{"id":260619,"date":"2019-02-01T07:38:55","date_gmt":"2019-02-01T06:38:55","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=260619"},"modified":"2019-02-01T07:38:55","modified_gmt":"2019-02-01T06:38:55","slug":"ljevica-je-nazalost-za-sada-slaba","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2019\/02\/01\/ljevica-je-nazalost-za-sada-slaba\/","title":{"rendered":"Ljevica je, na\u017ealost, za sada slaba"},"content":{"rendered":"

\"\"Autor: Demian Vok\u0161i<\/strong><\/p>\n

U prosincu 2018. godine Radni\u010dka fronta, hrvatska politi\u010dka stranka lijevog predznaka, najavila je kako \u0107e kandidirati Katarinu Peovi\u0107, docenticu na Odsjeku za kulturalne studije Filozofskog fakulteta u Rijeci, za poziciju predsjednice Republike Hrvatske na predsjedni\u010dkim izborima koji se planiraju odr\u017eati krajem ove godine.<\/p>\n

Katarina Peovi\u0107 diplomirala je komparativnu knji\u017eevnosti i kroatistiku na Filozofskom Fakuletu sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu 1999. godine. Magistrirala je 2004. godine te s temom \u201eNovomedijska pismenost: Perspektive digitalne i mre\u017ene tekstualnosti i dru\u0161tvenosti\u201c doktorirala 2010. godine. U vrijeme dok je ta organizacija jo\u0161 ne\u0161to predstavljala bila je \u010dlanica Hrvatskog helsin\u0161kog odbora, izme\u0111u 2000. i 2005. godine, a od 2004. do 2006. dio uredni\u0161tva \u010dasopisa Zarez. Kao \u010dlanica Radni\u010dke fronte lani je bila i na poziciji rotacijske zastupnice u Gradskoj skup\u0161tini Grada Zagreba.<\/p>\n

Lupigin suradnik, Demian Vok\u0161i, koji je, da napomenemo, i sam krajem 2014. i po\u010detkom 2015. godine bio \u010dlan Radni\u010dke fronte, s Katarinom Peovi\u0107 razgovarao je o aktualnim temama poput budu\u0107nosti Hrvatske u Europskoj uniji i NATO-u, te o polo\u017eaju Hrvatske u regionalnoj i globalnoj politi\u010dkoj sceni.<\/p>\n

Za po\u010detak, dopustite nam da budemo poprili\u010dno izravni: s obzirom da ste kandidatkinja jedne od manjih politi\u010dkih stranaka u Hrvatskoj, smatrate li zaista da mo\u017eete realno konkurirati kandidatima prominentnijih politi\u010dkih stranaka u predsjedni\u010dkim izborima?<\/em><\/p>\n

– Naravno da su neki scenariji vjerojatniji od drugih, ako gledate ankete, politi\u010dku i ekonomsku mo\u0107 pojedinih politi\u010dara. Kampanje ovise o novcima \u2013 oni koji imaju vi\u0161e novaca za kampanju posti\u017eu bolje rezultate. Mediji su dominantno u vlasni\u0161tvu krupnog kapitala ili pod nadzorom trenutne vlasti koja dominantno zastupa interese tog istog kapitala, gdje na bitne pozicije mogu do\u0107i samo ljudi koji su internalizirali dominantnu ideologiju u dru\u0161tvu \u2013 naravno da \u0107e takvi mediji preferirati, davati vi\u0161e prostora i prikazivati kao relevantnu opciju samo one koji ostaju unutar sistemskih opcija. Dok \u0107e druge, ako im uop\u0107e posvete pa\u017enju, tretirati kao nekakav demokratski ukras ili dodatnu zabavu. Izbori nikad nisu ravnopravna bitka. Oni koji zastupaju kapital i oni koji se bore za narod nikad nisu bili u istoj po\u010detnoj poziciji. No izbore tako\u0111er ne mo\u017eemo svesti na predizborne statistike, kao i \u0161to demokraciju ne mo\u017eemo suspendirati do trenutka kada \u0107e stvari biti druga\u010dije i bolje. \u0160to u\u010diniti s \u010dinjenicom da prema izbornim anketama najve\u0107e \u0161anse imaju oni koji prednja\u010de u antinarodnim politikama, sluganskom odnosu prema Bruxellesu, koji slu\u017ee kao servis tajkunima, koji izra\u017eavaju antiimigrantske stavove, kojima brutalno nasilje i ratni zlo\u010din nisu prepreke za odlikovanja? S druge strane, trenutno stanje anketa ne govori puno \u2013 trenutna predsjednica ima znatnu prednost, no biv\u0161i predsjednik Josipovi\u0107 je u isto vrijeme prije pro\u0161lih izbora imao \u010dak 52 posto podr\u0161ke. Ono \u0161to nas, mene i Radni\u010dku frontu, razlikuje od drugih jest da mi niti ne tra\u017eimo isklju\u010divo “pobjedu na izborima”, niti nas zanima “preuzimanje vlasti” \u2013 na\u0161 cilj je artikulacija vizije dru\u0161tva demokratskog socijalizma 21. stolje\u0107a \u2013 u kojem narodna ve\u0107ina ima vlast nad ekonomijom i imovinom, proizvodnju organiziraju radnici, a proizvodi se za potrebe a ne za stvaranje profita, za osiguranje moralno va\u017enih potreba \u2013 besplatnog i javno dostupnog zdravstva, za krajnjeg korisnika besplatnog obrazovanja, stanovanja, prehrane.<\/p>\n

