{"id":260412,"date":"2019-01-28T08:01:13","date_gmt":"2019-01-28T07:01:13","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=260412"},"modified":"2019-01-28T08:04:36","modified_gmt":"2019-01-28T07:04:36","slug":"ljevicu-ceka-lavovski-posao","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2019\/01\/28\/ljevicu-ceka-lavovski-posao\/","title":{"rendered":"Ljevicu \u010deka lavovski posao"},"content":{"rendered":"

Autor: Igor Lasi\u0107<\/strong><\/p>\n

\"\"Pred vama je neravnopravna kampanja do potkraj ove godine, kontra aktualne predsjednice, a s obzirom na njoj dostupnu infrastrukturu, novac, medije i status desni\u010darske ikone kojoj popularnost jako sporo opada, imamo li u vidu sve \u0161to \u010dini. No va\u0161a kandidatura predstavlja ipak malo \u0161iri ulog Radni\u010dke fronte koja se tek \u0161iri na izbornoj politi\u010dkoj sceni?<\/em><\/p>\n

Svakako, format koji koristimo za promociju vizije demokratskog socijalizma nismo sami izabrali. Ta nam je pozicija objektivno zadana, a na nama je da je poku\u0161amo izmijeniti kako mo\u017eemo. Nije zgorega podsjetiti se da je tako za antisistemske pokrete bilo oduvijek, Marx je uostalom rekao kako ljudi stvaraju svoju vlastitu povijest, ali je ne stvaraju po svojoj volji ni pod okolnostima koje su sami izabrali, nego pod okolnostima koje su neposredno zatekli, koje su date i naslije\u0111ene. Ne mo\u017eemo te okolnosti preko no\u0107i promijeniti u svoju korist, ali svakako ne smijemo odustajati od onih alata kapitalo-parlamentarizma koji su nam dostupni.<\/p>\n

Kako biste se konkretno s funkcije predsjednice zalagali za vrijednosti demokratskog socijalizma?<\/em><\/p>\n

Predsjedni\u010dka funkcija je protokolarna no zato ima smisla jedino ukoliko staje u obranu obespravljene ve\u0107ine. Predsjednica bi trebala i mogla artikulirati viziju demokratskog socijalizma i odre\u0111ene konkretne politike u tom pravcu. Prema Bruxellesu zastupati samostalnu i razvojnu ekonomsku politiku za Hrvatsku, uz suradnju s progresivnim vladama ostalih zemalja EU-a, demilitarizaciju dru\u0161tva, smanjivanje financiranja vojske, istupanje iz NATO-a i povla\u010denje vojnika iz vojnih misija. Tu je i mogu\u0107nost poticanja referenduma i progresivnih referendumskih pitanja, pokretanja tematskih sjednica vlade, a nije zanemarivo ni to da predsjednica potpisuje sve zakone i mo\u017ee ih uputiti Ustavnom sudu na provjeru ustavnosti.<\/p>\n

Nismo kompromitirani<\/strong><\/p>\n

Osje\u0107ate li inertnost medija podvrgnutih ekonomskom diktatu uslijed kojeg im vi izgledate tek kao nova prolazna bizarnost?<\/em><\/p>\n

Nije samo i uvijek rije\u010d o ekonomskom diktatu, iako je \u010dinjenica da oni koji u kampanju ulaze s ogromnim novcem sigurno nisu u istoj poziciji kao i mi i da lak\u0161e ulaze u medije. Ve\u0107 je rije\u010d i o tome da se u medijima lak\u0161e zapo\u0161ljavaju oni koji internaliziraju dominantnu ideologiju, pa je takva blokada od medija o\u010dekivana.<\/p>\n

Ipak, iza RF-a je period slo\u017eenijeg politi\u010dkog rada, terenskog i zastupni\u010dkog. Spomenut \u0107u samo va\u0161u intenzivnu aktivnost u Puli, oko Uljanika, dok zastupni\u010dki sudjelujete u Skup\u0161tini Grada Zagreba gdje ste u klubu Lijevog bloka?<\/em><\/p>\n

