{"id":260527,"date":"2019-01-30T08:54:03","date_gmt":"2019-01-30T07:54:03","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=260527"},"modified":"2019-01-30T08:54:03","modified_gmt":"2019-01-30T07:54:03","slug":"kako-osloboditi-potisnute-emocije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2019\/01\/30\/kako-osloboditi-potisnute-emocije\/","title":{"rendered":"Kako osloboditi potisnute emocije?"},"content":{"rendered":"<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2018\/08\/bijest.jpg\" alt=\"\" width=\"200\" height=\"244\" class=\"alignright size-full wp-image-252508\" \/>Emocije koje do\u017eivljavate, ali ih ne \u017eelite priznati zovu se potisnute emocije. Na takve emocije ljudi obi\u010dno ne djeluju niti ih izra\u017eavaju na zdrav na\u010din.<\/p>\n<p>Ono \u0161to \u010desto zaboravljaju jest upravo \u010dinjenica da se emocije nikada ne mogu trajno potisnuti. Uvijek \u0107e iza\u0107i van na ovaj ili onaj na\u010din, stoga se \u010dini velika pogre\u0161ka kada ih se nastoji potisnuti. U nastavku teksta saznajte kako osloboditi potisnute emocije.<\/p>\n<p><strong>Za\u0161to dolazi do potiskivanja emocija?<\/strong><\/p>\n<p>Potisnute emocije mogu se javiti kod apsolutno svakoga, a vjerojatno \u0107e svaki \u010dovjek u jednom trenutku svojega \u017eivota odre\u0111enu emociju potisnuti. No, neke osobe potiskuju sve emocije koje do\u017eivljavaju gotovo svaki dan.<\/p>\n<p>To mo\u017ee uvelike biti uzrokovano njihovim karakteristikama li\u010dnosti. Dimenzija li\u010dnosti emocionalna stabilnost ozna\u010dava sposobnost pojedinca da uspje\u0161no prepoznaje, kontrolira te jasno izra\u017eava vlastite emocije. Ako je pojedinac na toj dimenziji li\u010dnosti slab, zna\u010di da je emocionalno nestabilan te da ne zna prepoznavati niti izra\u017eavati emocije.<\/p>\n<p>Takve osobe s vremenom upadaju u drugu krajnost ove dimenzije li\u010dnosti, a to je neuroticizam. Neuroti\u010dne osobe mogu razviti brojne psihi\u010dke pote\u0161ko\u0107e, od anksioznih i depresivnih poreme\u0107aja do poreme\u0107aja kao \u0161to su aleksitimija (nemogu\u0107nost prepoznavanja emocija), anhedonija (nemogu\u0107nost u\u017eivanja u ugodnim aktivnostima) i sli\u010dnih poreme\u0107aja.<\/p>\n<p>Osim karakteristika li\u010dnosti, potiskivanje emocija mo\u017ee biti uzrokovano traumatskim iskustvima iz djetinjstva. Osobe koje su u najranijoj dobi svojega \u017eivota do\u017eivjele obiteljsko nasilje, seksualno zlostavljanje, zanemarivanje i sli\u010dne traume, mogu po\u010deti potiskivati emocije zbog straha od ponovnog pro\u017eivljavanja traume.<\/p>\n<p>Na\u017ealost, takve osobe misle da \u0107e potiskivanjem negativnih emocija povezanih s traumom rije\u0161iti svoje probleme te da \u0107e zaboraviti na svoje pote\u0161ko\u0107e iz pro\u0161losti. No, doga\u0111a se upravo suprotno.<\/p>\n<p>Dok se osoba ne suo\u010di s traumom, ona je proganja i stalno joj dolazi u podsvijest, a uzrok tome su upravo negativne emocije koje je osoba do\u017eivjela, ali ih nikada sebi nije priznala niti izrazila. Takve emocije stvaraju u nama bujicu negativnosti koja kru\u017ei na\u0161im tijelom i poku\u0161ava iza\u0107i vani, a svaki put kada je osjetimo prisje\u0107amo se traume koja ih je uzrokovala.