Kako planirate provesti u djelo ciljeve koje artikulirate ako vas ne zanima eventualno preuzimanje vlasti?<\/em><\/p>\n

– Nemamo iluzije da je \u201epreuzimanje vlasti\u201d dovoljno \u2013 pobjeda na izborima je nu\u017ean korak, ali se promjena sistema ne mo\u017ee desiti \u201eodozgo\u201d, ve\u0107 dru\u0161tvenu transformaciju treba potaknuti odozdo. To zna\u010di stvaranje dru\u0161tvenog konsenzusa za demokratski socijalizam koji se temelji i na dru\u0161tvenom vlasni\u0161tvu, ali i na demokratskom protagonizmu. Danas je ve\u0107ini onemogu\u0107eno da se bavi politikom, da politi\u010dki djeluje, pa i razmi\u0161lja. Ako uzmemo statistike o siroma\u0161tvu, jasno nam je da se skoro tre\u0107ina dru\u0161tva brine za puku egzistenciju. Ukoliko \u017eelimo korjenite promjene prva zada\u0107a je osigurati svima moralno va\u017ene potrebe, kao preduvjet za demokratsko djelovanje u korist ve\u0107ine. \u201ePreuzeti vlast\u201d u postoje\u0107em kapitalisti\u010dkom parlamentarizmu zna\u010di samo jedne zamijeniti drugima, zna\u010di kozmeti\u010dke preinake u okviru postoje\u0107ih \u201emogu\u0107nosti\u201d – a one su odre\u0111ene okvirom koji nama, na periferiji Evrope, ne dozvoljava svima dostupno i besplatno zdravstvo, obrazovanje, stanovanje, hranu. \u0160to neke reformisti\u010dke mjere mogu u\u010diniti osim jo\u0161 dodatno zacementirati podre\u0111eni status \u010ditavih dru\u0161tvenih grupacija? Pogledajmo \u0161to se desilo u Gr\u010dkoj u kojoj je Syriza donijela promjenu koja je osigurala da do promjene ne do\u0111e \u2013 \u201eljevica\u201d tamo provodi one mjere \u0161tednje \u010dija ih je \u201ekritika\u201d dovela na vlast. Da bi se desila korjenita promjena \u2013 u njoj moraju svi sudjelovati.<\/p>\n

Kao svoj politi\u010dki program navodite demokratski socijalizam 21. stolje\u0107a? \u0160to takav program podrazumijeva po pitanju vanjske politike i koliko je realno o\u010dekivati da \u0107e ga biti mogu\u0107e provesti?<\/em><\/p>\n

– Upravo je pozicija Hrvatske u politi\u010dko-ekonomskim odnosima u regiji i u Evropi, kao i u svijetu, klju\u010dan razlog za\u0161to demokratski socijalizam 21. stolje\u0107a predstavlja pravu alternativu. Nerazvijene i slabo razvijene zemlje na (polu)periferiji svjetskog ekonomskog sistema \u2013 kao \u0161to je to Hrvatska \u2013 se u okviru ovoga sistema ne mogu razviti. Ne dogode li se velike promjene, tavorit \u0107emo i dalje u nerazvijenosti, siroma\u0161tvu i nejednakosti. Bogate zemlje centra uz pomo\u0107 briselske administracije name\u0107u pravila tr\u017ei\u0161ne utakmice zemljama, a ta pravila uklju\u010duju zabranu dr\u017eavnog intervencionizma i subvencioniranje doma\u0107ih industrija. Iako bogate zemlje kapitalisti\u010dkog centra same nisu do bogatstva do\u0161le u tim uvjetima, ve\u0107 uvjetima imperijalizma i dominacije, sada im ta pravila tobo\u017ee “slobodnog tr\u017ei\u0161ta” slu\u017ee kako bi reproducirala odnose nejednakosti izme\u0111u zemalja bogatog kapitalisti\u010dkog centra, poput Njema\u010dke, Nizozemske, Austrije, i periferije koja tom centru slu\u017ei kao izvor jeftine radne snage, tr\u017ei\u0161te za izvozne proizvode i jeftina turisti\u010dka oaza. Samo politika posve\u0107ena korjenitoj promjeni sistema mo\u017ee doista dosljedno i beskompromisno biti na strani radni\u0161tva, siroma\u0161nih i potla\u010denih te interesa ve\u0107ine dru\u0161tva. A taj interes mora se artikulirati prema Bruxellesu, MMF-u, Svjetskoj banci. Moramo prestati sa sluganskim odnosom podre\u0111enosti, igrom u\u010ditelja i u\u010denika u kojoj na\u0161i politi\u010dari, uklju\u010duju\u0107i predsjednicu, ne igraju za svoj narod. S druge strane, naravno da smo svjesni da se promjene, a pogotovo ne krupne, ne mogu de\u0161avati preko no\u0107i i da je Hrvatska mala i slaba zemlja te da \u0107e situacija kod nas uvelike ovisiti o tome \u0161to \u0107e se doga\u0111ati s ve\u0107im igra\u010dima \u2013 npr. Velikom Britanijom ili Sjedinjenim Dr\u017eavama. Ono \u0161to zasad tamo vidimo je puno pozitivnije (npr. pokreti oko JeremyjaCorbyna i Bernieja Sandersa) nego ono \u0161to postoji u Hrvatskoj. Sasvim je sigurno da se korjenite promjene ne mogu dogoditi na razini jedine zemlje i da je internacionalisti\u010dka politika nu\u017enost. Dobar uzor za djelovanje mo\u017eemo vidjeti npr. i kod slovenske Levice, s kojom imamo dobru dugogodi\u0161nju suradnju.<\/p>\n

