{"id":261320,"date":"2019-02-15T06:56:10","date_gmt":"2019-02-15T05:56:10","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=261320"},"modified":"2019-02-15T06:56:10","modified_gmt":"2019-02-15T05:56:10","slug":"sumnjivo-lice","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2019\/02\/15\/sumnjivo-lice\/","title":{"rendered":"Sumnjivo lice"},"content":{"rendered":"

\"\"U obveznoj \u0161kolskoj lektiri za vi\u0161e razrede osnovne \u0161kole, me\u0111u \u0161est knjiga koje \u0107e osnovci u te \u010detiri godine morati pro\u010ditati, nalaze se i \u201cPri\u010de iz Vukovara\u201d Sini\u0161e Glava\u0161evi\u0107a. Potresan testamentarni tekst, pisan i kontekstualiziran u vrijeme kada je padao grad, vjerojatno je i najva\u017eniji knji\u017eevni dokument nastao u ratu u Hrvatskoj 1991. Njegova vrijednost nije ni stilska, a ni tematska, nego je emocionalna i dokumentarna. \u201cPri\u010de iz Vukovara\u201d nisu pisane za djecu i adolescente, ali je dobro \u0161to su u lektiri. Knji\u017eevnost je, pored svega drugog, najpouzdaniji na\u010din svjedo\u010denja o epohi, ali i o onim op\u0107eljudskim vrijednostima koja promi\u010du kroz cjelokupnu povijest \u010dovje\u010danstva, tako \u0161to neprestano variraju u svojim manifestacijama. Uvrstiv\u0161i \u201cPri\u010de iz Vukovara\u201d u obaveznu lektiru, njezini sastavlja\u010di su jasno pokazali da postoje i izvanknji\u017eevni razlozi o kojima su vodili ra\u010duna sastavljaju\u0107i svoju listu. I to je, da ponovimo, dobro.<\/p>\n

Jedna takva knjiga \u010dija je vrijednost u svjedo\u010denju, u gesti i u sudbini autori\u010dinoj \u0161ezdeset je godina bila u obveznoj \u0161kolskoj lektiri u svim osnovnim \u0161kolama ne samo u zemljama biv\u0161e Jugoslavije, nego i diljem Europe. Uvedena je u \u0161kole kada je ni\u017ee razrede tada osmogodi\u0161nje gimnazije poha\u0111ala moja pokojna mati \u2013 ro\u0111ena 1942, a izba\u010dena iz hrvatskog \u0161kolskog programa, nema je ni u \u201cPopisu obveznih knji\u017eevnih tekstova za cjelovito \u010ditanje\u201d, niti u \u201cPopisu klasi\u010dnih hrvatskih i svjetskih knji\u017eevnih tekstova za cjelovito \u010ditanje ili \u010ditanje ulomaka\u201d, u mandatu i s potpisom ministrice znanosti obrazovanja i \u0161porta Bla\u017eenke Divjak. Ovu je \u010dinjenicu va\u017eno vrlo precizno formulirati i ekstenzivno navesti zato \u0161to ona svakako nadilazi okolnosti obrazovno-pedago\u0161kih procesa i procedura i sugerira vrijednosti sustav u kojemu na jednoj strani ima biti Sini\u0161a Glava\u0161evi\u0107, a na drugoj Anna Frank. Po mi\u0161ljenju ovoga \u010ditatelja, takav vrijednosni sustav je nemogu\u0107, ukoliko se ne falsificira i mrtav ne zloupotrijebi upravo Sini\u0161a Glava\u0161evi\u0107.<\/p>\n

\u201cDnevnik Anne Frank\u201d nije u pogledu stila naro\u010dito vrijedan tekst. Pisala ga je relativno na\u010ditana i inteligentna adolescentica, s rudimentarnim literarnim darom. Vrijednost tog dnevnika nije u njegovoj izuzetnosti, nego upravo suprotno, njegova vrijednost je u tome \u0161to je Anna Frank gotovo po svemu bila samo jedna od bezbroj djevoj\u010dica koje su pisale dnevnik, koje ga pi\u0161u i koje \u0107e ga pisati, dok god je ljudi, a ljudi \u0107e biti dok god bude pismenosti. Ali ipak, \u201cDnevnik Anne Frank\u201d je me\u0111u najpotresnijim knji\u017eevnim tekstovima, uop\u0107e. I naprosto je idealna knjiga iz obavezne (ili da budem jezi\u010dno korektan \u2013 obvezne) \u0161kolske lektire. Iz njega \u0107e darovit u\u010denik spoznati barem dvije stvari. Prva i manje va\u017ena: Knji\u017eevnost mo\u017ee biti jedini na\u010din da se ne\u0161to o sebi i svojima ka\u017ee. Druga i mnogo va\u017enija: Ako je Anna Frank ispisivala iste re\u010denice kakve pi\u0161u i njezini suvremeni vr\u0161njaci, tada je izme\u0111u njih i nje samo jedna razlika. Razlika u imenu, u podrijetlu, u sudbini, u Holokaustu.<\/p>\n

