{"id":260521,"date":"2019-01-30T06:00:50","date_gmt":"2019-01-30T05:00:50","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=260521"},"modified":"2019-01-29T23:57:08","modified_gmt":"2019-01-29T22:57:08","slug":"drzavni-udar-u-reziji-americke-desnice","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2019\/01\/30\/drzavni-udar-u-reziji-americke-desnice\/","title":{"rendered":"Dr\u017eavni udar u re\u017eiji ameri\u010dke desnice"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Tena Erceg<\/strong><\/p>\n

\"\"Jedan dan nakon \u0161to se dotad prakti\u010dki nepoznati, ali u SAD-u \u0161kolovani 35-godi\u0161njak Juan Guaid\u00f3 na ulici proglasio \u2018privremenim predsjednikom\u2019 Venezuele, vode\u0107a svjetska novinska agencija Reuters objavila je tekst pod naslovom \u2018Dok je Venezuela u gr\u010du krize, Trumpovi jastrebovi poduzimaju dramati\u010dan obrat\u2019. Tekst zapo\u010dinje prisje\u0107anjem kako je ameri\u010dki savjetnik za nacionalnu sigurnost John Bolton u govoru odr\u017eanom u studenom pro\u0161le godine Venezuelu nazvao dijelom \u2018trojke tiranije\u2019 na latinoameri\u010dkom kontinentu. Ta bi fraza kod \u010ditatelja mogla probuditi asocijaciju na onu Georgea W. Busha \u2018osovina zla\u2019, koju su \u010dinili Irak, Iran i Sjeverna Koreja uo\u010di pokretanja ameri\u010dke vojne intervencije u Iraku. U \u2018trojku tiranije\u2019 spadaju, pak, jo\u0161 Kuba i Nikaragva.<\/p>\n

Bolton i ameri\u010dki potpredsjednik Mike Pence, pi\u0161e Reuters, u danima koji su prethodili Guaidovom samoprogla\u0161enju intenzivno su komunicirali s budu\u0107im \u2018predsjednikom\u2019 te ga podr\u017eali u onome \u0161to \u0107e uslijediti – njegovom samoprogla\u0161enju predsjednikom republike, \u010dinom koji se, da bi bio u skladu s ustavom, smije poduzeti samo u slu\u010daju \u2018trajnog odsustva predsjednika\u2019 i samo od strane potpredsjednika. Venezuela je u tom trenutku imala predsjednika, Nicolasa Madura, koji je pobijedio na izborima u svibnju 2018. godine, a sve\u010dano je inauguriran 10. sije\u010dnja, 13 dana prije po\u010detka pu\u010disti\u010dkog plana u re\u017eiji \u2018Trumpovih jastrebova\u2019.<\/p>\n

Ti su jastrebovi, pi\u0161e dalje Reuters, \u2018uo\u010di Guaidove objave freneti\u010dno telefonirali latinoameri\u010dkim vo\u0111ama kako bi osigurali njihovu podr\u0161ku\u2019. Nakon samoprogla\u0161enja, u roku od manje od jednog sata, sve su desni\u010darske vlade u Latinskoj Americi, a takvih je u ovom trenutku ve\u0107ina, Guaida priznale kao predsjednika Venezuele. Prvi je to u\u010dinio najslavniji fa\u0161ist na kontinentu, predsjednik Brazila Jair Bolsonaro, a za njim i ostali \u010dlanovi takozvane Grupe Lima, osnovane isklju\u010divo s ciljem svrgavanja Madurovog re\u017eima.<\/p>\n

Jedina zna\u010dajnija zemlja regije koja to nije u\u010dinila, a i to nakon kratkotrajnog kolebanja, bio je Meksiko. Iz redova evropskih \u010dinovnika tradicionalno su, pak, pristizale neuskla\u0111ene izjave koje variraju od otvorenog priznavanja Guaida do dvosmislenog pozivanja na \u2018mirno razrje\u0161enje\u2019 krize, bez jasne osude pu\u010da, dok su podr\u0161ku Maduru izrazile dvije \u010dlanice Vije\u0107a sigurnosti s ekonomskim i geopoliti\u010dkim interesima u Venezueli, Kina i Rusija.<\/p>\n

