{"id":261326,"date":"2019-02-15T09:01:54","date_gmt":"2019-02-15T08:01:54","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=261326"},"modified":"2019-02-15T09:01:54","modified_gmt":"2019-02-15T08:01:54","slug":"afektivno-prisustvo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2019\/02\/15\/afektivno-prisustvo\/","title":{"rendered":"Afektivno prisustvo"},"content":{"rendered":"<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignright size-medium wp-image-134395\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2014\/01\/emocije-300x222.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"222\" \/>Neki ljudi imaju sposobnost da jednostavno u\u0111u u prostoriju i svima stvore osje\u0107aj mira i prijatnosti. Drugi ljudi mogu da izazovu nelagodnost i prevrtanje o\u010dima bez obzira \u0161ta radili. Manja oblast psiholo\u0161kog istra\u017eivanja podr\u017eava ideju da je na\u010din na koji osoba \u010dini da se drugi osje\u0107aju dosljedan i mjerljiv dio njihove li\u010dnosti. Istra\u017eiva\u010di ovu pojavu nazivaju \u201eafektivno prisustvo\u201c, pi\u0161e \u00a0D\u017euli Bek, prenosi psihoverzum.com.<\/p>\n<p>Ovaj koncept je prvi put obja\u0161njen prije deset godina u istra\u017eivanju koje su vodili Noa Ajzenkraft i Hilari Anger Elfenbien. U toj studiji, podelili su studente biznis \u0161kole u grupe, gde su svi upisali iste predmete za poha\u0111anje tokom semestra, uklju\u010duju\u0107i i zajedni\u010dki rad na svim grupnim zadacima i projektima. Zatim je svaki \u010dlan grupe ocjenjivao u kolikoj mjeri su ih drugi \u010dlanovi navodili da u sebi osjete osam emocija: nelagodnost, dosadu, bijes, tugu, mir, relaksaciju, sre\u0107u i entuzijazam. Istra\u017eiva\u010di su do\u0161li do zaklju\u010dka da se zna\u010dajan dio ovih emocija kod \u010dlanova ispitivane grupe mo\u017ee povezati sa prisustvom njihovih vr\u0161njaka.<\/p>\n<p>\u010cini se da \u201cna\u0161, sopstveni na\u010din postojanja ima emocionalni potpis,\u201c navodi Elfenbein, profesor biznisa na Va\u0161ington univerzitetu u Sent Luisu.<\/p>\n<p>Ve\u0107 neko vrijeme poznato je da su emocije \u201czarazne\u201c: ukoliko jedna osoba osje\u0107a ljutnju, vrlo je mogu\u0107e da \u0107e na svog susjeda prebaciti istu tu emociju. Ali, afektivno prisustvo je efekat koji osoba reprezentuje bez obzira na sopstvene emocije \u2013 oni sa pozitivnim afektivnim prisustvom navode ljude da se osje\u0107aju dobro, iako su oni li\u010dno anksiozni ili depresivni, i isto to va\u017ei za suprotan tok ovog modela.<\/p>\n<p>\u201cDa to predstavim \u010destom pojavom i prostijim rije\u010dima: neki ljudi prosto idu na \u017eivce i \u010desto su dosadni. To ne zna\u010di da su takvi cijelo vrijeme,\u201c navodi Elfenbien. Tako\u0111e ka\u017ee: \u201cMogu biti i zadovoljni, jer se na kraju stvari rije\u0161e kako njima odgovara. Neki ljudi bude divne stvari u drugima, iako su sami prili\u010dno depresivni.\u201c<\/p>\n<p>Ono \u0161to ne iznena\u0111uje jeste \u010dinjenica da su ljudi koji \u010dine da se drugi osje\u0107aju dobro vi\u0161e fokusirani na svoje dru\u0161tvene mre\u017ee \u2013 prema studiji koju je sprovodila Elfenbein, njihove kolege su ih nerijetko smatrale prijateljima. Tako\u0111e, dobijali su vi\u0161e romanti\u010dnih ponuda i interesovanja od drugih u grupi za speed dating, oko \u010dega se tako\u0111e sprovodila studija.<\/p>\n<p>Hektor Madrid, profesor za organizaciono pona\u0161anje na Pontifical katoli\u010dkom univerzitet u \u010cileu, bio je posebno zainteresovan za to kako afektivno pona\u0161anje lidera na poslu mo\u017ee i uti\u010de na njihove kolege i performanse tima. Njegove kolege i on su otkrili da lideri koji samim svojim prisustvom \u010dine da se drugi osje\u0107aju dobro imaju tim koji ima bolji protok i dijeljenje informacija, \u0161to ih dovodi do ve\u0107e inovativnosti. Podre\u0111eni \u0107e radije i vjerovatnije dijeliti i prezentovati svoje ideje lideru sa pozitivnim afektivim prisustvom.