljine. On je upisan na Atlas banku i \u0110ukanovi\u0107, koji poku\u0161ava da natjera neke svoje biznismene da u\u0111u u dokapitalizaciju Atlas banke, ho\u0107e da ga tako uzme i ostvari san koji je najavljivao preko svog tabloida Informer prije nekoliko godina. Sada gura jednu lokalnu banku, koju kontroli\u0161e njegov brat Aco \u0110ukanovi\u0107 preko njihovog piona na mjestu izvr\u0161nog direktora, da napravi fiktivnu dokapitalizaciju Atlas banke, spoje banke i poni\u0161te kapital akcionara Atlas banke.<\/p>\n

Zanimljivo je da glava hobotnice, koja za cilj ima da prva familija preuzme sve \u0161to vrijedi u Crnoj Gori, bolje poznaje portfelj Atlas Grupe, njene nekretnine, aktivu i poslove nego svoje firme kojih kao ne mo\u017ee da se sjeti i bolje nego portfelj Prve banke i prve familije.
\nZaboravio je kada je za spa\u0161avanje Prve banke jedan milion vrtio bezbroj puta, a ja mu iznosio rizi\u010dnu aktivu na Kipar kako bi o\u010distio plasmane banke i prikazao bolje stanje kod regulatora. To dobro znaju Oleg Obradovi\u0107 i Milan Perovi\u0107, koji su bili tada na \u010delu Prve banke.<\/p>\n

Cilj mu je da nam otme imovinu kako bi prva familija kontrolisala ama ba\u0161 sve u Crnoj Gori. Zato je i do detalja upoznat sa firmom Kaspia, koju je pomenuo desetak puta u toku emisije, kao i nepostoje\u0107u garanciju i namje\u0161teni sudski spor. U slu\u010daju spora po ugovoru trebalo je da bude nadle\u017ena arbitra\u017ea u Londonu, ali je hobotnica preko Privrednog suda i Bla\u017ea Jovani\u0107a donijela odluku na \u0161tetu Atlas banke i ekspresno prebacila 15,2 miliona na Prvu banku.<\/p>\n

Vlasnici firme Kaspia su ministar u Vladi Azerbejd\u017eana Kamaladin Hajdarov i njegovi sinovi. Ta kompanija se pominje u istrazi ubistva novinarke na Malti, a sa Hajdarovim je \u0110ukanovi\u0107 poku\u0161ao da napravi biznis u Azerbejd\u017eanu. U dokumentima Vikiliksa ozna\u010deni su kao glavni \u0161verceri cigara i alkohola prema Iranu.<\/p>\n

Neka ka\u017ee na koji na\u010din je otvoren ra\u010dun Kaspie u Prvoj banci i gdje je dalje transferisao pare po\u0161to je to na\u010din da se otkriju njihove kriminalne veze. Po\u0161to je arbitra\u017ea u Londonu pokrenuta, ima\u0107e priliku da se pojavi kao svjedok i elaborira njegove veze sa Kaspiom i Hajdarovim, te prebacivanje 15,2 miliona u Prvu banku.<\/p>\n

\u0160to se ti\u010de kredita kod Pireus banke u Londonu, sino\u0107 ponovo la\u017ee da ga je dobio na svoj ugled. To govori poku\u0161avaju\u0107i da se izvu\u010de jer je upetljao Du\u0161ka Bana i \u017deljka Mihailovi\u0107ava u ne\u0161to u \u0161ta nije trebao.
\nSada bi da ih za\u0161titi od sudskog procesa u Londonu koji slijedi. Zalog akcija Prve banke sam ja zamislio kada je izbila afera, da bi zgledalo kao da je kolateral dat u Crnoj Gori.<\/p>\n

Ako je toliko po\u0161ten, za\u0161to se nije direktno zadu\u017eio kod Bana i Mihailovi\u0107a bez mog posredovanja? Ako je toliko po\u0161ten neka ka\u017ee kome je prodao akcije na berzi i neka otvori kastodi ra\u010dun za obije transakcije.<\/p>\n

Iznena\u0111uju\u0107e, u nekim trenucima je govorio istinu pa je priznao da sam legalno kupio sve nekretnine u Crnoj Gori i da sam kapital donio sa strane. Ja nisam kao on koji kuka da je 20 godina morao da dokazuje nevinost u Italiji. Oslobo\u0111en je za \u0161verc cigara jer je predmet zastario, ali je zaboravio da ka\u017ee da mu proces za mafija\u0161ko udru\u017eivanje jo\u0161 nije zavr\u0161en jer to krivi\u010dno djelo nikad ne zastarijeva.<\/p>\n

Da ne zaboravim, sre\u0107an ti ro\u0111endan Kume. O\u010dekuje se da \u010dovjek, \u0161to je stariji, la\u017ee manje. Ti radi\u0161 suprotno. \u017delim ti za ovaj i svaki sljede\u0107i ro\u0111endan da manje la\u017ee\u0161, prvo sebe, pa onda ovaj narod. Istina osloba\u0111a. Razmisli da se ugleda\u0161 na Gruevskog, oslobodi\u0161 crnogorski narod i sebi obezbijedi\u0161 tu\u0111i paso\u0161 i mjesto za izgnanstvo”, pi\u0161e u reagovanju Du\u0161ka Kne\u017eevi\u0107a, koji je medijima proslijedio Press centar Atlas Grupe.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

O\u010dekuje se da \u010dovjek, \u0161to je stariji, la\u017ee manje. Ti radi\u0161 suprotno<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14,12],"tags":[],"class_list":["post-261349","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/261349","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=261349"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/261349\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":329365,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/261349\/revisions\/329365"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=261349"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=261349"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=261349"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}