Za one kojima scenarij koji je opisao Reuters jo\u0161 uvijek nije dovoljno \u010dvrst dokaz da se u Venezueli odvija dr\u017eavni udar u re\u017eiji lokalne, regionalne i ameri\u010dke desnice, britanski list The Independent objavio je nove zanimljive informacije u petak, tri dana nakon po\u010detka pu\u010da. Trumpova administracija, pi\u0161e list, upravo je na mjesto osobe zadu\u017eene za koordiniranje \u2018ameri\u010dkih napora za uspostavu demokracije u Venezueli\u2019 imenovala 71-godi\u0161njeg Elliotta Abramsa.<\/p>\n

Elliott Abrams bio je pomo\u0107nik dr\u017eavnog tajnika u vrijeme administracije Ronalda Reagana, a 1991. godine osu\u0111en je zbog uskra\u0107ivanja informacija kongresu, no ubrzo nakon toga pomilovao ga je Reaganov nasljednik Bush stariji. Jedan od slu\u010dajeva Abramsovog zata\u0161kavanja informacija pred senatskim odborom odnosi se na masovni zlo\u010din koji se 1981. dogodio u El Mozoteu u El Salvadoru. Tada je vojska financirana od strane SAD-a u jednom danu nasmrt izmasakrirala tisu\u0107u civila, no Abrams je tada pred senatom rekao da informacije o tome \u2018nisu vjerodostojne\u2019. UN-ova komisija za istinu, pi\u0161e tako\u0111er The Independent, \u2018ispitala je 1993. godine 22.000 slu\u010daja zlo\u010dina koja su se dogodila tijekom 12-godi\u0161njeg gra\u0111anskog rata u El Salvadoru i 85 posto njih pripisala desnim paravojnim skupinama i odredima smrti kojima je pomagala Reaganova administracija\u2019. Abramsov komentar na ovaj UN-ov izvje\u0161taj bio je, me\u0111utim, da su aktivnosti administracije u El Salvadoru \u2018jedno fantasti\u010dno postignu\u0107e\u2019. Iskusni lisac Abrams sada je, kako vidimo, zadu\u017een za Venezuelu, a u subotu sudjeluje i na sjednici Vije\u0107a Sigurnosti UN-a na kojoj se zatra\u017eilo da se sazovu novi izbori u roku od tjedan dana.<\/p>\n

Ako se izuzmu \u010dasni izuzeci poput spomenutih izvje\u0161taja Reutersa i The Independenta, \u010dak i za tradicionalno pristrane zapadne medije srednje struje izvje\u0161tavanje o Venezueli predstavlja novu razinu erozije profesionalizma. Uz u\u010destale slu\u010dajeve otvorenog navijanja, kao \u0161to je, primjerice, nedavni naslov The Economista koji je glasio \u2018Kako ubrzati odlazak Madura\u2019, negdje po putu zagubilo se i sveto pravilo o \u2018obje strane\u2019, pa tako u vode\u0107im medijima posljednjih dana nismo mogli \u010duti ni vidjeti nikoga tko bi se mo\u017eda protivio dr\u017eavnom udaru. To ipak ne zna\u010di da ti isti mediji ne\u0107e perpetuirati tezu o tome kako su svi mediji u Venezueli pod kontrolom vlade, iako je poznato da lokalni oligarsi desni\u010darske provenijencije uredno posjeduju elektronske i tiskane medije.<\/p>\n

Jednako tako, kada se govori o ekonomskoj krizi u toj zemlji, ona se rutinski pripisuje isklju\u010divo \u2018korumpiranoj i nesposobnoj vladi\u2019. \u010cak i sam spomen sintagme \u2018ekonomske sankcije\u2019 mora se tra\u017eiti kao iglu u plastu sijena, iako je poznato da je vlada SAD-a nametnula Venezueli nekoliko setova sankcija. Me\u0111u ostalim, tim je sankcijama vladi Venezuele onemogu\u0107eno da pregovara o reprogramiranju duga dr\u017eave, iz kojeg se financira dr\u017eavna potro\u0161nja, a ciljane sankcije prema dr\u017eavnim poduze\u0107ima u Venezueli odrazile su se na pad uvoza hrane i lijekova. Javnost u Venezueli ono \u0161to se tamo doga\u0111a naziva \u2018ekonomskim ratom\u2019, koji se sastoji i od orkestriranog manipuliranja te\u010dajem, \u0161to doprinosi inflaciji, organiziranog \u0161verca i formiranja kartela odre\u0111enih industrija koje dogovorno odre\u0111ene proizvode povla\u010de s tr\u017ei\u0161ta zbog \u010dega dolazi do nesta\u0161ice. Isto tako, pad cijene barela nafte sa 100 na 27 dolara onemogu\u0107io je ulaganje u naftna postrojenja, zbog \u010dega se smanjila proizvodnja te sirovine o kojoj je dr\u017eavna ekonomija uvelike ovisna. Ova se okolnost te\u0161ko mo\u017ee pripisati odgovornosti vlade, izuzev \u010dinjenice da ona nije uspjela diversificirati ekonomiju, jednako kao i mnoge druge dr\u017eave na svijetu.<\/p>\n