<\/p>\n<p><strong>Mogu\u0107e posljedice potiskivanja emocija<\/strong><\/p>\n<p>Ako nastavimo potiskivati negativne emocije, one \u0107e se s vremenom ukorijeniti u na\u0161u podsvijest te neprestano javljati. To \u0107e rezultirati \u010destim promjenama raspolo\u017eenja, neobja\u0161njenom tugom i depresijom.<\/p>\n<p>Svaki problem s kojim se susretnemo u budu\u0107nosti \u0107e, osim \u0161to \u0107e biti te\u017eak sam po sebi, uzrokovati ponovno javljanje potisnutih emocija zbog kojih \u0107emo se jo\u0161 gore osje\u0107ati. Stoga \u0107e intenzitet negativnih emocija biti ve\u0107i od intenziteta emocija drugih ljudi koji se suo\u010davaju s istim ili sli\u010dnim problemima.<\/p>\n<p>Potisnute emocije se tako\u0111er mogu javljati u obliku snova ili no\u0107nih mora. Ako poku\u0161avate potisnuti odre\u0111ene emocije iz svojega \u017eivota, one \u0107e se izraziti u va\u0161im snovima. Ako ih nastavite potiskivati, vjerojatno \u0107ete sanjati one doga\u0111aje koji su ih uzrokovali.<\/p>\n<p>Isto tako, potiskivanje emocija mo\u017ee uzrokovati depresiju, manjak samopo\u0161tovanja, ali i pote\u0161ko\u0107e s fizi\u010dkim zdravljem. Velik broj bolesti imati psiholo\u0161ke uzroke koji su izravno ili neizravno povezani sa stresom. Takve organske bolesti uzrokovane psiholo\u0161kim faktorima zovu se psihosomatske bolesti.<\/p>\n<p>Istra\u017eivanje objavljeno u znanstvenom \u010dasopisu Napredak: \u010dasopis za pedagogijsku teoriju i praksu isti\u010de kako postoji velika vjerojatnost da se psihosomatske bolesti javljaju zbog potiskivanja negativnih emocija (npr. agresije i ljubomore) te nerije\u0161enih konflikata.<\/p>\n<p>S obzirom na to da takve emocije stvaraju emocionalnu napetost koje se osoba nastoji osloboditi, jedan od na\u010dina osloba\u0111anja kojega tijelo pronalazi je izra\u017eavanje psihosomatskih simptoma. Drugim rije\u010dima, ti simptomi predstavljaju simboli\u010dko izra\u017eavanje potisnutih emocija, a ta pojava dovodi do tzv. \u201eneuroze organa\u201c koja zatim dovodi do organskih poreme\u0107aja.<\/p>\n<p>Op\u0107enito govore\u0107i, potiskivanje emocija izaziva odre\u0111enu vrstu stresa kojega osoba do\u017eivljava te kojega ne osloba\u0111a ve\u0107 pohranjuje u sebi i tako iscrpljuje vlastite resurse obrane organizma od stresnih situacija. Stres je vode\u0107i uzrok brojnih bolesti u svijetu, a osim toga povezan je i s razvojem velikog broja karcinoma.<\/p>\n<p>Ako to pogledamo iz druge perspektive, mo\u017eemo zaklju\u010diti da je potiskivanje emocija dugoro\u010dno povezano s razvojem brojnih bolesti, a manjak strategija za prepoznavanje i izra\u017eavanje emocija je veliki problem kojega je potrebno rije\u0161iti.<\/p>\n<p><strong>Prepoznavanje i izra\u017eavanje emocija<\/strong><\/p>\n<p>Ako se pitate kako osloboditi potisnute emocije, prvo si morate posvijestiti da imate problem s potiskivanjem emocija. Kada si to posvijestite, poku\u0161ajte utvrditi mogu\u0107i uzrok tog stanja. Imajte na umu da neki razlog mora postojati te da ga je izrazito va\u017eno ustanoviti.