Sura\u0111ujete li mo\u017eda se nekim politi\u010dkim akterom u inozemstvu koji bi vam mogao biti utjecajna potpora kada se usprotivite Bruxellesu, MMF-u i Svjetskoj banci ili im se planirate usprotiviti samostalno, uz eventualnu potporu slovenske Levice?<\/em><\/p>\n

– Za sada smo predaleko od tog scenarija da bi na\u0161e protivljenje Bruxellesu, MMF-u i Svjetskoj banci bilo zna\u010dajno za Hrvatsku ili regiju ili Evropu. Puno toga ovisi o razvoju situacije u drugim zemljama. Primjerice u Velikoj Britaniji je dosta turbulentno i rezultat doga\u0111anja u toj zemlji (Brexit je zaustavljen) ostavit \u0107e dubljeg traga na sve nas, pa i za ljevicu kojoj ja\u010danje Corbynovih laburista daje vjetar u le\u0111a. Ako me pitate za suradnju ostvarili smo je s mnogima \u2013 sa Slovenskom Levicom smo imali zajedni\u010dku akciju u Piranskom zaljevu kao i prosvjed na Bleiburgu, sura\u0111ujemo i s GUE\/NGL ljevicom \u2013 parlamentarnom EU ljevicom koja je na na\u0161u molbu dala i svoju podr\u0161ku radnicima Uljanika. Sura\u0111ujemo s Rifondazione comunista iz Italije, Sozialistische LinksPartei iz Austrije, Socialist Party iz Engleske, Parti de Gauche i pripadnom platformom La France Insoumise u Francuskoj, Levicom iz Makedonije, te npr. platformom Marks21 iz Srbije.<\/p>\n

Kao jedne od prioriteta hrvatske vanjske politike Ministarstvo vanjskih i europskih poslova navodi pozicioniranje unutar EU institucija i suradnju s NATO saveznicima. S obzirom da lijevu politiku Radni\u010dke fronte koja na \u010dlanstvo u Europskoj Uniji i NATO-u ne gleda blagonaklono, kako biste se kao predsjednica pozicionirali po pitanjima suradnje unutar EU i NATO-a?<\/em><\/p>\n