RF je i dalje antisistemska stranka koja se ne \u017eeli ograni\u010davati kapitalo-parlamentarnim okvirom, logi\u010dno je da se borimo za radnike Uljanika, no ulaskom u tijela lokalne samouprave suo\u010davamo se s novim na\u010dinima borbe. U tim tijelima se trudimo ne pristajati na diktat dnevnog reda ve\u0107ine koji ima za cilj onemogu\u0107iti stvarno djelovanje. No nije jednostavno pru\u017eati otpor stalnoj predstavi koju ona producira. Recimo, dok je tema prenamjena prostornih \u010destica ili boje i forme kontejnera, rasprava se mo\u017ee voditi satima, no o radni\u010dkim pravima, ljudima koji su izgubili posao, ekonomskim pitanjima, blokiranima, uglavnom se \u0161uti. Primjerice o agencijskom radu se malo govori, a takav je rad posebno okrutan oblik izrabljivanja radnika koji su u neprestanoj nesigurnosti, nemaju prava koja imaju drugi radnici \u2013 pla\u0107en prijevoz, bo\u017ei\u0107nice, regrese, naknade za minuli rad \u2013 a koji Zagreba\u010dki holding obilato koristi. Grad Zagreb je pro\u0161le godine s tvrtkom Adria sklopio ugovor od preko 115 milijuna kuna, prije toga je u tri godine potpisao najmanje \u0161est okvirnih sporazuma o zapo\u0161ljavanju privremenih radnika uglavnom s tvrtkom Nenada Baki\u0107a Electus \u010dija je ukupna vrijednost prelazila 264 milijuna kuna. Prije otprilike dvije godine jedan je radnik anga\u017eiran za \u010cisto\u0107u putem te agencije i smrtno stradao pod kota\u010dima kamiona, da bi agencija odbila bilo kakvu odgovornost i isplatu od\u0161tete. Agencije te ljude tretiraju doslovno kao robu pri \u010dijem tranzitu samo posreduju izme\u0111u njih i Grada kao \u2018korisnika\u2019, te je njihova jedina funkcija ubiranje profita. Ista stvar je s blokiranima \u2013 Bandi\u0107 je prakti\u010dki preokrenuo rezultate izbora objaviv\u0161i da \u0107e pomo\u0107i blokiranima u Zagrebu, da bi godinu dana nakon toga od 911 zahtjeva ispunio jedan.<\/p>\n

RF se pritom udru\u017eio s drugim politi\u010dkim snagama u Zagrebu: tu su jo\u0161 i Zagreb je na\u0161, Nova ljevica, Za grad, ORaH. Vidimo tendenciju udru\u017eivanja sa zelenima i lijevo-liberalnima, antifa\u0161istima itd. Kako sura\u0111ujete?<\/em><\/p>\n

Mi u toj koaliciji nismo kompromitirali na\u0161e ciljeve i politi\u010dke horizonte, a drago nam je da su na\u0161i koalicijski partneri prepoznali potrebu da pored sebe imaju sastavnicu posve\u0107enu radni\u010dkim pravima, obespravljenima, siroma\u0161nima, narodnoj ve\u0107ini. Politi\u010dki realitet nam nala\u017ee zbli\u017eavanje. Povrh svega, mogu re\u0107i da je za Gradsku skup\u0161tinu svojevrstan eksces to \u0161to se uop\u0107e govori o radnicima, blokiranima, siroma\u0161nima i njihovim ugro\u017eenim pravima. Dobili smo nakon puno godina pravu oporbu Bandi\u0107u u obliku kluba Lijevog bloka.<\/p>\n

Sukob je klasni<\/strong><\/p>\n

Kako ljudima tuma\u010dite pojam demokratskog socijalizma? Jedni tvrde da je rije\u010d o tautologiji, drugi da je to \u2013 oksimoron. Socijalizam odre\u0111uje demokratizacija na radnome mjestu, kao i u distribuciji vi\u0161ka vrijednosti, jasno, ali ovdje je ustvari posrijedi tek kori\u0161tenje izbornih mogu\u0107nosti liberalno-demokracijskog okvira.<\/p>\n

Zastupamo ideju demokratskog socijalizma pod vi\u0161estrukom blokadom koja onemogu\u0107uje samo promi\u0161ljanje tog pojma i mogu\u0107nosti organiziranja druga\u010dijeg i boljeg dru\u0161tva. Jedan uzrok takve blokade je poraz realpostoje\u0107eg socijalizma, drugi je tre\u0107eputa\u0161ka kompromitacija socijaldemokracije. Prvi poraz je zadugo onemogu\u0107io promi\u0161ljanje bilo \u010dega s oznakom socijalisti\u010dkog. Ali nakon gotovo tri desetlje\u0107a kapitalizma kod nas, blokada pomalo slabi jer je sasvim o\u010dito da taj kapitalizam nije donio ni\u0161ta dobro. U svakodnevnom razgovoru sve se \u010de\u0161\u0107e \u010duje da smo u socijalizmu \u017eivjeli bolje. Usprkos gre\u0161kama i nedosljednostima, prije svega uvo\u0111enju tr\u017ei\u0161nih principa, pogotovo od kraja 1960-ih mo\u017eemo re\u0107i da je jugoslavenski socijalizam po mnogo\u010demu bio ekonomski napredniji i socijalno pravedniji od onog \u0161to imamo danas. Zemlja je u kratko vrijeme industrijalizirana, iskorijenjene su glad i nepismenost, mirovine su iznosile 70 posto pla\u0107e, jedna tre\u0107ina je \u017eivjela u dru\u0161tvenim stanovima.<\/p>\n