<\/p>\n<p>Nemojte dopustiti da padnete u stanje emocionalne uko\u010denosti u kojemu osoba postaje potpuno tupa na vlastite emocije te joj je svejedno \u0161to se doga\u0111a. Na\u017ealost, takvo stanje je vrlo mogu\u0107e iskusiti zato \u0161to se u dana\u0161njim stresnim vremenima ljudi previ\u0161e navikavaju na stresore s kojima se susre\u0107u te ih potpuno ignoriraju iako oni u njima izazivaju odre\u0111ene vrste emocija koje mogu kad tad isplivati na povr\u0161inu.<\/p>\n<p>Sljede\u0107i savjeti vam mogu pomo\u0107i u prepoznavanju i izra\u017eavanju vlastitih emocija:<\/p>\n<p>   &#8211; posvijestite si i priznajte vlastiti problem s potiskivanjem emocija te poku\u0161ajte otkriti koji je uzrok javljanja potisnutih emocija,<\/p>\n<p> -educirajte se o lo\u0161im posljedicama potiskivanja emocija te potra\u017eite korisne strategije suo\u010davanja s doga\u0111ajima koji izazivaju nelagodu, ljutnju, strah ili neku drugu negativnu emociju,<\/p>\n<p> -verbalno izra\u017eavajte svoje emocije putem asertivnih re\u010denica kojima dajete do znanja kako se osje\u0107ate, a ne kr\u0161ite prava drugih (vi\u0161e o asertivnoj komunikaciji saznajte ovdje),<\/p>\n<p>  -ako imate problema s verbalnim izra\u017eavanjem emocija, pi\u0161ite dnevnik emocija u kojima \u0107ete svaki dan pisati kako ste se osje\u0107ali, s kojim emocijama ste se susreli te \u0161to su takve emocije izazvale u vama,<\/p>\n<p>   -poku\u0161ajte verbalizirati svoje stanje prijateljima ili drugim bliskim osobama u koje imate povjerenja zato \u0161to \u0107e vam oni mo\u0107i iz svoje perspektive posvijestiti neke emocije kojih mo\u017eda niste niti svjesni,<\/p>\n<p>  -ako vam je te\u0161ko pri\u010dati ili pisati o emocijama, poku\u0161ajte ih osloboditi fizi\u010dkim putem, odnosno bavljenjem fizi\u010dke aktivnosti koja uvelike poma\u017ee kod osloba\u0111anja negativnih emocija (npr. bavljenje sportom, plesom, tr\u010danje, udaranje boksa\u010dke vre\u0107e, plivanje),<\/p>\n<p> -ako konstantno osje\u0107ate napetost zbog potisnutih emocija ili pak osje\u0107ate da ste ve\u0107 dotaknuli depresivna i anksiozna stanja, najbolje bi bilo da odmah potra\u017eite savjet stru\u010dnjaka za mentalno zdravlje koji \u0107e vas pomo\u0107u kvalitetnih psihoterapija postupno suo\u010diti s emocijama i pote\u0161ko\u0107ama s kojima se susre\u0107ete.<\/p>\n<p>krenizdravo.rtl.hr<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Emocije koje do\u017eivljavate, ali ih ne \u017eelite priznati zovu se potisnute emocije. Na takve emocije ljudi obi\u010dno ne djeluju niti ih izra\u017eavaju na zdrav na\u010din. Ono \u0161to \u010desto zaboravljaju jest upravo \u010dinjenica da se emocije nikada ne mogu trajno potisnuti. Uvijek \u0107e iza\u0107i van na ovaj ili onaj na\u010din, stoga se \u010dini velika pogre\u0161ka kada [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-260527","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/260527","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=260527"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/260527\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=260527"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=260527"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=260527"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}