– Mi nemamo ni\u0161ta protiv me\u0111unarodnog udru\u017eivanja i bilo kojeg vida internacionalne suradnje pa tako ni one u Evropi. Nismo protiv udru\u017eene Evrope kao takve nego protiv EU kao konkretne unije kakva sada postoji, a koja radi protiv interesa ne samo perifernih zemalja EU, nego i ve\u0107ine stanovni\u0161tva Evrope. Ulaskom u Evropsku uniju ni\u0161ta se pozitivno za Hrvatsku nije desilo \u2013 pri tome smo izgubili 300.000 ljudi. Oko 14 posto ukupnog radnosposobnog stanovni\u0161tva iselilo se i radi u inozemstvu \u2013 pri tome smo pri vrhu u EU u kojoj je taj prosjek tek 3,8 posto. Ulaskom u EU ozbiljno smo ugrozili na\u0161u ekonomiju \u2013 premda se, jasno, nikome pojedina\u010dno ne mo\u017ee zamjeriti \u0161to je iz potrebe oti\u0161ao tra\u017eiti bolji \u017eivot za sebe i svoju obitelj. No ono \u0161to mo\u017ee biti dobro za pojedince, ne mora nu\u017eno biti dobro za \u010ditavo dru\u0161tvo. A depopulacija, koja proistje\u010de primarno iz katastrofalnog nazadovanja \u010ditave zemlje u zadnjih 30 godina, velik je problem \u2013 pogotovo u svjetlu sve ve\u0107e ksenofobije po pitanju migracija i dolaska stranih radnika u Hrvatsku. Koliko nam \u0161teti podani\u010dka politika prema EU najbolje pokazuje primjer brodogradnje. Iako brodogradili\u0161ta svake godine, unato\u010d katastrofalnoj politici koju sve vlasti vode \u0161to se ti\u010de brodogradnje, vra\u0107aju vi\u0161e poreza nego \u0161to je dr\u017eava u njih ulo\u017eila, te brod predstavlja jedan od na\u0161ih najkompleksnijih proizvoda \u2013 mediji i politika \u0161ire pri\u010de o brodogradnji kao utegu hrvatske ekonomije, a ga\u0161enje te \u2013 jedne od na\u0161ih zadnjih izvoznih grana \u2013 legitimiraju se “pravilima” EU, \u0161to nije neto\u010dno, no ne govori \u010ditavu pri\u010du niti daje potpuni kontekst. Politi\u010dari se brane da su im “vezane ruke” zato jer su “pravila jasno propisana”. Pomo\u0107nik ministra i ministar Darko Horvat jednostavno misle da je dovoljno prstom uputiti na Europsku komisiju pa da svi u Hrvatskoj stanu u stav mirno. No, to nije prvi puta \u2013 i kada smo privatizirali brodogradili\u0161ta govorilo se da se to radi pod monitoringom EK, a da bi se kasnije ustvrdilo da je privatizacija brodogradili\u0161ta bila “preporuka” a ne obaveza RH. Tako se i sada govori o monitoringu Europske komisije kao o nekoj onostranoj sili koja sve nadzire, pa su zato vladi “ruke vezane”. Ali pomo\u0107nik ministra uop\u0107e ne govori \u0161to bi se to tragi\u010dno desilo da vlada osigura jamstva brodogradnji, kao \u0161to pomo\u0107 svojoj brodogradnji pru\u017eaju sve vode\u0107e sile u brodogradnji jer ta industrija bez toga ni ne mo\u017ee postojati. Kina i Ju\u017ena Koreja, ali i Italija prakticiraju dr\u017eavni intervencionizam u brodogradnji kako bi je u\u010dinili konkurentnijom. Dr\u017eava daje subvencije u trenutku nelikvidnosti da bi nakon isporuke od brodova imala od brodogradnje koristi, jer brodogradnja nije visokoprofitabilna industrija, ona na sebe ve\u017ee druge industrije i tako osigurava ne samo radna mjesta ve\u0107 u kona\u010dnici i dobit. Trebalo bi prekinuti praksu dosada\u0161nje politike u kojoj i Kolinda Grabar-Kitarovi\u0107 kao i njezini prethodnici zagovara “bolne rezove\u201d i \u201cnu\u017ene reforme\u201d, pozivaju\u0107i strane diplomate da discipliniraju politi\u010dare u regiji koji nisu spremni na ekonomske mjere \u0161tednje. Ekonomske mjere \u0161tednje koje nam name\u0107e Bruxelles, a to jasno vidimo na primjeru Gr\u010dke i Makedonije, jo\u0161 dodatno oslabljuju ekonomije periferije, poja\u010davaju\u0107i pritisak u smjeru interesa kapitala. Makedonija je sprovela sve reforme, kao dobar u\u010denik, snizila poreze za kapital, te je sada na visokom mjestu tzv. Doing Business ljestvice koja definira “poduzetni\u010dke slobode”, ona je i na prvom mjestu izme\u0111u 144 zemlje u kategoriji najni\u017ee ukupne porezne stope za privatne tvrtke. Istovremeno Makedonija ima najvi\u0161u stopu nezaposlenosti, najni\u017ee pla\u0107e u regiji, ogromnu nejednakost. Vanjska politika bi trebala biti temeljena na obrani ekonomskih interesa ve\u0107ine u Hrvatskoj, za\u0161titi doma\u0107e ekonomije, radnih mjesta u brodogradnji i drugim industrijskim granama koje su ugro\u017eene ekonomskom dominacijom kapitalisti\u010dkih zemalja centra, pa i ugovorima s EU, koji su ipak uvijek donekle predmet pregovora, kako sada vidimo i s Brexitom. EU je primarno trgovinska i liberalna unija. NATO-u smo se pridru\u017eili nedemokratski, bez referenduma, na\u0161 izlazak iz te organizacije ni\u010dim nije uvjetovan, tako da ne moramo biti dio NATO-a da bismo bili u EU. Niti Austrija, \u0160vicarska, Irska, \u0160vedska i Finska nisu u NATO-u. NATO ne slu\u017ei nikakvim interesima RH, navodno smo tim \u010dlanstvom sigurniji, ali zapravo pasivno slu\u017eimo provo\u0111enju militaristi\u010dke i nedemokratske ameri\u010dke vanjske politike otvaraju\u0107i se tako i za mogu\u0107e teroristi\u010dke napade. Tro\u0161imo solidan novac na NATO prilagodbe i misije. Koliko nas to ko\u0161ta godi\u0161nje? Afganistan \u2013 55 milijuna kuna, operacija EU “SOFIA” \u2013 oko dva milijuna kuna, ja\u010danje prisutnosti NATO-a u Poljskoj \u2013 oko 33 milijuna kuna, Kosovo \u2013 24 milijuna kuna, 2019. godine se uklju\u010dujemo u novu misiju \u2013 onu u Iraku koja \u0107e nas ko\u0161tati 4,3 milijuna kuna, “EU NAVFOR Somalia \u2013 ATALANTA” 3,5 milijuna. Ukupno godi\u0161nje, u prosjeku RH tro\u0161i preko 108 milijuna kuna, dok se istovremeno raspada javno zdravstvo, nemamo za penzije. Istovremeno, te\u0161ko je argumentirati da smo ne\u0161to dobili od NATO-a u sigurnosnom ili ekonomskom pogledu. Dakle, na\u0161 stav bi bio izlazak iz NATO-a i povla\u010denje na\u0161ih vojnika iz svih vojnih misija. Trebalo bi prestati sa sluganskom politikom Hrvatske u odnosu prema Europskoj uniji, SAD-u i Sjevernoatlantskom savezu te uspostaviti uistinu dosljednu neovisnu vanjsku politiku Hrvatske, koja bi se vodila ne prema geopoliti\u010dkim, vojnim i ekonomskim interesima politi\u010dkih elita Zapada, nego prema interesima ve\u0107ine dru\u0161tva u Hrvatskoj, naravno tako da pritom ne ugro\u017eavamo interese ve\u0107ine u drugim zemljama.<\/p>\n

