![\"\"](\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2011\/12\/mozak-300x243.jpg\")
Mozgovi \u017eena su mla\u0111i skoro \u010detiri godine od mu\u0161kih, pokazala su skeniranja. Nau\u010dnici se nadaju da c\u0301e razlika izme\u0111u polova objasniti za\u0161to su \u017eenski mozgovi otporniji od mu\u0161kih na gubitak pamc\u0301enja dok stare.<\/p>\n
Prema novoj studiji, mozgovi \u017eena su mla\u0111i od mu\u0161kih iste dobi pokazali su rezultati skenera koji mere metabolizam organa. Utvr\u0111eno je da su \u017eenski za oko tri do \u010detiri godine \u201emla\u0111i\u201c od mu\u0161kih savremenika.<\/p>\n
Ovo otkric\u0301e mo\u017ee da pomogne doktorima da shvate za\u0161to su \u017eene manje podlo\u017ene gubitku pamc\u0301enja i neurolo\u0161kim bolestima dok stare.<\/p>\n
Poznato je da je starenje mozga povezano sa postepenim smanjenjem metabolizma u mozgu. Sa svojom novom studijom, nau\u010dnici sa Univerziteta u Va\u0161ingtonu poku\u0161ali su da procene \u201cstarost metabolizma\u201d mozga ljudi.<\/p>\n
Kako zrelo doba napreduje, sve je manje i manje glukoze koja se “pumpa” kroz ljudski mozak da bi im se obezbedila energija. Veoma malo se pumpa tokom 60-ih godina.<\/p>\n
Frakcija glikolize koja pokrec\u0301e \u0161ec\u0301er je zato kori\u0161\u0107ena od strane nau\u010dnika u njihovoj novoj studiji kao marker starosti mozga.<\/p>\n
Oni su uradili PET skenove na 121 \u017eeni i 84 mu\u0161karca, \u0161to im je omoguc\u0301ilo da izmere kiseonik i glukozu dok su proticali kroz njihove mozgove. PET skenovi su testovi koji pokazuju da li ima oboljenja u telu.<\/p>\n
Uzimajuc\u0301i te podatke, oni su ga ubacili u algoritam za ma\u0161insko u\u010denje i obu\u010dili ga da prepoznaju starost mozga na osnovu informacija o metabolizmu.<\/p>\n
Prilikom obuke algoritma koji je koristio podatke o mu\u0161kim godinama i podacima o mozgu pre nego \u0161to je primenio na \u017eene, zaklju\u010deno je da su \u017eenski mozgovi u proseku 3,8 godina mla\u0111i od njihove stvarne, hronolo\u0161ke dobi.<\/p>\n
Jedan od autora studije, profesor Manu Goial, rekao je da je ovo prili\u010dno sna\u017ean primer merljivih razlika izme\u0111u polova.<\/p>\n
“Tek po\u010dinjemo da shvatamo kako razli\u010diti faktori povezani sa seksom mogu uticati na putanju starenja mozga i kako to mo\u017ee uticati na ranjivost mozga na neurodegenerativne bolesti”, rekao je prof. Goial.<\/p>\n
“Metabolizam mozga nam mo\u017ee pomoc\u0301i da shvatimo neke razlike koje vidimo izme\u0111u mu\u0161karaca i \u017eena dok one stare.”<\/p>\n
U testiranju su u\u010destvovali ljudi starosti od 20 do 82 godine i iznena\u0111ujuc\u0301e je da se mladost \u017eenskog mozga ne vidi samo kod starijih osoba, vec\u0301 i kod mladih.<\/p>\n
Da bi istra\u017eili kako se ova teorija odvija u praksi, istra\u017eiva\u010dki tim sada prati grupu odraslih kako bi utvrdio da li su ljudi mla\u0111eg izgleda otporniji na smanjenje mo\u017edane funkcije.<\/p>\n
Independent\/B92<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Mozgovi \u017eena su mla\u0111i skoro \u010detiri godine od mu\u0161kih, pokazala su skeniranja. Nau\u010dnici se nadaju da c\u0301e razlika izme\u0111u polova objasniti za\u0161to su \u017eenski mozgovi otporniji od mu\u0161kih na gubitak pamc\u0301enja dok stare. Prema novoj studiji, mozgovi \u017eena su mla\u0111i od mu\u0161kih iste dobi pokazali su rezultati skenera koji mere metabolizam organa. Utvr\u0111eno je da […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-260924","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/260924","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=260924"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/260924\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=260924"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=260924"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=260924"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}