Nijedna knjiga za stvaranje op\u0107eeuropske svijest o Holokaustu nije bila i ostala tako va\u017ena kao \u201cDnevnik Anne Frank\u201d. Druge se mogu poricati i osporavati, ova ne mo\u017ee. O drugima se mo\u017ee lagati, o ovoj te\u0161ko. I to je razlog \u0161to se u svim europskim \u0161kolama, i u svim \u0161kolama biv\u0161e Jugoslavije, a onda i u svim \u0161kolama postjugoslavenskih zemalja, \u010ditao \u201cDnevnik Anne Frank\u201d. Generacije mladih Europljana, njihovih o\u010deva i majki, ali ve\u0107 i baka i djedova, pro\u0161le su, makar i na brzinu, kroz tu knjigu. Ona je, pored svega drugog, neka vrsta intelektualnog i emocionalnog cjepiva. Da nije bilo \u201cDnevnika Anne Frank\u201d, dana\u0161nji bi svijet bio neusporedivo gori nego \u0161to jest. Mr\u017enje, rasizma i antisemitizma bilo bi nesagledivo vi\u0161e nego \u0161to ih je s ovom knjigom. I ne bi stradali samo \u017didovi. \u010cak bi se moglo re\u0107i da bez \u201cDnevnika Anne Frank\u201d ne bi stradali ve\u0107inom \u017didovi. Stradavali bi svi koji pripadaju nekoj od ozlogla\u0161enih manjina.<\/p>\n

Odnos prema \u201cDnevniku Anne Frank\u201d u \u0161kolskoj lektiri je, bez ikakve sumnje, odnos prema Holokaustu i Drugom svjetskom ratu. Ali i da nije toga, izbacivanje knjige koja je preko \u0161ezdeset godina bila u svim \u0161kolskim lektirama, zahtijevala bi vrlo ozbiljno obja\u0161njenje. Pogotovu kad na \u201cPopisu obveznih knji\u017eevnih tekstova za cjelovito \u010ditanje\u201d, kao niti na \u201cPopisu klasi\u010dnih hrvatskih i svjetskih knji\u017eevnih tekstova za cjelovito \u010ditanja ili \u010ditanje ulomaka\u201d nema niti jednog jedinog \u017eidovskog pisca, tojest niti jednog jedinog pisca \u017eidovske teme. Opet budimo precizni, pa prenaglasimo stvar, da je i zlonamjerni razumiju: Kafka, kojeg nalazimo na popisu, jest \u017didov, ali njegova tema nije u u\u017eem smislu rije\u010di \u017eidovska. Pisci \u017eidovske teme su \u0160olem Alejhem, Isaac Bashevis Singer, Primo Levi\u2026 spomenimo samo one koji su se znali na\u0107i u \u0161kolskim lektirama \u0161irom Europe. Pisac \u017eidovske teme je, naravno, Danilo Ki\u0161.<\/p>\n

Izbacivanjem \u201cDnevnika Anne Frank\u201d Holokaust je u Hrvatskoj likvidiran iz nastave materinjeg jezika i knji\u017eevnosti. Ponovimo ovu re\u010denicu ako je nismo razumjeli: izbacivanjem \u201cDnevnika Anne Frank\u201d Holokaust je u Hrvatskoj likvidiran iz nastave materinjeg jezika i knji\u017eevnosti. To je mnogo ozbiljnija stvar od pitanja suvremenih pisaca u lektiri. Uostalom, Bla\u017eenka Divjak pokazala nam je tko su za nju i njezine u klasike proizvedeni \u017eivi hrvatski pisci: Gavran i Pavli\u010di\u0107. Obojica u obaveznoj lektiri za upravo onaj uzrast kojemu je prethodno bio namijenjen \u201cDnevnik Anne Frank\u201d. Naravno, re\u010deni pisci s tom okolno\u0161\u0107u nemaju ni\u0161ta, niti su za nju odgovorni vi\u0161e od bilo kojeg drugog gra\u0111anina.<\/p>\n