Imate li plan \u0161to napraviti u slu\u010daju da se SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo i ostale zemlje s kojima je Hrvatska strate\u0161ki partner usprotive hrvatskom izlasku iz NATO-a i na to reagiraju diplomatskim i ekonomskim pritiscima?<\/em><\/p>\n

– Nije nimalo neizgledno da \u0107e se to dogoditi. Koliko god Hrvatska bila mala zemlja, NATO-u se sigurno ne bi svidjelo da iz njihova saveza izlaze i najmanje zemlje jer to ostavlja dojam slabosti. Tako\u0111er, svakako da vlade SAD-a i Velike Britanije, kakve su sada, ne bi nimalo simpatizirale nekakvu progresivnu opciju na vlasti u Hrvatskoj. No te\u0161ko je re\u0107i \u0161to \u0107e biti u budu\u0107nosti, primjerice, ako u Velikoj Britaniji na vlasti budu Corbynovi Laburisti, a sandersisti\u010dka ljevica jo\u0161 oja\u010da u SAD-u, situacija bi mogla biti potpuno druga\u010dija. Svakako je, sigurno, da se bilo kakav takav potez treba pomno realpoliti\u010dki i diplomatski pripremiti, da treba izgraditi veze i s drugim silama (Kinom, Rusijom i ostalima), tra\u017eiti mogu\u0107e rupe koje se mo\u017ee iskoristiti i da nema koristi od toga da se ide glavom kroza zid \u2013 simboli\u010dki izlazak iz NATO-a koji bi nam pritom donio sankcije svakako nije kvalitetno rje\u0161enje. Dakako, u ovom trenutku nema smisla praviti nekakve konkretne planove \u2013 niti je Radni\u010dka fronta blizu vlasti, niti je mogu\u0107e znati kakva \u0107e situacija u svijetu biti za deset, 20 ili 30 godina.<\/p>\n

Kako vidite ulogu Hrvatske u regiji?<\/em><\/p>\n

– Hrvatska bi trebala voditi internacionalisti\u010dku progresivnu politiku povezivanja razli\u010ditih zemalja na osnovi solidarnosti i zajedni\u010dkih interesa. Ili \u0107emo zajedno u regiji shvatiti da nam okviri neoliberalizma, politika “dobrih u\u010denika” EU i SAD-a, slije\u0111enje naredbi Bruxellesa, MMF-a i Svjetske banke \u0161tete ili \u0107emo svi tavoriti u nerazvijenosti i skon\u010dati prema vi\u0161e-manje istom scenariju. Potreban je zaokret u smjeru neovisne, internacionalisti\u010dke i antiimperijalisti\u010dke vanjske politike. Svim zemljama u regiji Srbiji, Bosni i Hercegovini, Makedoniji, Sloveniji, Crnoj Gori i Hrvatskoj \u0161tete neoliberalne politike koje karakterizira brutalna privatizacija, deregulacija tr\u017ei\u0161ta i zabrana dr\u017eavnog protekcionizma nad industrijama od strate\u0161kog zna\u010daja. Proizvodnja la\u017enih nacionalisti\u010dkih antagonizama elita u zemljama regije imaju za cilj zaobila\u017eenje onog jedinog i istinskog antagonizma izme\u0111u kapitalisti\u010dkih elita, koje me\u0111usobno odli\u010dno na ovim prostorima sura\u0111uju, i obespravljene ve\u0107ine \u2013 radnika, nezaposlenih, umirovljenika, blokiranih, iseljenih. Svi na\u0161i narodi pate na isti na\u010din, a nacionalizmi nisu ni\u0161ta drugo do varijanta istog, iako se nacionalisti\u010dki mitovi temelje na nekoj posebnosti svakog od tih naroda. Od podjela profitiraju oni koji se istovremeno pozivaju na \u201esuverenizam\u201c i dr\u017ee ljestve stranom kapitalu i doma\u0107im, regionalno udru\u017eenim, kapitalistima, pa i mafijama.<\/p>\n