<\/p>\n<p>\u201cKada izla\u017eete nove ideje, to je u neku ruku opasno, iz razloga \u0161to izazivate i preispitujete status quo,\u201c navodi Madrid. \u201cLjudi \u010desto nisu otvoreni za nove ideje, pa u cilju izno\u0161enja istih ljudi moraju da se osje\u0107aju sigurno. Pozitivne emocije su jako bitne po tom pitanju.\u201c<\/p>\n<p>Konkretna stvar koju ljudi rade, a time navode druge da se osje\u0107aju smireno ili potpuno suprotno, jo\u0161 uvijek nije prou\u010dena. To se mo\u017ee dovesti u vezu sa govorom tijela, tonom glasa tokom obra\u0107anja, ili s tim da je neko dobar slu\u0161alac. Madrid sugeri\u0161e da dalja istra\u017eivanja mogu otkriti ili navesti na to da neki ljudi imaju jako afektivno prisustvo (pozitivno ili negativno), dok je kod drugih afektivno prisustvo slabije. Ali oboje, Elfenbein i Madrid, navode da se veliki dio afektivnog prisustva mo\u017ee odnositi na to kako ljudi reguli\u0161u emocije, kako sopstvene, tako i emocije drugih.<\/p>\n<p>Tokom cijelog dana osoba do\u017eivljava emocionalne bljeskove, kako ih Elfenbein, i to povezane sa uznemireno\u0161\u0107u, uzbu\u0111enjem ili tugom. Pitanje je: da li mo\u017eemo da kontroli\u0161emo sebe tako da ti emocionalni udari ne poga\u0111aju druge? Elfenbein, tako\u0111e, postavlja jo\u0161 jedno pitanje: \u201cDa li mo\u017eete da otklonite buku iz sopstvenog \u017eivota tako da ona ne uti\u010de na druge ljude?\u201c<\/p>\n<p>Ovo \u201cizgla\u0111ivanje\u201c \u2013 ili emocionalna regulacija \u2013 mo\u017ee poprimiti formu pronala\u017eenja pozitivnog u lo\u0161im situacijama, \u0161to mo\u017ee biti jako zdravo. Me\u0111utim, mo\u017ee poprimiti i oblik potiskivanja sopstvenih emocija samo da bi drugim ljudima bilo prijatno, \u0161to i nije toliko zdravo.<\/p>\n<p>Elfenbein navodi da pozitivno afektivno prisustvo nije uvijek i nu\u017eno zdravo, i to po samu osobu ili za odnose sa ljudima u njenom okru\u017eenju. Psihopate su \u010desto \u0161armantne i mogu iskoristiti svoje pozitivno afektivno prisustvo kao instrument manipulacije. Tako\u0111e, ni negativno afektivno prisustvo nije uvijek i nu\u017eno lo\u0161e, na primjer kod lidera: zamislite fudbalskog trenera koji na poluvremenu vi\u010de na igra\u010de svog tima, time ih motivi\u0161u\u0107i da budu bolji.<\/p>\n<p>Elfenbein smatra da je afektivno prisustvo usko povezano sa emocionalnom inteligencijom. Ona ka\u017ee: \u201cUvijek mo\u017eete iskoristiti svoju inteligenciju da prona\u0111ete lijek za rak, ali je tako\u0111e mo\u017eete upotrijebiti da budete vrhunski kriminalni um.\u201c<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Neki ljudi imaju sposobnost da jednostavno u\u0111u u prostoriju i svima stvore osje\u0107aj mira i prijatnosti. Drugi ljudi mogu da izazovu nelagodnost i prevrtanje o\u010dima bez obzira \u0161ta radili. Manja oblast psiholo\u0161kog istra\u017eivanja podr\u017eava ideju da je na\u010din na koji osoba \u010dini da se drugi osje\u0107aju dosljedan i mjerljiv dio njihove li\u010dnosti. Istra\u017eiva\u010di ovu pojavu [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-261326","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/261326","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=261326"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/261326\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=261326"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=261326"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=261326"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}