Aline Piva, profesorica me\u0111unarodnog prava na bolivarskom Sveu\u010dili\u0161tu Caracasu, Novostima je rekla da Venezuela zaista prolazi kroz velike ekonomske te\u0161ko\u0107e jer je u opskrbi unutra\u0161njeg tr\u017ei\u0161ta ovisna o uvozu. No ona ka\u017ee i da to ipak nije dovoljno da bi se situaciju nazivalo \u2018humanitarnom krizom\u2019 a ljude koji odlaze \u2018izbjeglicama\u2019. \u2018Ako odete u supermarket, prona\u0107i \u0107ete sve \u0161to \u017eelite kupiti, jednako kao i organsko vo\u0107e, povr\u0107e i druge proizvode na ulici\u2019, ka\u017ee ona, \u2018a sankcije su prisilno izazvale svojevrsnu tranziciju s ekonomije \u0161oping centra na druge oblike trgovine\u2019.<\/p>\n

– \u0160to se ti\u010de problema s nabavkom lijekova, ispri\u010dat \u0107u amblematski primjer o tome kako me\u0111unarodna zajednica koristi sankcije da bi pogor\u0161ala ekonomsku situaciju. Prije dvije godine u dr\u017eavi Amazonas pojavila se malarija, za \u0161to se odmah optu\u017eila vlada. Venezuela ne proizvodi lijek za malariju ve\u0107 ga je uvijek uvozila iz Kolumbije. Kolumbija je, me\u0111utim, odbila Venezueli prodati lijek pa se vlada obratila Indiji. No uplata za lijek zapela je u Swift bankarskom sustavu uslijed ameri\u010dkih sankcija. Vakcine nisu stigle na vrijeme i malarija se pro\u0161irila – pri\u010da Aline Piva.<\/p>\n

Podjednaku koli\u010dinu dezinformacija susre\u0107e se i u izvje\u0161tavanju o \u2018nelegitimnosti\u2019 izbora na kojima je pro\u0161le godine pobijedio Maduro, kao i o ulozi opozicije u politi\u010dkim procesima. Jorge Martin, glavni tajnik lobisti\u010dke kampanje \u2018Ruke dalje od Venezuele\u2019 (Hands off Venezuela) osnovane u Londonu 2002. godine, napominje za Novosti da je \u2018Maduro na izborima dobio 31 posto glasova ukupnog elektorata, dok je Trump dobio jedva 21 posto, a konzervativna vlada u Velikoj Britaniji 28 posto\u2019.<\/p>\n

– Zapadni mediji i vlade \u010desto se koriste i potpunim la\u017eima, pa je primjerice ministar vanjskih poslova Velike Britanije Jeremy Hunt rekao da je bilo jako puno la\u017enih bira\u010dkih listi\u0107a u kutijama iako je to nemogu\u0107e jer je u Venezueli glasanje elektronsko i nema bira\u010dkih kutija. Rekao je i da je opoziciji bilo zabranjeno da sudjeluje u izborima, \u0161to je tako\u0111er la\u017e jer je opozicija bojkotirala izbore, a Henri Falcon, jedan od lidera opozicije, sudjelovao je u izborima – ka\u017ee Martin.<\/p>\n

Opozicija, dodaje, \u2018od po\u010detka nastoji potpuno ukloniti bolivarsku revoluciju sa scene, a svaki put kada ju je vlada pozvala na pregovore, a bilo je puno takvih poziva, uvijek bi zavr\u0161ilo na isti na\u010din: vlada u\u010dini neke ustupke, opozicija pristane na dogovor koji odmah potom prekr\u0161i i zatim krene organizirati nerede na ulicama\u2019. S njim se sla\u017ee i Aline Piva, koja ka\u017ee da \u2018opozicija ne sudjeluje na izborima, ne priznaje rezultate i poku\u0161ava preuzeti vlast nelegalnim sredstvima\u2019.<\/p>\n