Jeste li u kontaktu s potencijalnim politi\u010dkim saveznicima u zemljama regije osim spomenute slovenske Levice, a koji dijele va\u0161 stav o internacionalizmu?<\/em><\/p>\n

– Ljevica je u zemljama biv\u0161e Jugoslavije, na\u017ealost, za sada slaba. Osim slovenske Levice, koja je parlamentarna stranka, i uspjeha RF-a s koalicijskim partnerima na lokalnoj razini u Hrvatskoj, od ozbiljnijih poku\u0161aja mo\u017eemo ista\u0107i makedonsku Levicu, koja je ostvarila solidan uspjeh na izborima. No tu treba dodati da je, recimo, u Srbiji velik problem to \u0161to samo za puko osnivanje stranke treba 10.000 potpisa odmah na po\u010detku \u2013 ako se to usporedi s tri\u010davih 100 potpisa u Hrvatskoj, jasno je koliko su i formalne prepreke ve\u0107e u Srbiji nego u Hrvatskoj.<\/p>\n

Na koji na\u010din bi se, po Vama, Hrvatska trebala nositi s izbjegli\u010dkom krizom?<\/em><\/p>\n

– Hrvatska bi trebala graditi socijalne i ekonomske uvjete za dobar standard doma\u0107ih i stranih dr\u017eavljana, a potonjih prema zadnjim statistikama MUP-a ima svega oko jedan posto u ukupnoj populaciji. Anti-migrantska retorika ima istu ulogu kao i nacionalisti\u010dka retorika \u2013 da na umjetan na\u010din homogenizira ve\u0107inu protiv manjine koja je zadnja odgovorna za lo\u0161 \u017eivot zbog kojeg su ljudi i o\u010dajni i ljuti. Nezaposlenost, siroma\u0161tvo, odlazak iz zemlje, bijedan \u017eivot u mirovini razlozi su koji izazivaju bijes, no taj bijes umjesto da se usmjeri prema kapitalisti\u010dkoj manjini, ideolo\u0161ki aparati ga kanaliziraju u smjeru migranata. To im zapravo za sada i ne uspijeva uzmemo li u obzir da na\u0161i ljudi u raznim mjestima otvoreno i hrabro poma\u017eu imigrantima ne pristaju\u0107i na prijetnje i kriminalizaciju humanosti. Treba ista\u0107i neke stvari koje u mejnstrimu rijetko dolaze u prvi plan. Od izbjeglica i migranata u principu nitko ne \u017eeli ostati u Hrvatskoj \u2013 svi preko Hrvatske samo prelaze \u017eele\u0107i do\u0107i do razvijenih zemalja jezgre u kojima ima vi\u0161e posla, makar bijedno pla\u0107enog. \u0160to se ti\u010de razloga zbog kojih se bje\u017ei iz zemalja kao \u0161to su Sirija, Irak, Afganistan ili Libija \u2013 zar je uop\u0107e potrebno isticati ulogu Zapada, tj. politi\u010dkih, vojnih i ekonomskih elita tih zemalja, u kaosu i bijedi koji su tamo stvoreni? A nezanemariv dio problema se\u017ee sve do u kolonijalno doba, do prije kojih \u0161ezdesetak godina, kada se te zemlje, i ostatak svjetske periferije, nemilosrdno plja\u010dkalo, na \u010demu se ve\u0107ina zemalja u koje se sad migrira, me\u0111u ostalim, i obogatila. I na kraju, problem migracija na globalnoj razini ne mo\u017ee se rije\u0161iti sve dok je na snazi postoje\u0107i ekonomski sistem \u2013 u kapitalizmu \u0107e nu\u017eno manjina zemalja biti razvijenija, iako ni tamo nije idealno, kako vidimo npr. po trenutnoj situaciji u Francuskoj, dok \u0107e ve\u0107ina biti u relativno lo\u0161oj ili lo\u0161oj situaciji. Sve dok postoji takav nejednak razvoj \u2013 koji je neizbje\u017ean u okviru trenutnog sistema \u2013 bit \u0107e i migracija. Mi se zala\u017eemo za rje\u0161avanje problema u korijenu, a ne za protofa\u0161isti\u010dko fingiranje \u201erje\u0161avanje migrantskog problema\u201c ksenofobnim i neljudskim mjerama.<\/p>\n

Kao predsjednica RH slu\u017eili biste na poziciji vrhovne zapovjednice Oru\u017eanih snaga Republike Hrvatske. Kakav bismo odnos prema OSRH mogli o\u010dekivati od vas kad biste bili na toj poziciji?<\/em><\/p>\n