Obja\u0161njenje koje se lako da naslutiti, prema kojemu je tema Holokausta zastupljena u hrvatskim \u0161kolama kroz druge \u0161kolske predmete, nemogu\u0107e je ozbiljno razmotriti. \u0160tovi\u0161e, mo\u017eemo ga unaprijed otpisati kao cinizam negacionista. Najprije, i Biblija i nabo\u017eni te obredni tekstovi (kakav je \u201cMuke spasitelja na\u0161ega\u201d, s popisa \u201cklasi\u010dnih hrvatskih i svjetskih knji\u017eevnih tekstova za cjelovito \u010ditanje ili \u010ditanje ulomaka\u201d), kao i Domovinski rat, izu\u010davaju se kroz druge \u0161kolske predmete, ali eto ih i u nastavi hrvatskog jezika i u \u0161kolskoj lektiri. Drugo, Holokaust nije bilo kakav povijesni doga\u0111aj, jednako kao \u0161to Biblija nije zbirka obrednih tekstova, niti je Domovinski rat za gra\u0111ane Hrvatske ne\u0161to \u0161to mo\u017ee po\u010dinuti u povijesnim ud\u017ebenicima, nego je rije\u010d o civilizacijskim, identitarnim i tematskim vrelima knji\u017eevnosti, one svjetske ili na\u0161ih lokalnih. Stoga je Holokaust mogu\u0107e samo tendenciozno zaobi\u0107i. \u201cDnevnik Anne Frank\u201d iz \u0161kolske je lektire izbacio netko tko je prethodno o tome jako dobro promislio. \u010cinjenica da je lektira i mimo toga oslobo\u0111ena \u017eidovskih tema samo je logi\u010dna posljedica takvih promi\u0161ljanja.<\/p>\n

Najva\u017enije hrvatske knji\u017eevne tekstove dvadesetog stolje\u0107a napisali su Miroslav Krle\u017ea i Ivan Goran Kova\u010di\u0107. Ali ne radi se o tome da je \u201cJama\u201d me\u0111u nekoliko najuspjelijih i najautenti\u010dnijih hrvatskih pjesni\u010dkih tekstova uop\u0107e, nego o tome da nijedan hrvatski stih ni strofa u dvadesetom stolje\u0107u nisu tako sna\u017eno posvjedo\u010dili o ovom jeziku kao \u201cJama\u201d, te stoga nema pjesni\u010dkog teksta iz dvadesetog stolje\u0107a koji bi se u \u0161kolskoj lektiri trebao na\u0107i prije \u201cJame\u201d. Ali \u201cJama\u201d je naravno izba\u010dena s onog obavezuju\u0107eg popisa, te se mo\u017ee obra\u0111ivati \u201cu cjelovitom \u010ditanju ili \u010ditanju ulomaka\u201d.<\/p>\n

Nijedna prozna rije\u010d Krle\u017eina nije vi\u0161e u obaveznoj \u0161kolskoj lektiri. Izba\u010deni su \u201cDjetinjstvo 1902-03\u201d, ali i \u201cHrvatski bog Mars\u201d. \u010citat \u0107e se \u201cGospoda Glembajevi\u201d, a sje\u0107amo se kako smo kao \u0111aci tretirali \u010ditanje dramskih tekstova. Ali zato budu\u0107i \u0111aci ima da u\u017eivaju u \u0160enoinom \u201cPrijanu Lovri\u201d, tekstu koji je i prije \u010detrdeset godina, usljed svoje tematske i jezi\u010dne zastarjelosti, u\u010denicima slu\u017eio kao izvor dobrog izrugivanja ne samo na ra\u010dun pisca, nego i na ra\u010dun knji\u017eevnosti, op\u0107enito. \u0160enoom protiv Krle\u017ee nije, me\u0111utim, knji\u017eevna, nego je ideolo\u0161ka i svjetonazorna gesta. Kao i \u201cMukama spasitelja na\u0161eg\u201d protiv \u201cDnevnika Anne Frank\u201d.<\/p>\n

I tu \u0107e ovaj \u010ditatelj i pisac staviti to\u010dku i ta\u010dku na temu \u0161kolske lektire. Njegov, \u010ditateljev, problem nije u podno\u0161enju promjene, nego u njezinoj interpretaciji. I u onoj \u0161utljivoj gra\u0111anskoj ve\u0107ini koja je Annu Frank ispratila u dim i u ni\u0161ta.<\/p>\n

jergovic.com<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Za\u0161to je Dnevnik Anne Frank tiho odstranjen iz hrvatskih \u0161kola<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":146881,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-261320","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/261320","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=261320"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/261320\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/146881"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=261320"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=261320"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=261320"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}