O kapitalizmu pak govori se ovdje uglavnom u smislu faze \u2013 divlji, crony itd. I neoliberalizam se isti\u010de kao trenutna nepogoda, a korupcija i uhljebi su glavni bauk. Stalno nam izmi\u010de navodni pravi kapitalizam, i jako rijetko se \u010duje da smo pod udarom onoga \u0161to se doga\u0111a upravo zemljama periferije.<\/em><\/p>\n

Tezu da je ovdje posrijedi crony ili orta\u010dki kapitalizam najbolje demantira sam centar. Francuzi sigurno nisu tjednima na ulicama u nasilnim demonstracijama zato jer imaju osje\u0107aj da im je dobro. Pobunu je potaknuo osje\u0107aj nepravde i izrabljenosti. Svi znamo da bismo na ovom stupnju tehnolo\u0161kog razvoja trebali biti u mogu\u0107nosti da radimo kako bismo \u017eivjeli, a ne da \u017eivimo da bismo radili. Uostalom, ono \u0161to se pod terminom crony podrazumijeva je klijentelisti\u010dka povezanost politi\u010dke i ekonomske elite \u0161to se smatra razlogom zbog kojeg smo mi nerazvijeni. A u samom srcu najrazvijenije svjetske ekonomije, one ameri\u010dke, imamo crony praksu koja je tako uobi\u010dajena da je dobila i svoj naziv \u2013 revolving door, gdje najvi\u0161i menad\u017eeri privatnih banaka s Wall Streeta prelaze direktno na najvi\u0161e pozicije ameri\u010dkog ministarstva financija ili postaju savjetnici predsjednika i obrnuto, pa to kod njih ne smatramo praksama \u2018orta\u010dkog kapitalizma\u2019. Mi pak u Hrvatskoj i regiji nismo u nekoj posebnoj poziciji \u0161to se ti\u010de \u2018kvalitete\u2019 tog kapitalizma, ve\u0107 smo u lo\u0161ijoj poziciji jer se nalazimo na periferiji kapitalizma gdje taj kapitalizam izgleda puno gore. Ne zato \u0161to ga nismo proveli dosljedno, ve\u0107 zato \u0161to \u017eivimo kapitalizam na periferiji, koji \u0107e uvijek izgledati jo\u0161 gore i bjednije od kapitalizma u centru. Kapitalisti\u010dka strukturna logika ide u prilog zadr\u017eavanju dominantne pozicije kapitalima centra, a \u2018slobodno\u2019 tr\u017ei\u0161te im je sredstvo za odr\u017eavanje te pozicije. Mi smo tr\u017ei\u0161te za njihove proizvode, a uzimamo i kredite od bogatih zemalja centra, ugovori s EU-om nas ograni\u010davaju u pomo\u0107i izvoznim industrijama poput brodogradnje, tako da se deindustrijalizacija upravo zbiva pod diktatom Evropske komisije.<\/p>\n

Pre\u0161u\u0107ivanje i negiranje temeljnog dru\u0161tvenog sukoba, onog izme\u0111u rada i kapitala, u gorim vremenima o\u010dito vodi k bujanju nacionalizma i rasizma. Oni tad slu\u017ee povratno za prikrivanje onoga prvog, jer su efekt politike ekonomske desnice. Ali nacional-desnica znala se u povijesti i oteti kontroli?<\/em><\/p>\n

Klasi\u010dan primjer nacionalisti\u010dkih manipulacija imate u Vukovaru gdje gradona\u010delnik Ivan Penava hu\u0161ka protiv djece srpske nacionalnosti i istovremeno prikriva malverzaciju od 630 tisu\u0107a kuna s predsjednikom FINA-e. Od predsjednice Kolinde Grabar-Kitarovi\u0107 u posljednje vrijeme pak slu\u0161amo kako treba osna\u017eiti socijalnu dr\u017eavu, raditi u korist radne ve\u0107ine itd. Ne\u0107emo se sabla\u017enjavati nad njezinom nedosljedno\u0161\u0107u, ali valja uo\u010diti da sukob o kojem govorimo, koji je bio klasni, a koji su nacionalisti\u010dke elite uporno manipulacijski tuma\u010dile kao nacionalni, vi\u0161e nije mogu\u0107e prikriti \u010dak ni s tih hu\u0161ka\u010dkih pozicija. Najgori neprijatelj koji se sad pojavljuje pred obespravljenom radnom ve\u0107inom jest nova poruka da \u2018ne\u0107emo ni lijeve ni desne\u2019. To je novi oblik potiskivanja klasnog antagonizma. Sada se uz sveprisutni i jo\u0161 uvijek jak nacionalisti\u010dki pojavljuje i taj oblik potiskivanja sukoba.<\/p>\n