– Posljednji put kada je vlada pregovarala s opozicijom prakti\u010dki je postignut dogovor, koji su oni, me\u0111utim, odbacili nakon konzultacija s nekim iz ameri\u010dke administracije. S druge strane, izbore je bojkotirao samo dio opozicije, a u drugom krugu predsjedni\u010dkih izbora Maduro je imao tri protukandidata – dodaje ona.<\/p>\n

– Tradicionalna opozicija, primjerice Henrique Capriles, zapravo se ne sla\u017ee s ovom strategijom imenovanja Guaida i kritizirala je odluku nesudjelovanja u izborima. Dio opozicije shva\u0107a da nema socijalni kapital dovoljan za preuzimanje vlasti i da ljudi ne prihva\u0107aju \u010dinjenicu da se ve\u0107 cijelo jedno desetlje\u0107e opozicija koristi nedemokratskim sredstvima. Opozicija je ranijih godina imala ve\u0107u podr\u0161ku, ali ljudi su ve\u0107 umorni od toga da stalno odlaze Trumpu i sli\u010dnima i od njih tra\u017ee sankcije i vojnu intervenciju – ka\u017ee Piva.<\/p>\n

Na pitanje je li se podr\u0161ka vladi smanjila uslijed ekonomske krize, Piva odgovara da \u2018postoji dio ljudi koji vjeruju da \u0107e s odlaskom vlade biti uklonjene i ekonomske sankcije, \u010dime \u0107e problemi biti rije\u0161eni, no i da ne misli da je to dovoljno da bi se moglo re\u0107i da se \u010davisti\u010dka baza smanjila\u2019.<\/p>\n

S njom se sla\u017ee Martin, koji ka\u017ee da, \u2018unato\u010d tome \u0161to je dio ljudi kriti\u010dan prema Madurovim nedovoljno revolucionarnim politikama koje prave previ\u0161e ustupaka kapitalistima, Guaida se masovno percipira kao eksponenta imperijalizma, a ono \u0161to se doga\u0111a pu\u010dem u organizaciji Donalda Trumpa, zbog \u010dega se mo\u017ee o\u010dekivati da ljudi zbiju redove iza vlade\u2019. S druge strane, ka\u017ee Piva, \u2018geopoliti\u010dki kontekst je jako nepovoljan za Venezuelu jer je ve\u0107ina vlada u regiji u savezni\u0161tvu s Trumpom, a u njegovoj vladi ima jako puno ljudi koji otvoreno pozivaju na direktnu vojnu intervenciju\u2019.<\/p>\n

Unato\u010d tome \u0161to smatra da Maduro provodi \u2018polovi\u010dnu revoluciju, poku\u0161avaju\u0107i imati privatni sektor koji djeluje na dobrobit ve\u0107ine, \u0161to nije mogu\u0107e\u2019, Jorge Martin govori da je \u2018svatko du\u017ean usprotiviti se dr\u017eavnom udaru, \u010dak i ako nije socijalist ve\u0107 samo dosljedni demokrat\u2019.<\/p>\n

– Dolazak desnice na vlast bit \u0107e katastrofa za ve\u0107inu ljudi. Uslijedit \u0107e masovni otkazi, privatizacija dr\u017eavnih kompanija, kao i masovna represija i nasilje kako bi se te politike nametnule. Mislim da \u0107e to biti mnogo gore od onoga \u0161to se trenutno doga\u0111a u Brazilu jer je bogatoj klasi u Venezueli 20 godina uskra\u0107ivan pristup vlasti. Ona je puno puta bila poni\u017eena, zbog \u010dega je prisutan i jak element \u017eelje za osvetom \u010davistima – zaklju\u010duje Jorge Martin.<\/p>\n

Portal Novosti<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Aline Piva, profesorica me\u0111unarodnog prava na Sveu\u010dili\u0161tu u Caracasu, i Jorge Martin, glavni tajnik kampanje \u2018Ruke dalje od Venezuele\u2019, za Novosti obja\u0161njavaju \u0161to se zapravo doga\u0111a u toj dr\u017eavi<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-260521","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/260521","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=260521"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/260521\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=260521"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=260521"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=260521"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}