– Veza predsjedni\u010dke funkcije i OSRH se u mandatu Kolinde Grabar-Kitarovi\u0107 usmjerava prema militarizaciji dru\u0161tva, zagovaranju izda\u0161nog financiranja vojske, poticanju kupovine oru\u017eja, skupih vojnih aviona, ja\u010danju uloge Republike Hrvatske u NATO-u i poticanju sudjelovanja i jo\u0161 izda\u0161nijeg financiranja vojnih misija. Kao “vrhovna zapovjednica oru\u017eanih snaga” predsjednica inzistira na NATO misijama poput one u Afganistanu, koju pla\u0107amo 55 milijuna kuna godi\u0161nje, a to je samo jedna od misija; poticala je kupovinu starih izraelskih vojnih aviona, u o\u010dito sumnjivim okolnostima, za tri milijarde kuna. Najavljivala obavezni vojni rok \u2013 ali to je sre\u0107om zaboravila. Kao predsjednica zagovarala bih politike potpuno suprotne od onih Kolinde Grabar-Kitarovi\u0107 \u2013 demilitarizaciju dru\u0161tva, smanjivanje financiranje vojske, bila bih protiv kupovine skupih vojnih aviona i oru\u017eja. Svakako bih se zalagala za istupanje Republike Hrvatske iz NATO-a i povla\u010denje svih hrvatskih vojnika iz vojnih misija.<\/p>\n

S obzirom da se zala\u017eete za izlazak iz NATO-a, logi\u010dno je zaklju\u010diti da bi Hrvatska trebala zapo\u010deti poja\u010dano ulaganje u vlastite obrambene kapacitete. Smatrate li da je istovremen izlazak iz stabilnog vojnog saveza i smanjivanje financiranja Ministarstva obrane odgovoran na\u010din vo\u0111enja te sfere dr\u017eavne politike?<\/em><\/p>\n

– Nije odgovorno to da smo Hrvatsku uveli u NATO bez dru\u0161tvenog konsenzusa koji bi se provjerio referendumom. NATO je sve samo ne \u201estabilan vojni savez\u201d za nas uzmemo li u obzir da svojim \u010dlanstvom u njemu \u0161titimo vojne i geopoliti\u010dke interese SAD-a, stajemo na stranu hu\u0161kanja, militarizacije i niza vojnih avantura. \u0160to narod Hrvatske radi u Afganistanu? Koji su na\u0161i interesi za tu vojnu misiju? Nismo li se upravo \u010dlanstvom u NATO-u otvorili prema potencijalnim teroristi\u010dkim napadima? Ako \u0107emo o tro\u0161kovima, samo na tro\u0161kovima \u201emirovnih misija\u201c u\u0161tedjeli bismo preko 100 milijuna kuna godi\u0161nje. Po Strategiji nacionalne sigurnosti iz 2017. godine predvi\u0111a se postupno pove\u0107avanje izdvajanja za vojsku kontinuirano od 2019. do 2024. godine kako bi se u kona\u010dnici, a prema zahtjevima NATO-a, do\u0161lo do izdvajanja od dva posto BDP-a u te svrhe. Radni\u010dka fronta smatra da za tim nema realne potrebe, da se Hrvatska trenutno ne nalazi ni u kakvoj opasnosti i da je neodgovorno upravo suprotno \u2013 u ovakvoj lo\u0161oj ekonomsko-socijalnoj situaciji pove\u0107avati izdvajanja za vojsku i raditi na potpuno nepotrebnoj militarizaciji dru\u0161tva.<\/p>\n

Od kojih dr\u017eava, stranaka, organizacija i pojedinaca u regiji, Europi i svijetu biste, kao predsjednica RH, o\u010dekivali partnerstvo i savezni\u0161tvo? Od koga biste pak o\u010dekivali opoziciju svojoj politi\u010dkoj viziji?<\/em><\/p>\n