Kulturalizacija politike<\/strong><\/p>\n

Tu tobo\u017enju distanciranost i neutralnost ve\u0107 su nam dvaput u ovom stolje\u0107u prodavali i socijaldemokrati, i skupo prodali?<\/em><\/p>\n

Socijaldemokrati su dobro pokazali koliko je to kontradiktoran narativ. U programu iz 2004. tvrde kako su \u2018za tr\u017ei\u0161nu ekonomiju, ali ne i tr\u017ei\u0161no dru\u0161tvo\u2019, kao da je to dvoje mogu\u0107e odvojiti i kao da ekonomija nije dru\u0161tveni odnos. Oni eksplicitno negiraju sukob rada i kapitala te misle da je negativne posljedice tr\u017ei\u0161ta mogu\u0107e ubla\u017eiti izrazima kao \u0161to su \u2018dru\u0161tveno\u2019 i \u2018socijalno\u2019. Ali u njihovim mandatima najbolje se vidjelo kako takve politike zavr\u0161avaju \u2013 tada su upravo zna\u010dajno smanjena radni\u010dka prava, nabujao je agencijski rad, privatiziran je mirovinski sustav itd.<\/p>\n

No sva ostala ljudska prava ne rje\u0161avaju se ba\u0161 automatski uz rje\u0161avanje klasnih, ako previdimo rastu\u0107u im ukorijenjenost?<\/em><\/p>\n

Ljevica danas treba promicati borbu za ljudska prava, ali nikako ne gube\u0107i iz vida klasnu dimenziju. Ljudska prava moraju biti neizostavan arsenal lijevih politika. \u010cinjenica je, me\u0111utim, da danas imate neofa\u0161iste koji pozivaju na toleranciju. U mainstream politici se susre\u0107emo s tzv. kulturalizacijom politike \u2013 politi\u010dka, socijalna, klasna pitanja se kod tehnokratskih elita kulturaliziraju, pa ispada da nije prvenstveno rije\u010d o ekonomski povla\u0161tenoj manjini i obespravljenoj ve\u0107ini, nego da je najve\u0107e isku\u0161enje ovog dru\u0161tva to \u0161to se nekome kr\u0161e njegova kulturalna manjinska prava, rodna ili vjerska. Promovira se ideja da \u0107e rastu\u0107a tolerancija i po\u0161tivanje prava na razliku rije\u0161iti glavninu problema. Tu ljevica mora odraditi lavovski posao upozoravanja na stvari koje nisu vi\u0161e samorazumljive.<\/p>\n

Vi ste i znanstvenica, radite kao docentica na kulturalnim studijima Filozofskog fakulteta u Rijeci. Ali znanost je u te\u0161kom stanju, planeta postaje sve dvodimenzionalnija, cjepiva sumnjivija. Ta antimodernost i predmodernost nije slu\u010dajna, ljudi osje\u0107aju da sistem ja\u010da, a ostavlja ih na cjedilu?<\/em><\/p>\n

Najo\u010ditiji u znanosti jesu procesi privatizacije i komodifikacije znanja. Kao i sa zdravstvom ili s drugim va\u017enim dru\u0161tvenim potrebama, socijalne nejednakosti u znanosti i obrazovanju zaista se sve vi\u0161e produbljuju. Zemlja kao ravna plo\u010da u 21. stolje\u0107u ili antivakserstvo posljedica su blokiranosti modernizacijskih i prosvjetiteljskih ideja, a ta blokada ide rame uz rame s komodifikacijom znanja i negacijom egalitarnog karaktera i svrhe znanja. Ako su moja baka i prabaka u Dalmatinskoj zagori povjerovale da socijalizam nosi obe\u0107anje progresa, onda je to bilo upravo zato \u0161to su u 20. stolje\u0107u jo\u0161 uvijek \u017eivjele u predindustrijskim uvjetima \u2013 njihovoj djeci je cijepljenje spa\u0161avalo \u017eivote. Socijalizam je ve\u0107inu u Jugoslaviji teleportirao iz feudalizma u industrijsko dru\u0161tvo. No njihova zaostalost nije posljedica njihove volje ve\u0107 politi\u010dko-ekonomskih prilika \u2013 kao \u0161to \u0107e i sudbina na\u0161e djece kojoj Evropa poru\u010duje da nemaju pravo biti ni\u0161ta osim konobara i sobarica ovisiti ne o njihovoj volji, talentu, zalaganju i kreativnosti, ve\u0107 o politi\u010dko-ekonomskim prilikama koje su po nas \u2013 sve lo\u0161ije.<\/p>\n

Portal Novosti<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Katarina Peovi\u0107: Usprkos gre\u0161kama, jugoslavenski je socijalizam po mnogo\u010demu bio ekonomski napredniji i socijalno pravedniji<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-260412","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/260412","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=260412"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/260412\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=260412"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=260412"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=260412"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}