– Trebalo bi se suprotstaviti dosada\u0161njoj nacionalisti\u010dkoj politici, za koju su odgovorne doma\u0107e ali i elite u regiji. Takvoj politici na podru\u010dju biv\u0161e Jugoslavije trebalo bi stati na kraj i zalagati se za suradnju i solidarnost na principu zajedni\u010dke koristi i razvoja te prekinuti s manipulativnom politikom u BiH. Suradnjom i solidarno\u0161\u0107u treba ostvariti sna\u017enije pozicije prema kapitalisti\u010dkim elitama centra EU i oja\u010dali svoje ekonomije u odnosu na ekonomije bogatih zemalja centra. Sve ove zemlje slu\u017ee kao rezervoar jeftine radne snage, a “strane investicije” umjesto da otvaraju radna mjesta \u2013 \u0161to je uvrije\u017eena mantra doma\u0107ih elita \u2013 na jednak na\u010din osiroma\u0161uju radnike i lokalne ekonomije. Sjetimo se samo primjera tvornice FIAT u Srbiji koja je radnicima oduzela pravo na \u0161trajk ili trenutnog \u0161trajka radnika Tvornice kombajna SDF \u017detelice u \u017dupanji. Za razliku od dana\u0161njice postjugoslavenskih zemalja \u2013 one su nekada u Jugoslaviji vodile izrazito samostalnu vanjsku politiku, vje\u0161to balansiraju\u0107i izme\u0111u realsocijalisti\u010dkog Istoka i kapitalisti\u010dkog Zapada, te imale jednu od vode\u0107ih uloga u Pokretu nesvrstanih. U \u010ditavoj povijesti ovoga podru\u010dja, kako god tko politi\u010dko-ideolo\u0161ki ocjenjivao SFRJ, to je nedvojbeno bilo razdoblje kad su zemlje s ovih prostora bile, u odnosu na svoju pro\u0161lost i ono \u0161to \u0107e uslijediti \u2013 najneovisnije. Realpoliti\u010dki, ne imaju\u0107i ikakvih iluzija o re\u017eimima, a kamoli progresivnosti, doti\u010dnih dr\u017eava, trebalo bi ja\u010dati i odnose s onim velikim silama koje se trenutno nalaze na, vi\u0161e ili manje otvorenoj, \u201edrugoj strani\u201c s obzirom na interese Zapada, kao \u0161to su Narodna Republika Kina i Ruska Federacija. To, pritom, jasno, nikako ne zna\u010di da satelitski odnos prema jednom bloku treba zamijeniti satelitskim odnosom prema drugom bloku ili imati neke iluzije o naravi re\u017eima u tim zemljama, kao \u0161to ih ne treba imati ni prema Zapadu. Trebalo bi se zalagati i za blisku suradnju Republike Hrvatske s progresivnim vlastima u cijelom svijetu, primjerice, Portugalom, Bolivijom, mogu\u0107om Corbynovom vladom u Velikoj Britaniji i progresivnim politi\u010dkim vanparlamentarnim i neparlamentarnim opcijama u svijetu, recimo s ro\u017eavskim Kurdima u Siriji, europskom, ju\u017eno- i sjevernoameri\u010dkom te afri\u010dkom ljevicom …<\/p>\n

Koje prednosti vidite u pribli\u017eavanju autokratskim velesilama poput Rusije i Kine te \u0161to o\u010dekujete da bi zemlje poput Bolivije i organizacije poput ro\u017eavskih Kurda mogle ponuditi Hrvatskoj, a da Hrvatska ve\u0107 ne mo\u017ee dobiti iz postoje\u0107ih savezni\u0161tava?<\/em><\/p>\n

– Jugoslavija je uspje\u0161no balansirala izme\u0111u svjetskih sila ne priklanjaju\u0107i se ni jednoj velesili koja svoju mo\u0107 temelji na opresiji \u0161to unutarnjih potla\u010denih, reproduciraju\u0107i klasne odnose, \u0161to opresiji manjih naroda reproduciraju\u0107i geopoliti\u010dke odnose mo\u0107i. Pozicija \u201emale\u201d zemlje mo\u017ee biti sluganska, no mo\u017ee biti itekako odlu\u010dna i suverena \u2013 jedno i drugo smo pro\u0161li i participirali smo u jednom i drugom geopoliti\u010dkom odnosu. Neka danas Andrej Plenkovi\u0107 u Bruxelles do\u0111e s idejom jednog glasa za jednu naciju. Ideja ravnopravnosti nacija u me\u0111unarodnim odnosima ne postoji, a mi se takvoj neravnopravnosti priklanjamo, slu\u017eimo joj iako nama na periferiji Evrope u maloj zemlji takva politika ide najmanje u korist. U kratkoj povijesnoj epizodi jugoslavenskog socijalizma ideja nesvrstanih se pojavljuje kao ideja ujedinjavanja nacija na temelju odnosa ravnopravnih \u2013 jedan glas jedna nacija \u2013 to su me\u0111unarodni odnosi kojima bismo trebali te\u017eiti. Balansiranje izme\u0111u velikih nacija kao i pru\u017eanje ruke onima koji su opresirani, poput ro\u017eavskih Kurda i onih koji promi\u0161ljaju druga\u010diju ekonomiju poput Bolivije i inzistiraju na svojoj suverenosti trebala bi biti ideja i temelj na kojem se trebaju graditi me\u0111unarodna jedinstva i savezni\u0161tva. Pri tome, takva politika ne bi bila nikakva utopija, kao \u0161to niti komunisti nisu bili nikakvi utopisti, ve\u0107 autenti\u010dni historijski materijalisti \u2013 upravo zato su njihova postignu\u0107a i modeli kada je rije\u010d o me\u0111unarodnoj politici kao i politici nacionalne suverenosti za nas danas \u2013 nenadma\u0161ni.<\/p>\n

Lupiga.Com<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Katarinu Peovi\u0107: Na NATO misije tro\u0161imo 108 milijuna kuna godi\u0161nje, a zdravstvo nam se raspada<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-260619","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/260619","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=260619"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/260619\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=260619"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=260619"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=260619"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}